1不可重富輕貧我的弟兄們,你們既然對我們榮耀的主耶穌基督有信心,就不應該憑外貌待人。
1Ompi' -ku hawe'ea! Pue' -ta, Pue' Yesus Kristus, uma mowo kabaraka' -na. Jadi', ane mepangala' -ta-damo hi Pue' -e, neo' -ta mpelence tauna.
2如果有一個手戴金戒指、身穿華麗衣服的人,進入你們的會堂;又有一個衣衫襤褸的窮人,也進去了。
2Rapa' -na rata hi porumpua-ta hadua tauna to mohincii bulawa pai' moheai to ncola, pai' rata wo'o-hawo hadua tokabu to moheai ronto-na.
3你們就看重那穿華麗衣服的人,說:“請坐在這好位上。”又對那個窮人說:“你站在那裡。”或說:“坐在我的腳凳下邊。”
3Ane meliu pebila' -ta hi tauna to lompe' pohea-na toe, pai' ta'uli' -ki: "Mai-ta mohura hi pohuraa to lompe' tohe'i," hiaa' hi tauna to kabu ta'uli': "Mokore hi retu-moko mai," ba ta'uli' -ki: "Mohura retu-moko hi ila',"
4這不是你們對人有歧視,成了心懷惡意的審判官嗎?
4batua-na, tapoposisala hingka doo-ta, pai' tapelence tauna hante patuju to dada'a.
5我親愛的弟兄們,請聽: 神不是揀選了在世上被認為貧窮的人嗎?這些人卻在信心上富足,而且是承受 神的國的人。這國是 神應許賜給愛他的人的。
5Ompi' -ku to kupe'ahi'! Pe'epei lompe' -dile: tauna to mpe'ahii' katuwu' -ra, nau' uma-ra mo'ua' hi dunia' toi, Alata'ala mpelihi-ra bona jadi' mo'ua' hi pepangala' -ra. Hira' toe-mi mpai' to mporata rasi' hi rala Kamagaua' -na, hewa to najanci-raka tauna to mpoka'ahi' -i.
6然而你們卻侮辱窮人。其實,那些欺壓你們,拉你們上法庭的,不就是富足的人嗎?
6Hiaa' ane hewa toe we'i pololita-ta hi torata-e, hewa taruge' lau-ramo doo-ta to kabu! Hiaa' hema to biasa-na mpobalinai' -koi pai' mpakilu-koi hi totu'a ngata? Bate tauna topo'ua' -hana!
7難道不是他們褻瀆那召你們的尊名嗎?(或譯:“難道不是他們毀謗你們蒙召的美名嗎?”)
7Topo'ua' toe-ramo to mporuge' hanga' to tabila', to tatarima ngkai Alata'ala.
8你們若照著聖經所說“要愛人如己”這話,去完成這至尊的律法,你們就作對了。
8Po'ingku-ta to lompe' ompi', ane tatuku' hawa' Magau' -ta to tabasa hi rala Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Kana tapoka'ahi' doo-ta hewa kampoka'ahi' -ta woto-ta moto."
9如果你們憑外貌待人,就是犯罪,律法就要裁定你們是犯法的。
9Aga ane tapoposisala-di tauna ntuku' tuwu' -ra ba lence-ra, mojeko' -ta ompi'. Monoa' -mi kamojeko' -ta, apa' Atura Pue' -mi to tatiboki toe-e.
10因為凡是遵守全部律法的,只要在一條上失足,就違犯所有的了。
10Apa' nau' tahuduwukui mpotuku' hawe'ea parenta to hi rala Atura Pue', ane tatiboki nau' hanyala-wadi, bate masala' -ta-hana. Ma'ala-mi ta'uli', hewa to tatiboki hawe'ea lau-mi.
11就像那說“不可姦淫”的,也說“不可殺人”;你縱然不姦淫,卻殺人,還是犯法的。
11Apa' ria hawa' Pue' to mpo'uli': "Neo' mobualo'." Pai' ria wo'o hawa' -na to mpo'uli': "Neo' mepatehi." Jadi', nau' uma-ta mobualo', aga ane mepatehi-ta, mpotiboki Atura Pue' oa' -tamo.
12你們既然按著使人自由的律法受審判,就應照著這律法說話行事。
12Toe pai' kana tapelompehi pololita-ta pai' po'ingku-ta. Apa' kita' toi-mi to rapohurai kara-kara-ta ntuku' Atura Pue' to mpobahaka manusia' ngkai jeko'.
13因為對不行憐憫的人,審判他們的時候就沒有憐憫;憐憫勝過審判。
13Apa' tauna to uma ria ahi' -na hi doo-na, Pue' mpai' mpohuku' -i hante uma ria ahi' -na. Aga hi tauna to ma'ahi' hi doo-na, Pue' wo'o mpai' mpopohiloi-i ahi' -na hi eo pehukua'.
14信心沒有行為是死的我的弟兄們,人若說他有信心,卻沒有行為,有甚麼益處呢?這信心能救他嗎?
14Ompi' -ku hawe'ea! Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na. Ha tebahaka-ta mpai' ngkai huku' jeko' -ta ane hewa toe-wadi pepangala' -tae? Uma-e'!
15如果有弟兄或姊妹缺衣少食,
15Rapa' -na ria hadua ompi' -ta to mparaluu pohea, pai' uma wo'o hono' pongkoni' -na butu eo-na.
16而你們中間有人對他們說:“平平安安地去吧!願你們穿得暖,吃得飽。”卻不給他們身體所需用的,那有甚麼用處呢?
16Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' -ki hewa toi: "Pelompehi momako'! Kusarumaka moheai lompe' -ko pai' ngkoni' mpebohui-moko!" Hiaa' ane uma-i tawai' napa to naparaluu, napa-mi-hawo kalaua-nae?
17照樣,如果只有信心,沒有行為,這信心就是死的。
17Wae wo'o hante pepangala' -ta: ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na, batua-na mepangala' mara-ta-wadi. Pepangala' to hewa toe, hewa pae to lopa'-- uma ria ihi-na.
18也許有人要說,你有信心,我有行為;請把你沒有行為的信心指給我看,我就藉著我的行為,把我的信心指給你看。
18Meka' ria mpai' to mpo'uli' hewa toi: "To hadua ncarumaka hi pepangala' -na, to hadua ncarumaka hi kalompe' po'ingku-na." Hiaa' aku' mpo'uli': uma-ko bisa mpopohiloi-a pepangala' -nu tetu-e ane uma lompe' po'ingku-nu. Aga aku', ngkai po'ingku-ku to lompe', kupopohiloi-koko karia-na wo'o pepangala' -ku hi Pue'.
19你信 神只有一位,你信的不錯;就連鬼魔也信,卻是戰兢。
19Ha tapangala' kahadudua-na-wadi Alata'ala-e? Makono moto tetu. Aga ane tetu-wadi, uma hono'! Bangku' seta-hawoe', rapangala' wo'o-rawo kahadudua-na-wadi Alata'ala. Toe pai' moridi' -ra nakeni eka' -ra.
20愚昧的人哪,你願意知道沒有行為的信心是沒有用的嗎?
20Wojo lia-ta ompi' ane ta'uli' hono' -mi mepangala' mara-wadi hi Alata'ala hante uma ria po'ingku-ta to lompe'. Uma ria tuju-na pepangala' to hewa tetu.
21我們的祖先亞伯拉罕,把他的兒子以撒獻在祭壇上,不是因行為稱義嗎?
21Kiwoi tutura-na Abraham: Alata'ala mpotarima-i napomonoa' -i hi poncilo-na sabana po'ingku-na, apa' Abraham mpotonu Ishak ana' -na hi Alata'ala hi lolo watu pontunua pepuea'.
22你看,他的信心與行為是一致的,信心就因著行為得到完全了;
22Hi tutura tohe'e, monoto-mi tahilo: pepangala' -na Abraham incana hi po'ingku-na. Jadi', ma'ala-mi ta'uli' po'ingku-na toe mpakaroli' pepangala' -na.
23這正應驗了經上所說的:“亞伯拉罕信 神,這就算為他的義。”他也被稱為 神的朋友。
23Jadi', madupa' -mi lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Abraham mepangala' hi Alata'ala, pai' ngkai pepangala' -na toe, Alata'ala mpo'uli' kamonoa' -na hi poncilo-na." Toe pai' rahanga' -i bale-na Alata'ala.
24可見人稱義是因著行為,不僅是因著信心。
24Monoto-mi tahilo kanapomonoa' -ra Alata'ala tauna to lompe' po'ingku-ra, uma wule' mepangala' mara-wadi.
25照樣,妓女喇合接待了探子,又從另一條路把他們送走,不也是因行為稱義嗎?
25Wae wo'o tutura-na Rahab, tobine to uma tumotoa gau' -na owi. Ba hangkuja dua tantara to Yahudi rahubui hilou mopadaso' hi ngata bali', pai' Rahab toe-imi to mpopehani-ra hi tomi-na pai' natulungi-ra malai ntara ohea ntani' -na. Ngkai po'ingku-na to lompe' toe-mi pai' alaa-na rapohewa tauna to monoa' -i.
26身體沒有靈魂是死的,照樣,信心沒有行為也是死的。
26Jadi', hewa woto to uma inohaa', ta'uli' mate-imi. Wae wo'o pepangala' -ta, ane uma incana hi po'ingku-ta, hibali mate, uma ria kalaua-na.