الكتاب المقدس (Van Dyke)

Maori

1 Kings

4

1وكان الملك سليمان ملكا على جميع اسرائيل.
1¶ Na ko Kingi Horomona te kingi o Iharaira katoa.
2وهؤلاء هم الرؤساء الذين له. عزرياهو بن صادوق الكاهن
2A ko ana rangatira enei; ko Ataria tama a Haroko te tohunga;
3واليحورف واخيّا ابنا شيشا كاتبان. ويهوشافاط بن اخيلود المسجل
3Ko Erihorepe raua ko Ahia nga kaituhituhi, he tama na Hiha; ko Iehohapata tama a Ahiruru te kaiwhakamahara;
4وبناياهو بن يهوياداع على الجيش وصادوق وابياثار كاهنان.
4Ko Penaia tama a Iehoiara te rangatira ope; ko Haroko raua ko Apiatara nga tohunga;
5وعزرياهو بن ناثان على الوكلاء وزابود بن ناثان كاهن وصاحب الملك.
5Ko Ataria tama a Natana te rangatira o nga kaitohutohu; ko Tapuru tama a Natana te tohunga, te takahoa o te kingi;
6واخيشار على البيت وادونيرام بن عبدا على التسخير.
6Ko Ahihara te rangatira o te whare; ko Aronirama tama a Apara to nga takoha.
7وكان لسليمان اثنا عشر وكيلا على جميع اسرائيل يمتارون للملك وبيته. كان على الواحد ان يمتار شهرا في السنة.
7Na kotahi tekau ma rua nga kaitohutohu a Horomona mo Iharaira katoa, hei mea kai ma te kingi ratou ko tona whare: kotahi ano te marama mea kai o tetahi, o tetahi, i te tau.
8وهذه اسماؤهم. ابن حور في جبل افرايم.
8Na ko o ratou ingoa enei: ko Penehuru te whenua pukepuke o Eparaima:
9ابن دقر في ماقص وشعلبيم وبيت شمس وايلون بيت حانان.
9Ko Penerekara i Makaha, i Haarapimi, i Petehemehe, i Erono Petehanana:
10ابن حسد في أربوت. كانت له سوكوه وكل ارض حافر.
10Ko Penehehere i Arupoto; i a ia Hokoho me te whenua katoa o Hewhere:
11ابن ابيناداب في كل مرتفعات دور. كانت طافة بنت سليمان له امرأة.
11Ko Pene Apinarapa i te taupae katoa o Roro; i a ia a Tapata tamahine a Horomona hei wahine mana:
12بعنا بن اخيلود في تعنك ومجدّو وكل بيت شان التي بجانب صرتان تحت يزرعيل من بيت شان الى آبل محولة الى معبر يقمعام.
12Ko Paana tama a Ahiruru i Taanaka, i Mekiro, i Peteheana katoa, tera i Taretana i raro i Ietereere, o Peteheana atu a tae noa ki Aperemehora, ki tua atu o Iokomeama:
13ابن جابر في راموت جلعاد. له حوّوت يائير ابن منسّى التي في جلعاد. وله كورة ارجوب التي في باشان. ستون مدينة عظيمة باسوار وعوارض من نحاس.
13Ko Penekepere i Ramoto Kireara: i a ia nga pa o Haira tama a Manahi i Kireara; i a ia nga wahi i Arakopa i Pahana, e ono tekau nga pa nunui, taiepa rawa, tutaki rawa ki te parahi:
14اخيناداب بن عدّو في محنايم.
14Ko Mahanaima i a Ahinarapa tama a Iro:
15اخيمعص في نفتالي. وهو ايضا اخذ باسمة بنت سليمان امرأة.
15I Napatari a Ahimaata; i tangohia ano hoki e ia a Pahemata tamahine a Horomona hei wahine mana:
16بعنا بن حوشاي في اشير وبعلوت.
16I Ahera, i Aroto a Paana tama a Huhai:
17يهوشافاط بن فاروح في يساكر.
17I Ihakara a Iehohapata tama a Parua:
18شمعي بن ايلا في بنيامين.
18Ko Himei tama a Eraha i Pineamine:
19جابر بن اوري في ارض جلعاد ارض سيحون ملك الاموريين وعوج ملك باشان. ووكيل واحد الذي في الارض.
19Ko Kepere tama a Uri i te whenua o Kireara, i te whenua o Hihona kingi o nga Amori raua ko Oka kingi o Pahana; ko ia anake hoki te kaitohutohu o te whenua.
20وكان يهوذا واسرائيل كثيرين كالرمل الذي على البحر في الكثرة. ياكلون ويشربون ويفرحون
20¶ Na tini iho a Hura raua ko Iharaira, me te onepu i te taha o te moana te tini, kai ana ratou, inu ana, hari ana.
21وكان سليمان متسلطا على جميع الممالك من النهر الى ارض فلسطين والى تخوم مصر. كانوا يقدمون الهدايا ويخدمون سليمان كل ايام حياته.
21Na ko Horomona te kingi o nga kingitanga katoa, o te awa a tae noa ki te whenua o nga Pirihitini, ki te rohe ra ano o Ihipa: i mau hakari mai ano ratou, a mahi ana i nga mahi a Horomona i nga ra katoa i ora ai ia.
22وكان طعام سليمان لليوم الواحد ثلاثين كر سميذ وستين كرّ دقيق.
22Na, ko te kai a Horomona o te ra kotahi, e toru tekau mehua paraoa pai, e ono tekau mehua paraoa ke;
23وعشرة ثيران مسمنة وعشرين ثورا من المراعي ومئة خروف ما عدا الأيائل والظباء واليحامير والاوزّ المسمن.
23Kotahi tekau nga kau, he mea momona, e rua tekau nga kau o nga haerenga kau, kotahi rau nga hipi, apititia iho ki nga hata, ki nga kakera, ki nga ropaka, ki nga manu whangai.
24لانه كان متسلطا على كل ما عبر النهر من تفسح الى غزّة على كل ملوك عبر النهر وكان له صلح من جميع جوانبه حواليه.
24Ko ia hoki te kingi i runga i te takiwa i tenei taha katoa o te awa, o Tipiha, tae noa ki Kaha, i runga ano i nga kingi katoa o tenei taha o te awa: a he rongo mau i ona taha katoa.
25وسكن يهوذا واسرائيل آمنين كل واحد تحت كرمته وتحت تينته من دان الى بئر سبع كل ايام سليمان.
25A noho hu noa iho a Hura raua ko Iharaira, tera, tera, i raro i tana waina, i tana piki, no Rana mai ano a Peerehepa atu ana, i nga ra katoa o Horomona.
26وكان لسليمان اربعون الف مذود لخيل مركباته واثنا عشر الف فارس.
26Na e wha tekau mano nga turanga a Horomona mo nga hoiho o ona hariata, kotahi tekau ma rua mano nga kaieke hoiho.
27وهؤلاء الوكلاء كانوا يمتارون للملك سليمان ولكل من تقدم الى مائدة الملك سليمان كل واحد في شهره. لم يكونوا يحتاجون الى شيء.
27A na aua kaitohutohu i mea he kai ma Kingi Horomona, ma te hunga katoa e haere ana ki te tepu a Kingi Horomona, tenei tangata i tona marama, tenei tangata i tona marama: kahore he mea i kore i a ratou.
28وكانوا يأتون بشعير وتبن للخيل والجياد الى الموضع الذي يكون فيه كل واحد حسب قضائه.
28I kawea mai ano e ratou he parei, he kakau witi, ma nga hoiho, ma nga muera, ki te wahi i reira nei nga kaitohutohu, ia tangata ki tana mahi.
29واعطى الله سليمان حكمة وفهما كثيرا جدا ورحبة قلب كالرمل الذي على شاطئ البحر.
29¶ Na homai ana e te Atua he mohio ki a Horomona, me te mahara nui rawa, me te ngakau nui, koia ano kei te onepu i te taha o te moana.
30وفاقت حكمة سليمان حكمة جميع بني المشرق وكل حكمة مصر.
30Nui atu hoki te mohio o Horomona i te mohio o nga tama katoa o te rawhiti, i te mohio katoa o Ihipa.
31وكان احكم من جميع الناس من ايثان الازراحي وهيمان وكلكول ودردع بني ماحول. وكان صيته في جميع الامم حواليه.
31Nui atu hoki tona mohio i to nga tangata katoa; i to Etana Eterahi, i to Hemana, i to Karakoro, i to Rarara, ara i to nga tama a Mahoro; a paku ana tona ingoa ki nga iwi katoa a tawhio noa.
32وتكلم بثلاثة آلاف مثل. وكانت نشائده الفا وخمسا.
32Na e toru mano nga whakatauki i korerotia e ia; a ko ana waiata kotahi mano ma rima.
33وتكلم عن الاشجار من الارز الذي في لبنان الى الزوفا النابت في الحائط. وتكلم عن البهائم وعن الطير وعن الدبيب وعن السمك.
33I korerotia ano e ia nga rakau, te hita i Repanona, a tae iho ana ki te hihopa e tupu nei ki te taiepa: i korerotia ano e ia nga kararehe, nga manu, nga mea ngoki, me nga ika.
34وكانوا يأتون من جميع الشعوب ليسمعوا حكمة سليمان من جميع ملوك الارض الذين سمعوا بحكمته
34A ka haere mai etahi i nga iwi katoa ki te whakarongo ki te mohio o Horomona, i nga kingi katoa o te whenua i rongo nei ki tona mohio.