الكتاب المقدس (Van Dyke)

Maori

2 Chronicles

28

1كان آحاز ابن عشرين سنة حين ملك وملك ست عشرة سنة في اورشليم ولم يفعل المستقيم في عيني الرب كداود ابيه.
1¶ E rua tekau nga tau o Ahata i tona kingitanga, a tekau ma ono nga tau i kingi ai ia ki Hiruharama: kihai hoki ia i mahi i te tika ki ta Ihowa titiro, kihai i pera me tona papa, me Rawiri.
2بل سار في طرق ملوك اسرائيل وعمل ايضا تماثيل مسبوكة للبعليم.
2I haere hoki ia i nga ara o nga kingi o Iharaira, i hanga ano i etahi whakapakoko whakarewa mo nga Paara.
3وهو اوقد في وادي ابن هنوم واحرق بنيه بالنار حسب رجاسات الامم الذين طردهم الرب من امام بني اسرائيل.
3I tahu whakakakara ano ia ki te raorao o te tama a Hinomo, tahuna ana ano e ia ana tamariki ki te ahi; rite tonu tana ki nga mea whakarihariha a nga iwi i peia nei e Ihowa i te aroaro o nga tama a Iharaira.
4وذبح واوقد على المرتفعات وعلى التلال وتحت كل شجرة خضراء.
4I patu whakahere ano ia, i tahu whakakakara ki nga wahi tiketike, ki nga pukepuke, ki raro i nga rakau kouru nui katoa.
5فدفعه الرب الهه ليد ملك ارام. فضربوه وسبوا منه سبيا عظيما وأتوا بهم الى دمشق. ودفع ايضا ليد ملك اسرائيل فضربه ضربة عظيمة.
5Na reira i tukua ai ia e Ihowa, e tona Atua ki te ringa o te kingi o Hiria; a patua ana ia e ratou, he tini ano hoki nga parau o ratou i whakaraua atu, kawea ana ki Ramahiku. I tukua atu ano ia ki te ringa o te kingi o Iharaira, patua iho e ia, h e nui te parekura.
6وقتل فقح بن رمليا في يهوذا مئة وعشرين الفا في يوم واحد. الجميع بنو بأس. لانهم تركوا الرب اله آبائهم.
6¶ Kotahi hoki te rau e rua tekau mano i patua e Peka tama a Remaria ki Hura i te ra kotahi, he hunga maia katoa; mo ratou i whakarere i a Ihowa, i te Atua o o ratou matua.
7وقتل زكري جبار افرايم معسيا ابن الملك وعزريقام رئيس البيت والقانة ثاني الملك.
7Na i patua e tetahi marohirohi o Eparaima, e Tikiri, a Maaheia tama a te kingi, a Atarikama, rangatira o te whare, me Erekana, to muri i te kingi.
8وسبى بني اسرائيل من اخوتهم مئتي الف من النساء والبنين والبنات ونهبوا ايضا منهم غنيمة وافرة واتوا بالغنيمة الى السامرة.
8Whakaraua atu ana e nga tama a Iharaira e rua rau mano o o ratou tuakana, teina, nga wahine, nga tamariki, nga tamahine, nui atu hoki o ratou taonga i pahuatia e ratou; kawea atu ana e ratou nga taonga ki Hamaria.
9وكان هناك نبي للرب اسمه عوديد. فخرج للقاء الجيش الآتي الى السامرة وقال لهم. هوذا من اجل غضب الرب اله آبائكم على يهوذا قد دفعهم ليدكم وقد قتلتموهم بغضب بلغ السماء.
9Otiia he poropiti ta te Atua i reira, ko Orere tona ingoa; a ka puta ia ki te whakatau i te taua e haere ana mai ki Hamaria, ka mea ki a ratou, Nana, he riri no Ihowa, no te Atua o o koutou matua, ki a Hura i homai ai ratou e ia ki o koutou ringa; patua iho e koutou, tutuki noa te riri ki te rangi.
10والآن انتم عازمون على اخضاع بني يهوذا واورشليم عبيدا واماء لكم. أما عندكم انتم آثام للرب الهكم.
10Heoi kei te mea koutou kia pehia ki raro nga tama o Hura, o Hiruharama, hei pononga tane, hei pononga wahine ma koutou; engari kahore ranei i a koutou na o koutou he hoki ki a Ihowa, ki to koutou Atua?
11والآن اسمعوا لي وردوا السبي الذي سبيتموه من اخوتكم لان حمو غضب الرب عليكم.
11Tena, whakarongo ki ahau, whakahokia nga whakarau i whakaraua mai e koutou i o koutou tuakana, teina; no te mea kei te mura te riri o Ihowa, o to koutou Atua, ki a koutou.
12ثم قام رجال من رؤوس بني افرايم عزريا بن يهوحانان وبرخيا بن مشلّيموت ويحزقيا بن شلوم وعماسا بن حدلاي على المقبلين من الجيش
12Katahi ka whakatika etahi o nga upoko o nga tama a Eparaima, a Ataria tama a Iehohanana, a Perekia tama a Mehiremoto, a Hetekia tama a Harumu, ratou ko Amaha tama a Hararai, ka tu atu ki te hunga i haere mai nei i te whawhai,
13وقالوا لهم لا تدخلون بالسبي الى هنا لان علينا اثما للرب وانتم عازمون ان تزيدوا على خطايانا وعلى اثمنا لان لنا اثما كثيرا وعلى اسرائيل حمو غضب.
13A ka mea ki a ratou, kei kawea mai e koutou nga whakarau na ki konei: ko ta koutou hoki e mea na hei homai ki a tatou he he ki a Ihowa, e whakanekehia ake ai o tatou hara me to tatou he: he nui hoki to tatou he, a he riri tenei te mura nei ki a Iharaira.
14فترك المتجردون السبي والنهب امام الرؤساء وكل الجماعة.
14Heoi whakarerea iho e nga tangata i nga patu nga whakarau, me nga taonga i te aroaro o nga rangatira ratou ko te huihui katoa.
15وقام الرجال المعيّنة اسماؤهم واخذوا المسبيين والبسوا كل عراتهم من الغنيمة وكسوهم وحذوهم واطعموهم واسقوهم ودهّنوهم وحملوا على حمير جميع المعيين منهم وأتوا بهم الى اريحا مدينة النخل الى اخوتهم ثم رجعوا الى السامرة
15Na ka whakatika nga tangata i whakahuatia o ratou ingoa, ka mau ki nga whakarau, whakakakahuria ana e ratou ki nga taonga nga mea kakahukore o ratou; whakakakahuria ana e ratou, whakawhiwhi rawa ki te hu, hoatu ana he mea hei kai, hei inu, whaka wahia ana, kawea ana nga mea kahakore katoa o ratou i runga i te kaihe, a tae noa ki Heriko, ki te pa nikau ki o ratou tuakana, teina. Na hoki ana ratou ki Hamaria.
16في ذلك الوقت ارسل الملك آحاز الى ملوك اشور لكي يساعدوه.
16¶ I taua wa ka unga tangata a Kingi Ahata ki nga kingi o Ahiria hei awhina mona.
17فان الادوميين اتوا ايضا وضربوا يهوذا وسبوا سبيا.
17No te mea kua tae mai ano nga Eromi; patua iho e ratou a Hura, whakaraua atu ana etahi whakarau.
18واقتحم الفلسطينيون مدن الساحل وجنوبي يهوذا واخذوا بيت شمس وايلون وجديروت وسوكو وقراها وتمنة وقراها وجمزو وقراها وسكنوا هناك.
18Kua whakaekea hoki e nga Pirihitini nga pa o te raorao, o te taha ki te tonga o Hura, a riro ana i a ratou a Petehemehe, a Atarono, a Kereroto, a Hoko me ona pa ririki, a Timina me ona pa ririki, a Kimito me ona pa ririki: nohoia iho e ratou.
19لان الرب ذلّل يهوذا بسبب آحاز ملك اسرائيل لانه اجمح يهوذا وخان الرب خيانة.
19Na Ihowa hoki i whakaiti a Hura, mo ta Ahata, mo ta te kingi o Iharaira; mo tana mahi wairangi i roto i a Hura, nui atu hoki tona he ki a Ihowa.
20فجاء عليه تلغث فلناسر ملك اشور وضايقه ولم يشدّده.
20Na ka haere a Tirikata Pirinehere kingi o Ahiria ki a ia, ka whakararuraru i a ia, kihai hoki i whakakaha i a ia.
21لان آحاز اخذ قسما من بيت الرب ومن بيت الملك ومن الرؤساء واعطاه لملك اشور ولكنه لم يساعده.
21I tangohia hoki e Ahata tetahi wahi i roto i te whare o Ihowa, i te whare ano o te kingi ratou ko nga rangatira, a hoatu ana ki te kingi o Ahiria; kihai ano tera i awhina i a ia.
22وفي ضيقه زاد خيانة بالرب الملك آحاز هذا
22Na i te wa i he ai ia, ka tohe ano ia ki te he ki a Ihowa, taua kingi a Ahata.
23وذبح لآلهة دمشق الذين ضاربوه وقال لان آلهة ملوك ارام تساعدهم انا اذبح فيساعدونني. واما هم فكانوا سبب سقوط له ولكل اسرائيل.
23I patu whakahere hoki ia ki nga atua o Ramahiku i patu nei i a ia; i ki hoki ia, Ko nga atua o nga kingi o Hiria kei te awhina i a ratou, na, me patu whakahere ahau ki a ratou, kia awhina ai ratou i ahau. Otiia ko ratou ano hei whakangoikore i a ia, i a Iharaira katoa ano hoki.
24وجمع آحاز آنية بيت الله وقطّع آنية بيت الله واغلق ابواب بيت الرب وعمل لنفسه مذابح في كل زاوية في اورشليم.
24Na ka huihuia e Ahata nga oko o te whare o te Atua, tapatapahia ana e ia nga oko o te whare o te Atua, a tutakina ana e ia nga tatau o te whare o Ihowa. I hanga ano e ia etahi aata mana ki nga koki katoa o Hiruharama.
25وفي كل مدينة فمدينة من يهوذا عمل مرتفعات للايقاد لآلهة اخرى واسخط الرب اله آبائه.
25I hanga ano e ia ki nga pa o Hura etahi wahi tiketike hei tahu whakakakara ki nga atua ke, whakapataritaria ana e ia a Ihowa, te Atua o ona matua.
26وبقية اموره وكل طرقه الاولى والاخيرة ها هي مكتوبة في سفر ملوك يهوذا واسرائيل.
26Na, ko era meatanga atu ana, ko ana meatanga katoa o mua, o muri, nana, kua oti te tuhituhi ki te pukapuka o nga kingi o Hura raua ko Iharaira.
27ثم اضطجع آحاز مع آبائه فدفنوه في المدينة في اورشليم لانهم لم يأتوا به الى قبور ملوك اسرائيل. وملك حزقيا ابنه عوضا عنه
27Na kua moe a Ahata ki ona matua, a tanumia iho ki te pa, ki Hiruharama; otiia kihai i kawea ki nga tanumanga o nga kingi o Iharaira; a ko Hetekia, ko tana tama, te kingi i muri i a ia.