الكتاب المقدس (Van Dyke)

Maori

Ezekiel

33

1وكان اليّ كلام الرب قائلا
1¶ I puta mai ano te kupu a Ihowa ki ahau, i mea,
2يا ابن آدم كلم بني شعبك وقل لهم. اذا جلبت السيف على ارض فان اخذ شعب الارض رجلا من بينهم وجعلوه رقيبا لهم
2E te tama a te tangata, korero ki nga tamariki a tou iwi, mea atu ki a ratou, Ki te kawea e ahau te hoari ki tetahi whenua, a ka mau nga tangata o te whenua ki tetahi tangata o ratou, ka whakaritea e ratou hei tutei;
3فاذا رأى السيف مقبلا على الارض نفخ في البوق وحذّر الشعب
3Mehemea, i tona kitenga i te hoari e puta ana ki te whenua, ka whakatangihia e ia te tetere, hei whakatupato i te iwi;
4وسمع السامع صوت البوق ولم يتحذّر فجاء السيف واخذه فدمه يكون على راسه.
4Na, ko te tangata e rongo i te tangi o te tetere, a kahore ia e tupato, ki te tae mai te hoari, a ka riro ia, hei runga ano i tona mahunga ona toto:
5سمع صوت البوق ولم يتحذّر فدمه يكون على نفسه. لو تحذّر لخلّص نفسه.
5I rongo ia i te tangi o te tetere, a kihai i tupato; ki runga ano i a ia ona toto. Tena ia, mehemea ia i tupato, ka mawhiti i a ia tona wairua.
6فان رأى الرقيب السيف مقبلا ولم ينفخ في البوق ولم يتحذّر الشعب فجاء السيف واخذ نفسا منهم فهو قد أخذ بذنبه اما دمه فمن يد الرقيب اطلبه
6Engari ki te kite te tutei i te hoari e puta ana, a kihai i whakatangi i te tetere, kihai i whakatupato i te iwi, a ka tae mai te hoari, ka riro tetahi o ratou; ka riro ia i runga i tona kino, otiia ka rapua e ahau ona toto i te ringa o te tutei.
7وانت يا ابن آدم فقد جعلتك رقيبا لبيت اسرائيل فتسمع الكلام من فمي وتحذّرهم من قبلي.
7Ina, ko koe, e te tama a te tangata, kua waiho koe e ahau hei tutei mo te whare o Iharaira; a me whakarongo koe ki te kupu a toku mangai, ko koe ano taku hei whakatupato i a ratou.
8اذا قلت للشرير يا شرير موتا تموت. فان لم تتكلم لتحذّر الشرير من طريقه فذلك الشرير يموت بذنبه. اما دمه فمن يدك اطلبه.
8Ki te mea ahau ki te tangata kino, E te tangata kino, ko te mate kau mou; ki te kore koe e korero, e whakatupato i te tangata kino ki tona ara; ka mate taua tangata kino i runga i tona he, ka rapua ia e ahau ona toto i tou ringa.
9وان حذّرت الشرير من طريقه ليرجع عنه ولم يرجع عن طريقه فهو يموت بذنبه. اما انت فقد خلصت نفسك.
9Tena ko tenei ka whakatupato koe i te tangata kino ki tona ara, kia tahuri mai ia i reira, a e kore ia e tahuri mai i tona ara; ka mate ia i runga i tona kino, ka ora ia i a koe tou wairua.
10وانت يا ابن آدم فكلم بيت اسرائيل وقل. انتم تتكلمون هكذا قائلين. ان معاصينا وخطايانا علينا وبها نحن فانون فكيف نحيا.
10¶ Na ko koe e te tama a te tangata, korero ki te whare o Iharaira: Ko ta koutou ki tenei, e mea na koutou, Kei runga i a matou o matou he, o matou hara, a ka memeha atu matou i runga i aua he; ma te aha ra matou ka ora ai?
11قل لهم. حيّ انا يقول السيد الرب اني لا اسر بموت الشرير بل بان يرجع الشرير عن طريقه ويحيا. ارجعوا ارجعوا عن طرقكم الرديئة. فلماذا تموتون يا بيت اسرائيل.
11Mea atu ki a ratou, E ora ana ahau, e ai ta te Ariki, ta Ihowa, kahore oku ngakau koa ki te matenga o te tangata kino; engari kia tahuri te tangata kino i tona ara, kia ora: tahuri mai, tahuri mai koutou i o koutou ara kino; kia mate hoki koutou hei aha, e te whare o Iharaira?
12وانت يا ابن آدم فقل لبني شعبك. ان بر البار لا ينجيه في يوم معصيته والشرير لا يعثر بشره في يوم رجوعه عن شره ولا يستطيع البار ان يحيا ببره في يوم خطيئته.
12Na, ko koe, e te tama a te tangata, me ki atu ki nga tamariki a tou iwi, E kore te tika o te tangata tika e whakaora i a ia i te ra e poka ke ai ia: me te kino ano o te tangata kino e kore tera e whakahinga i a ia i te ra e tahuri mai ai ia i to na kino; e kore ano te tangata tika e ora i tona tika i te ra e hara ai ia.
13اذا قلت للبار حياة تحيا. فاتكل هو على بره وأثم فبره كله لا يذكر بل باثمه الذي فعله يموت.
13Ki te mea ahau ki te tangata tika, ka ora ia; a ka whakawhirinaki ia ki tona tika, ka mahi hoki i te he, e kore ana mahi tika katoa e maharatia; engari ka mate ia i runga i tona he i mahia e ia.
14واذا قلت للشرير موتا تموت. فان رجع عن خطيته وعمل بالعدل والحق
14Ki te mea ano ahau ki te tangata kino, Ko te mate kau mou; a ka tahuri mai ia i tona hara, ka mahi i te mea e tika ana, e rite ana;
15ان رد الشرير الرهن وعوّض عن المغتصب وسلك في فرائض الحياة بلا عمل اثم فانه حياة يحيا. لا يموت.
15Ki te whakahokia te taunaha e te tangata kino, ki te utua te mea i pahuatia e ia, ki te haere ia i runga i nga tikanga o te ora, a ka kore e mahi i te he, he pono ka ora ia, e kore ia e mate.
16كل خطيته التي اخطأ بها لا تذكر عليه. عمل بالعدل والحق فيحيا حياة.
16E kore tetahi o ona hara i hara ai ia e maharatia ki a ia: kua mahia e ia te mea e tika ana, e rite ana; he pono ka ora ia.
17وابناء شعبك يقولون ليست طريق الرب مستوية. بل هم طريقهم غير مستوية.
17Heoi kei te mea nga tamariki a tou iwi, Kahore e rite te ara o te Ariki: na, ko ratou nei, kahore to ratou ara e rite.
18عند رجوع البار عن بره وعند عمله اثما فانه يموت به.
18Ki te tahari atu te tangata tika i tona tika, a ka mahia e ia te he, ka mate ia i aua he.
19وعند رجوع الشرير عن شره وعند عمله بالعدل والحق فانه يحيا بهما.
19Ki te tahuri mai ano te tangata kino i tona kino, a ka mahia e ia te mea e tika ana, e rite ana, ka ai ena hei whakaora i a ia.
20وانتم تقولون ان طريق الرب غير مستوية. اني احكم على كل واحد منكم كطرقه يا بيت اسرائيل
20Heoi kei te mea na koutou, Kahore e rite te ara o te Ariki. E te whare o Iharaira, ka rite ki tona ara, ki tona ara, taku whakawa mo koutou.
21وكان في السنة الثانية عشرة من سبينا في الشهر العاشر في الخامس من الشهر انه جاء اليّ منفلت من اورشليم فقال قد ضربت المدينة.
21¶ Na, i te tekau ma rua o nga tau o to matou whakaraunga, i te tekau o nga marama, i te rima o nga ra o te marama, ka tae mai ki ahau tetahi o nga oranga o Hiruharama, a ka mea, Kua patua te pa.
22وكانت يد الرب عليّ مساء قبل مجيء المنفلت وفتحت فمي حتى جاء اليّ صباحا فانفتح فمي ولم اكن بعد ابكم.
22Na, kua pa te ringa o Ihowa ki ahau i te ahiahi i mua ake o te taenga mai o taua oranga nei; meinga ana e ia kia kuihi toku mangai, a tae noa mai ia ki ahau i te ata; na, kua meinga e ia kia kuihi toku mangai, a kore ake toku wahangu.
23فكان اليّ كلام الرب قائلا
23Na ka puta mai te kupu a Ihowa ki ahau; i ki ia,
24يا ابن آدم ان الساكنين في هذه الخرب في ارض اسرائيل يتكلمون قائلين ان ابراهيم كان واحدا وقد ورث الارض. ونحن كثيرون. لنا أعطيت الارض ميراثا.
24E te tama a te tangata, ko te hunga e noho ana i enei ururua i te whenua o Iharaira, e korero ana, e mea ana, He kotahi a Aperahama, a riro ana i a ia te whenua; ko tatou ia he tokomaha; kua homai te whenua ki a tatou hei kainga tupu.
25لذلك قل لهم. هكذا قال السيد الرب. تأكلون بالدم وترفعون اعينكم الى اصنامكم وتسفكون الدم. أفترثون الارض.
25Mo reira ki atu ki a ratou, Ko te kupu tenei a te Ariki, a Ihowa; Ko ta koutou kai, he mea kinaki ki te toto, e anga ana hoki o koutou kanohi ki a koutou whakapakoko, e whakaheke toto ana hoki koutou: a e mau ranei te whenua i a koutou?
26وقفتم على سيفكم. فعلتم الرجس وكل منكم نجس امرأة صاحبه. أفترثون الارض.
26Ko to koutou turanga ko a koutou hoari, e mahia ana e koutou te mea whakarihariha, e whakapokea ana e koutou te wahine a tona hoa, a tona hoa: a e mau ranei te whenua i a koutou?
27قل لهم. هكذا قال السيد الرب. حيّ انا ان الذين في الخرب يسقطون بالسيف والذي هو على وجه الحقل ابذله للوحش مأكلا والذين في الحصون وفي المغاير يموتون بالوبأ.
27Kia penei tau ki atu ki a ratou, Ko te kupu tenei a te Ariki, a Ihowa: E ora ana ahau, ina, ka hinga i te hoari te hunga i nga ururua, a, ko te tangata i te mata o te parae, ka hoatu ia e ahau hei kai ma nga kirehe, a, ko te hunga i nga taumaihi, i nga ana, ka mate ratou i te mate uruta.
28فاجعل الارض خربة مقفرة وتبطل كبرياء عزتها وتخرب جبال اسرائيل بلا عابر.
28Ka ururua rawa i ahau te whenua, ka waiho hei keteketenga, a ka mutu te whakapehapeha o tona kaha; ka ururua ano nga maunga o Iharaira, e kore e haerea e te tangata.
29فيعلمون اني انا الرب حين اجعل الارض خربة مقفرة على كل رجاساتهم التي فعلوها
29A ka mohio ratou ko Ihowa ahau, ina meinga e ahau te whenua hei ururua, hei keteketenga, mo a ratou mea whakarihariha katoa i mea ai ratou.
30وانت يا ابن آدم فان بني شعبك يتكلمون عليك بجانب الجدران وفي ابواب البيوت ويتكلم الواحد مع الآخر الرجل مع اخيه قائلين هلم اسمعوا ما هو الكلام الخارج من عند الرب.
30¶ Na, ko koe, e te tama a te tangata, e komuhumuhua ana koe e nga tama a tou iwi i te taha o nga pakitara, i nga tatau ano o nga whare, e korerorero ana tetahi ki tetahi, ki tona hoa, ki tona hoa, e mea ana, Tena, kia haere tatou, kia rongo ai tat ou i te kupu e puta mai ana i a Ihowa.
31وياتون اليك كما ياتي الشعب ويجلسون امامك كشعبي ويسمعون كلامك ولا يعملون به لانهم بافواههم يظهرون اشواقا وقلبهم ذاهب وراء كسبهم.
31A ko ta ratou haere mai ki a koe rite tonu ki te haerenga mai o te iwi; ko ta ratou noho i tou aroaro rite tonu ano ki to taku iwi; e rongo ana hoki ratou ki au kupu, kahore ia e mahi: ko o ratou mangai hoki hei whakaahuareka mai, ko o ratou nga kau kei te whai i ta ratou apo taonga.
32وها انت لهم كشعر اشواق لجميل الصوت يحسن العزف فيسمعون كلامك ولا يعملون به
32Nana, ki a ratou, e rite ana koe ki te waiata roreka a te reo pai, a te tangata he pai te rangi o tana mea whakatangi; e rongo ana hoki ratou ki au kupu, kahore ia e mahi.
33واذا جاء هذا. لانه ياتي. فيعلمون ان نبيا كان في وسطهم
33A, ina puta tenei, nana, tenei te haere mai nei, katahi ratou ka mohio tenei tonu he poropiti i roto i a ratou e noho ana.