الكتاب المقدس (Van Dyke)

Maori

Matthew

22

1وجعل يسوع يكلمهم ايضا بامثال قائلا.
1¶ A ka oho ake a Ihu, ka korero kupu whakarite ano ki a ratou, ka mea,
2يشبه ملكوت السموات انسانا ملكا صنع عرسا لابنه.
2Ka rite te rangatiratanga o te rangi ki tetahi kingi, i whakatakoto marena mo tana tama,
3وارسل عبيده ليدعوا المدعوين الى العرس فلم يريدوا ان يأتوا.
3A tonoa ana ana pononga, hei karanga i te hunga i korerotia ki te marena: heoi kihai ratou i pai ki te haere.
4فارسل ايضا عبيدا آخرين قائلا قولوا للمدعوين هوذا غذائي اعددته. ثيراني ومسمناتي قد ذبحت وكل شيء معد. تعالوا الى العرس.
4Ka tono ano ia i era atu pononga, ka mea, Mea atu ki te hunga i korerotia, Na kua rite taku hakari; kua oti aku puru, aku mea momona te patu, a kua rite katoa nga mea: haere mai ki te marena.
5ولكنهم تهاونوا ومضوا واحد الى حقله وآخر الى تجارته.
5Otira i paopaongia e ratou, haere ana ko tetahi ki tana mara, ko tetahi ki tana hokohoko.
6والباقون امسكوا عبيده وشتموهم وقتلوهم.
6Na hopukina ana ana pononga e nga mea i mahue, tukinotia ana ratou, a whakamatea iho.
7فلما سمع الملك غضب وارسل جنوده واهلك أولئك القاتلين واحرق مدينتهم.
7Otiia i riri te kingi: a tonoa atu ana ana taua, whakangaromia ana taua hunga kohuru, tahuna iho to ratou pa.
8ثم قال لعبيده اما العرس فمستعد واما المدعوون فلم يكونوا مستحقين.
8Katahi ia ka mea ki ana pononga, E rite ana te marena, ko te hunga ia i karangatia kihai i pai.
9فاذهبوا الى مفارق الطرق وكل من وجدتموه فادعوه الى العرس.
9Na haere koutou ki nga pekanga o nga ara, a tonoa mai ki te marena te hunga katoa e kite ai koutou.
10فخرج أولئك العبيد الى الطرق وجمعوا كل الذين وجدوهم اشرارا وصالحين. فامتلأ العرس من المتكئين.
10Na ka haere aua pononga ki nga ara, a huihuia katoatia ana te hunga i kitea e ratou, ana pai, ana kino: na kiki ana te marena i nga manuhiri.
11فلما دخل الملك لينظر المتكئين رأى هناك انسانا لم يكن لابسا لباس العرس.
11Otiia, no te tapokoranga, o te kingi kia kite i nga manuhiri, ka kitea e ia i reira he tangata kahore nei ona kakahu marena:
12فقال له يا صاحب كيف دخلت الى هنا وليس عليك لباس العرس. فسكت.
12A ka mea ki a ia, E hoa, he aha koe i tomo mai ai ki konei kahore nei ou kahu marena? Heoi kihai ia i kuihi.
13حينئذ قال الملك للخدام اربطوا رجليه ويديه وخذوه واطرحوه في الظلمة الخارجية. هناك يكون البكاء وصرير الاسنان.
13Na ka mea te kingi ki nga kaimahi, Herea ona ringa, ona waewae, kawea atu, maka ki te pouri i waho rawa; ko te wahi tera o te tangi, o te tetea o nga niho.
14لان كثيرين يدعون وقليلين ينتخبون
14He tokomaha hoki e karangatia, he ruarua ia e whiriwhiria.
15حينئذ ذهب الفريسيون وتشاوروا لكي يصطادوه بكلمة.
15¶ Me i reira ka haere nga Parihi, ka runanga ki te pehea e mau ai tetahi kupu ana.
16فارسلوا اليه تلاميذهم مع الهيرودسيين قائلين يا معلّم نعلم انك صادق وتعلّم طريق الله بالحق ولا تبالي باحد لانك لا تنظر الى وجوه الناس.
16A ka tonoa ki a ia a ratou akonga me nga tangata piri ki a Herora, hei mea, E te Kaiwhakaako, e matau ana matou he pono koe, e whakaako ana koe i te ara a te Atua i runga i te pono, e kore ano ta te tangata e whakaaroa e koe: e kore nei hoki koe e titiro ki te kanohi tangata.
17فقل لنا ماذا تظن. أيجوز ان تعطى جزية لقيصر ام لا.
17Tena, korerotia ki a matou, E pehea ana tou whakaaro? He mea tika ranei te hoatu takoha ki a Hiha, kahore ranei?
18فعلم يسوع خبثهم وقال لماذا تجربونني يا مراؤون.
18Otiia i mohio a Ihu ki to ratou whakaaro kino, a ka mea, He aha ta koutou e whakamatautau na i ahau, e te hunga tinihanga?
19أروني معاملة الجزية. فقدموا له دينارا.
19Tena koa, kia kite ahau i te moni takoha. A mauria mai ana e ratou ki a ia he pene.
20فقال لهم لمن هذه الصورة والكتابة.
20Na ka mea ia ki a ratou, No wai tenei ahua me te tuhituhinga?
21قالوا له لقيصر. فقال لهم اعطوا اذا ما لقيصر لقيصر وما للّه للّه.
21Ka mea ratou ki a ia, No Hiha. Katahi ia ka mea ki a ratou, Hoatu ki a Hiha nga mea a Hiha; ki te Atua ano nga mea a te Atua.
22فلما سمعوا تعجبوا وتركوه ومضوا
22Ka rongo ratou, ka miharo: a mahue ake ia i a ratou, a haere ana ratou.
23في ذلك اليوم جاء اليه صدوقيون الذين يقولون ليس قيامة فسألوه
23¶ I taua ra ka haere mai ki a ia nga Haruki, e mea nei kahore he aranga, ka ui ki a ia,
24قائلين يا معلّم قال موسى ان مات احد وليس له اولاد يتزوج اخوه بامرأته ويقم نسلا لاخيه.
24Ka mea, E te Kaiwhakaako, i mea a Mohi, Ki te mate te tangata, a kahore ana tamariki, ma tona teina e marena tana wahine, e whakatupu ake he uri mo tona tuakana.
25فكان عندنا سبعة اخوة وتزوج الاول ومات. واذ لم يكن له نسل ترك امرأته لاخيه.
25Na tokowhitu tetahi whanau i a matou, he tuakana, he teina: te marenatanga o te tuatahi, ka mate, a hore ona uri, waiho iho tana wahine ma tona teina.
26وكذلك الثاني والثالث الى السبعة.
26Me te tuarua ano, me te tuatoru, puta noa i te tuawhitu.
27وآخر الكل ماتت المرأة ايضا.
27A, muri iho i a ratou katoa, ka mate te wahine.
28ففي القيامة لمن من السبعة تكون زوجة. فانها كانت للجميع.
28Na, i te aranga, ma wai o te tokowhitu te wahine? i a ratou katoa nei hoki ia.
29فاجاب يسوع وقال لهم تضلون اذ لا تعرفون الكتب ولا قوة الله.
29Na ka whakahoki a Ihu, ka mea ki a ratou, E he ana koutou, te mohio ki nga karaipiture, ki te kaha ano o te Atua.
30لانهم في القيامة لا يزوجون ولا يتزوجون بل يكونون كملائكة الله في السماء.
30I te aranga hoki e kore ratou e marena, e kore ano e hoatu kia marenatia, engari ka rite ki nga anahera a te Atua i te rangi.
31واما من جهة قيامة الاموات أفما قرأتم ما قيل لكم من قبل الله القائل
31Na, ko te aranga o te hunga mate, kahore ano koutou i kite i ta te Atua i korero ai ki a koutou, i mea ai,
32انا اله ابراهيم واله اسحق واله يعقوب. ليس الله اله اموات بل اله احياء.
32Ko ahau te Atua o Aperahama, te Atua o Ihaka, te Atua o Hakopa? ehara te Atua i te Atua no te hunga mate, engari no te hunga ora.
33فلما سمع الجموع بهتوا من تعليمه
33A, no ka rongo te mano, ka miharo ki tana ako.
34اما الفريسيون فلما سمعوا انه ابكم الصدوقيين اجتمعوا معا.
34¶ No te rongonga ia o nga Parihi, kua kapi i a ia te mangai o nga Haruki, ka whakamine tahi ratou.
35وسأله واحد منهم وهو ناموسي ليجربه قائلا
35Na ka ui tetahi o ratou, he kaiako i te ture, ka whakamatautau i a ia, ka mea,
36يا معلّم اية وصية هي العظمى في الناموس.
36E te Kaiwhakaako, ko tehea te kupu nui o te ture?
37فقال له يسوع تحب الرب الهك من كل قلبك ومن كل نفسك ومن كل فكرك.
37Ka mea a Ihu ki a ia, Kia whakapaua tou ngakau, tou wairua, tou hinengaro, ki te aroha ki te Ariki, ki tou Atua.
38هذه هي الوصية الاولى والعظمى.
38Ko te tuatahi tenei, ko te kupu nui.
39والثانية مثلها. تحب قريبك كنفسك.
39He rite ano te tuarua ki tenei, Kia aroha koe ki tou hoa tata, ano ko koe.
40بهاتين الوصيتين يتعلق الناموس كله والانبياء
40Kei runga i enei kupu e rua e iri ana te ture me nga poropiti.
41وفيما كان الفريسيون مجتمعين سألهم يسوع
41¶ A, i nga Parihi e noho huihui ana, ka ui a Ihu ki a ratou,
42قائلا ماذا تظنون في المسيح. ابن من هو. قالوا له ابن داود.
42Ka mea, He pehea o koutou whakaaro ki a te Karaiti? Na wai ia tama? Ka mea ratou ki a ia, Na Rawiri.
43قال لهم فكيف يدعوه داود بالروح ربا قائلا
43Ka mea ia ki a ratou, He aha ra a Rawiri, i a ia e nohoia ana e te Wairua, i karanga ai i a ia he Ariki? i mea hoki ia,
44قال الرب لربي اجلس عن يميني حتى اضع اعداءك موطئا لقدميك.
44I mea te Ariki ki toku Ariki, hei toku matau koe noho ai, kia meinga ra ano e ahau ou hoariri hei turanga waewae mou.
45فان كان داود يدعوه ربا فكيف يكون ابنه.
45Na, ka kiia nei ia e Rawiri he Ariki, he pehea i tama ai ki a ia?
46فلم يستطع احد ان يجيبه بكلمة. ومن ذلك اليوم لم يجسر احد ان يسأله بتة
46A hore he tangata i ahei te whakahoki kupu ki a ia, kihai rawa ano tetahi i maia ki te ui ki a ia i taua ra iho ano.