الكتاب المقدس (Van Dyke)

Maori

Matthew

24

1ثم خرج يسوع ومضى من الهيكل . ‎ فتقدم تلاميذه لكي يروه ابنية الهيكل.
1¶ A ka puta atu a Ihu ki waho o te temepara, ka haere; na ka tae mai ana akonga ki a ia kia whakakitea ki a ia nga whare i hanga mo te temepara.
2فقال لهم يسوع أما تنظرون جميع هذه. الحق اقول لكم انه لا يترك ههنا حجر على حجر لا ينقض
2Otira ka mea ia ki a ratou, Kahore ianei koutou e kite i enei mea katoa? He pono taku e mea nei ki a koutou, E kore e toe ki konei tetahi kohatu ki runga ake i tetahi kohatu, engari ka whakahoroa katoatia.
3وفيما هو جالس على جبل الزيتون تقدم اليه التلاميذ على انفراد قائلين قل لنا متى يكون هذا وما هي علامة مجيئك وانقضاء الدهر.
3A, i a ia e noho ana i runga i maunga Oriwa, ka haere puku mai nga akonga ki a ia, ka mea, Korerotia ki a matou, ko ahea enei mea? he aha te tohu o tou haerenga mai, o te mutunga hoki o te ao?
4فاجاب يسوع وقال لهم انظروا لا يضلكم احد.
4¶ Na ka whakahoki a Ihu, ka mea ki a ratou, Kia tupato kei mamingatia koutou e te tangata.
5فان كثيرين سيأتون باسمي قائلين انا هو المسيح ويضلون كثيرين.
5He tokomaha hoki e haere mai i runga i toku ingoa, e mea, Ko te Karaiti ahau, a he tokomaha e whakapohehetia.
6وسوف تسمعون بحروب واخبار حروب. انظروا لا ترتاعوا. لانه لا بد ان تكون هذه كلها. ولكن ليس المنتهى بعد.
6A tera koutou e rongo ki nga pakanga, ki nga hau korero pakanga: kia tupato kei ohorere koutou: ta te mea kua rite kia puta enei mea katoa, taihoa ia te mutunga.
7لانه تقوم امة على امة ومملكة على مملكة وتكون مجاعات واوبئة وزلازل في اماكن.
7E whakatika hoki tetahi iwi ki tetahi iwi, tetahi rangatiratanga ki tetahi rangatiratanga: a e puta nga po matekai, nga mate uruta, me nga ru, ki nga tini wahi.
8ولكن هذه كلها مبتدأ الاوجاع.
8Otira ko te timatanga kau enei katoa o nga mamae.
9حينئذ يسلمونكم الى ضيق ويقتلونكم وتكونون مبغضين من جميع الامم لاجل اسمي.
9Ko reira koutou tukua ai kia tukinotia, a e whakamatea koutou; a e kino hoki nga iwi katoa ki a koutou, he whakaaro ki toku ingoa.
10وحينئذ يعثر كثيرون ويسلمون بعضهم بعضا ويبغضون بعضهم بعضا.
10A he tokomaha e he, a ka tuku tetahi i tetahi, ka kino ano tetahi ki tetahi.
11ويقوم انبياء كذبة كثيرون ويضلون كثيرين.
11He tokomaha ano nga poropiti teka e whakatika, a he tokomaha e whakapohehetia e ratou.
12ولكثرة الاثم تبرد محبة الكثيرين.
12A, i te kino ka hua, ka matoke haere te aroha o te tini tangata.
13ولكن الذي يصبر الى المنتهى فهذا يخلص.
13Ko te tangata ia e u ana, a taea noatia te mutunga, ka ora ia.
14ويكرز ببشارة الملكوت هذه في كل المسكونة شهادة لجميع الامم. ثم يأتي المنتهى
14A e kauwhautia tenei rongopai o te rangatiratanga puta noa i te ao, hei mea whakaatu ki nga iwi katoa; a ko reira puta ai te mutunga.
15فمتى نظرتم رجسة الخراب التي قال عنها دانيال النبي قائمة في المكان المقدس. ليفهم القارئ.
15A e kite koutou i te mea whakarihariha, i te mea whakangaro, i korerotia ai e Raniera poropiti, i a ia e tu ana i te wahi tapu, kia matau te kaititiro pukapuka,
16فحينئذ ليهرب الذين في اليهودية الى الجبال.
16Ko reira kia rere te hunga i Huria ki nga maunga:
17والذي على السطح فلا ينزل لياخذ من بيته شيئا.
17Ko te tangata i runga i te whare, kei heke iho ki te tiki mea i roto i tona whare:
18والذي في الحقل فلا يرجع الى ورائه لياخذ ثيابه.
18Kauaka ano te tangata i te mara e hoki ki te tiki i ona kakahu.
19وويل للحبالى والمرضعات في تلك الايام.
19Aue, te mate mo te hunga e hapu ana, mo nga mea hoki e whangai ana ki te u, i aua ra!
20وصلّوا لكي لا يكون هربكم في شتاء ولا في سبت.
20Me inoi koutou kei rokohanga koutou e te whati i te hotoke, i te hapati ranei:
21لانه يكون حينئذ ضيق عظيم لم يكن مثله منذ ابتداء العالم الى الآن ولن يكون.
21Kei taua wa hoki te whiu nui, kahore ona rite mai o te timatanga o te ao a mohoa noa nei, e kore ano e pera a mua ake nei.
22ولو لم تقصّر تلك الايام لم يخلص جسد. ولكن لاجل المختارين تقصّر تلك الايام.
22A, me i kahore aua ra i poroa i waenga, hore he kikokiko e ora: otira ka whakaaroa te hunga i whiriwhiria, a ka poroa aua ra.
23حينئذ ان قال لكم احد هوذا المسيح هنا او هناك فلا تصدقوا.
23Ki te mea tetahi ki a koutou i reira, Na, tenei a te Karaiti; na, tera; aua e whakaponohia.
24لانه سيقوم مسحاء كذبة وانبياء كذبة ويعطون آيات عظيمة وعجائب حتى يضلوا لو امكن المختارين ايضا.
24E whakatika hoki nga Karaiti teka, me nga poropiti teka, a ka hoatu e ratou nga tohu nunui, me nga mea whakamiharo; a mehemea e taea, ka mamingatia ano te hunga i whiriwhiria.
25ها انا قد سبقت واخبرتكم.
25Na kua korerotia wawetia nei e ahau ki a koutou.
26فان قالوا لكم ها هو في البرية فلا تخرجوا. ها هو في المخادع فلا تصدقوا.
26Na, ahakoa mea ratou ki a koutou, Na, kei te koraha ia; aua e haere atu: Na, kei nga ruma o roto rawa; aua e whakaponohia.
27لانه كما ان البرق يخرج من المشارق ويظهر الى المغارب هكذا يكون ايضا مجيء ابن الانسان.
27Ka rite hoki ki te uira e puta mai nei i te rawhiti, a hiko tonu atu ki te uru, te haerenga mai o te Tama a te tangata.
28لانه حيثما تكن الجثّة فهناك تجتمع النسور
28Ko te wahi hoki i te tupapaku, ko reira huihui ai nga kahu.
29وللوقت بعد ضيق تلك الايام تظلم الشمس والقمر لا يعطي ضؤه والنجوم تسقط من السماء وقوات السموات تتزعزع.
29A, muri tonu iho i te whakapawera i aua ra, ka whakapouritia te ra, e kore ano e titi te atarau, ka taka iho nga whetu i te rangi, a ka ngaueue nga mea kaha o nga rangi:
30وحينئذ تظهر علامة ابن الانسان في السماء. وحينئذ تنوح جميع قبائل الارض ويبصرون ابن الانسان آتيا على سحاب السماء بقوة ومجد كثير.
30Ko reira ano puta ai te tohu o te Tama a te tangata i te rangi: a ko reira nga iwi katoa o te whenua tangi ai, a e kite ratou i te Tama a te tangata e haere mai ana i runga i nga kapua o te rangi me te kaha, me te kororia nui.
31فيرسل ملائكته ببوق عظيم الصوت فيجمعون مختاريه من الاربع الرياح من اقصاء السموات الى اقصائها.
31A, e tonoa e ia ana anahera me te tetere tangi nui, a ka huihuia e ratou ana i whiriwhiri ai i nga hau e wha, i tetahi pito o te rangi puta noa i tetahi pito.
32فمن شجرة التين تعلّموا المثل متى صار غصنها رخصا واخرجت اوراقها تعلمون ان الصيف قريب.
32¶ Na kia akona koutou e te piki ki tetahi kupu whakarite: i tona manga e ngawari ana ano, a ka puta ona rau, ka mohio koutou ka tata te raumati:
33هكذا انتم ايضا متى رأيتم هذا كله فاعلموا انه قريب على الابواب.
33Waihoki ko koutou, ina kite i enei mea katoa, ka matau koutou ka tata ia, kei nga kuwaha tonu.
34الحق اقول لكم لا يمضي هذا الجيل حتى يكون هذا كله.
34He pono taku e mea nei ki a koutou, E kore rawa tenei whakatupuranga e pahemo, kia puta katoa ra ano enei mea.
35السماء والارض تزولان ولكن كلامي لا يزول.
35Ko te rangi me te whenua e pahemo, ko aku kupu ia e kore e pahemo.
36واما ذلك اليوم وتلك الساعة فلا يعلم بهما احد ولا ملائكة السموات الا ابي وحده.
36Otira kahore tetahi tangata e mohio ki taua ra, ki taua haora, kahore rawa nga anahera o te rangi, kahore te Tama a te tangata, ko toku Matua anake.
37وكما كانت ايام نوح كذلك يكون ايضا مجيء ابن الانسان.
37Ka rite hoki ki nga ra i a Noa te haerenga mai o te Tama a te tangata.
38لانه كما كانوا في الايام التي قبل الطوفان ياكلون ويشربون ويتزوجون ويزوّجون الى اليوم الذي دخل فيه نوح الفلك
38Ka rite hoki ki ta ratou i nga ra i mua atu o te waipuke; e kai ana, e inu ana, e marena ana, e hoatu ana kia marenatia, a tae noa ki te ra i tomo ai a Noa ki roto ki te aaka,
39ولم يعلموا حتى جاء الطوفان واخذ الجميع. كذلك يكون ايضا مجيء ابن الانسان.
39A kahore ratou i mohio, a pakaru noa te waipuke, a kahakina ana ratou katoa: e pera ano te haerenga mai o te Tama a te tangata.
40حينئذ يكون اثنان في الحقل. يؤخذ الواحد ويترك الآخر.
40I taua wa tokorua ki te mara; kotahi e tangohia, kotahi e waiho:
41اثنتان تطحنان على الرحى. تؤخذ الواحدة وتترك الآخرى
41Tokorua wahine e huri ana i te mira; kotahi e tangohia, kotahi e waiho.
42اسهروا اذا لانكم لا تعلمون في اية ساعة يأتي ربكم.
42Kia mataara rapea; e kore hoki koutou e mohio ki te haora e puta mai ai to koutou Ariki.
43واعلموا هذا انه لو عرف رب البيت في اية هزيع يأتي السارق لسهر ولم يدع بيته ينقب.
43Kia mohio ki tenei, me i matau te tangata o te whare ki te mataaratanga e puta ai te tahae, kua tautiaki ia, a kahore i tukua tona whare kia pokaia.
44لذلك كونوا انتم ايضا مستعدين لانه في ساعة لا تظنون يأتي ابن الانسان.
44Na kia mataara hoki koutou: no te mea ka puta mai te Tama a te tangata i te haora e kore ai koutou e mahara.
45فمن هو العبد الامين الحكيم الذي اقامه سيده على خدمه ليعطيهم الطعام في حينه.
45Ko wai ra te pononga pono, mahara, i meinga e tona ariki hei rangatira mo ana tangata, hei hoatu i te kai ma ratou i te wa e tika ai?
46طوبى لذلك العبد الذي اذا جاء سيده يجده يفعل هكذا.
46Ka koa taua pononga ki te rokohanga e tona ariki, ina haere mai, e pera ana.
47الحق اقول لكم انه يقيمه على جميع امواله.
47He pono taku e mea nei ki a koutou, Ka meinga ia hei rangatira mo ona taonga katoa.
48ولكن ان قال ذلك العبد الردي في قلبه سيدي يبطئ قدومه.
48Otira ki te mea taua pononga kino i roto i tona ngakau, Ka roa te putanga mai o toku ariki;
49فيبتدئ يضرب العبيد رفقاءه ويأكل ويشرب مع السكارى.
49A ka anga ka patu i ona hoa pononga, ka kai, ka inu tahi me te hunga haurangi;
50يأتي سيد ذلك العبد في يوم لا ينتظره وفي ساعة لا يعرفها.
50E tae mai te ariki o taua pononga i te ra e kore ai ia e mahara, i te haora e kore ai ia e mohio,
51فيقطّعه ويجعل نصيبه مع المرائين. هناك يكون البكاء وصرير الاسنان
51Ka hatepea putia ia, ka meinga he wahi mona i roto i te hunga tinihanga: ko te wahi tera o te tangi, o te tetea o nga niho.