1Eta behatu çuenean ikus citzan abratsac eçarten cituztela bere donoac truncora.
1Hi rala Tomi Alata'ala, Yesus mpohilo topo'ua' mpopuna' doi hi rala peti' pompunaa' doi pepue'.
2Eta ikus ceçan emazte alhargun paubrebat ere bi peça chipi eçarten cituela.
2Mpohilo wo'o-i hadua tobalu to mpe'ahii' tuwu' -na mpopuna' rompepa' doi ngkala.
3Eta erran ceçan, Eguiazqui diotsuet, ecen alhargun paubre hunec berce guciéc baino guehiago eçarri vkan duela.
3Na'uli' Yesus: "Mpu'u ku'uli' -kokoi: tobalu to mpe'ahii' tuwu' -na tohe'e mai, meliu pewai' -na ngkai pewai' hawe'ea tauna toera lau.
4Ecen hauc guciéc soberaturic dutenetic eçarri vkan duté Iaincoaren oblationetara: baina hunec bere paubreciatic bere sustantia çuen gucia eçarri vkan du.
4Apa' hira' mewai' ngkai labi ka'uaa' -ra. Tapi' tobine toei, nau' hewa apa-mi kampe'ahii' -na, napewai' omea-mi-hana to ria hi hi'a, to naparaluu-hawo hi katuwu' -na."
5Eta batzuc erraiten çutenean templeaz, ecen harri ederrez eta emaitzaz ornatua cela, erran ceçan.
5Nto'u toe, ria tauna mpo'uli' -ki Yesus: "Lompe' lia Tomi Alata'ala toi, apa' rawangu hante watu to ncola pai' rarampai hante rewa to rapopepue' hi Pue' Ala." Toe pai' na'uli' Yesus:
6Hauc dirade miratzen dituçuenac? ethorriren dirade egunac ceinetan ezpaita gueldituren harria harriaren gainean deseguin eztadin.
6"Rata mpai' tempo-na hawe'ea to nihilo toe lau ragero, uma-pi mpai' ria hamehaa' watu to bate pomeduncu-na."
7Orduan interroga ceçaten hura, cioitela, Magistruá, noiz bada horiac içanen dirade? eta cer signo içanen da horiac ethorri behar diradenean?
7Ngkai ree, mepekune' -ra ana'guru-na mpekune' -i: "Guru, nto'uma mpai' kadupa' -na to nu'uli' toe-e we'i? Pai' napa mpai' to jadi' tanda ane neo' madupa' -pi?"
8Eta harc erran ceçan, Beguirauçue seduci etzaitezten: ecen anhitz ethorriren dirade ene icenean, dioitela, Ni naiz Christ: eta dembora hure hurbiltzen da: etzoaztela bada hayén ondoan.
8Na'uli' Yesus: "Pelompehi, neo' -koi ma'ala rabagiu. Apa' wori' mpai' tauna to mehupa' to mpo'uli' kahira' -na Magau' Topetolo'. Ria wo'o to mpo'uli' karata-na mpu'u Eo Kiama. Aga neo' nituku' -ra.
9Eta ençun ditzaçuenean guerlác eta seditioneac ezalbeitzinteizte icit: ecen gauça hauc lehen ethorri behar dirade: baina ezta bertan fina içanen.
9Neo' wo'o-koi me'eka' mpo'epe kareba to mpo'uli' wori' tauna manga'e pai' mpo'ewa topoparenta. Apa' hawe'ea tohe'e kana jadi' mperi'ulu. Tapi' ko'ia-hawo rata mpu'u-mi kahudua dunia'."
10Orduan erran ciecén, Altchaturen da nationea nationearen contra, eta resumá resumaren contra:
10Ngkai ree, Yesus mpokaliliu lolita-na, na'uli': "Hi eo toe mpai', wori' ngata mosipanga'ei, magau' hadua mpo'ewa magau' kahadua-na.
11Eta lur ikaratze handiac içanen dirade lekutic lekura, eta gosseteac eta içurriteac, eta icidurác: eta signo handiac içanen dirade, cerutic.
11Ria mpai' linu bohe, pai' hiapa-apa ria haki' ropu' pai' oro'. Pai' hi langi' ria tanda bohe to mewulungahi.
12Baina gauça hauen gucion aitzinetic bere escuac eçarriren dituzte çuen gainean, eta persecutaturen çaituzte, liuratzen çaituztela synagoguetara eta presoindeguietara, eramanic Reguetara eta Gobernadoretara, ene icenagatic.
12Aga kako'ia-na hawe'ea toe jadi', koi' mpai' rahoko' pai' rabalinai'. Rapakilu-koi hi rala tomi posampayaa, pai' -koi ratarungku'. Rabua' -koi hi magau' pai' hi topoparenta sabana petuku' -ni hi Aku'.
13Eta horiac helduren çaizquiçue testimoniagetan.
13Nto'u toe mpai', ria loga-ni mpo'uli' -raka pepangala' -ni hi Aku'.
14Eçarçue bada çuen bihotzetan, aitzinetic ez pensatzera nola ihardetsiren duçuen.
14Pakaroho ami' -mi nono-ni, neo' -koi mingki' mpekiri ncala' ba beiwa mpai' tompoi' -ni.
15Ecen nic emanen drauçuet aho, eta iaquite ceini ecin contrastaturen baitzaizquio, ezeta resistituren çuey contrastaturen çaizquiçuen guciéc.
15Aku' moto-damo mpai' to mpowai' -koi petompoi' to monoto, alaa-na uma ria haduaa ngkai bali' -ni to mpokule' mpobaro ba mposapuaka napa to ni'uli'.
16Halaber liuraturen çarete aitéz eta améz eta anayéz eta ahaidéz eta adisquidéz: eta çuetaric hil eraciren duté:
17Nto'u toe mpai', hawe'ea tauna mpokahuku' -koi sabana petuku' -ni hi Aku'. Ntahawe' totu'a-ni, ompi' -ni, posantina-ni, pai' ema' -ni mpewai' -koi hi bali' -ni. Hantongo' -koi mpai' rapatehi.
17Eta guciéz gaitzetsiac içanen çarete ene icenaren causaz.
18Aga kakoo-kono-na uma moto-koi moapa. Nau' hangkaho wuluwoo' -ni uma mpai' ria to moronto.
18Baina çuen buruco bilobat ezta galduren.
19Ane uma mogego' pepangala' -ni hi Aku', bate mporata-koi katuwua' to lompe'.
19Çuen patientiáz posseditzaçue çuen arimác.
20"Ane nihilo-damo ngata Yerusalem toi ratipuhi tantara bali', ni'inca-mi ka'uma-napi mahae Yerusalem ragero.
20Eta ikus deçaçuenean Ierusaleme gendarmeriaz inguratua, orduan albeitzinequite ecen hurbil datela haren destructionea.
21Nto'u toe mpai', tauna to mo'oha' hi Yudea, agina metibo' -ra hilou hi bulu' -na. Tauna to hi rala ngata agina metibo' ngkai rala ngata. Pai' tauna to hi mali ngata neo' -pi leba' mesua' hi rala ngata.
21Orduan Iudean diradenéc ihes albeileguite mendietarát: eta haren artecoac retira albeilitez: eta campoetan diradenac ezalbeilitez hartan sar.
22Apa' tempo toe mpai', tempo pehukua' Alata'ala, bona madupa' -mi hawe'ea to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'.
22Ecen mendequiozco egunac dirade hauc, scribatuac diraden gauça guciac compli ditecençat
23Mpe'ahii' -ra mpai' tobine to nto'u-ra motina'i pai' to mpentii' ana' -ra hi tempo toe, apa' mokoro petibo' -ra. Apa' ngata toi narumpa' silaka bohe, pai' Pue' Ala mpohuku' pue' ngata.
23Eta dohain gaiz emazte içorrén eta eredosquiten duqueitenén egun hetan, ecen necessitate handia içanen da lur haren gainean, eta hira populu hartan.
24Ria-ra mpai' to jadi' konia' piho'. Ria-ra to ratawani pai' rapatau' hi humalili' dunia'. Pai' ngata Yerusalem toi ralisa tauna to bela-ra to Yahudi, duu' -na hudu tempo to napakatantu-raka Pue' Ala.
24Eta eroriren dirade ezpataren ahoz, eta captiuo eramanen dirade natione gucietara, eta Ierusaleme aurizquia içanen da Gentiléz, Gentilén demborác compli daitezqueno.
25"Nto'u toe mpai', ria tanda hi eo, hi wula pai' hi betue'. Hawe'ea manusia' mokaratu nono-ra pai' ingu' mpo'epe pomoni pai' pojago tahi'.
25Orduan içanen dirade signoac iguzquian eta ilharguian eta içarretan: eta lurrean afflictione nationetan ez iaquinez cer eguin, orroaz daudela itsassoa eta bagác:
26Ria mpai' tauna to mate ngkokore nakeni kawulunga-ra, mpohilo to jadi' hi humalili' dunia'. Apa' hawe'ea anu to mobaraka' hi langi' ralengo.
26Hala non guiçonac hilac beçalacaturen baitirade iciduraren handiz, eta mundura ethorriren diraden gaitzén beguira egoitez: ecen ceruètaco verthuteac ikaraturen dirade.
27Nto'u toe-damo mpai', hawe'ea tauna mpohilo-a, Aku' Ana' Manusia', mana'u tumai hi rala limu'. Uma mowo pehini-ku pai' kabaraka' -ku nto'u toe.
27Eta orduan ikussiren duté guiçonaren Semea ethorten dela hodey batetan bothere eta gloria handirequin.
28Ane hawe'ea toe ntepu'u majadi', pakaroho-mi nono-ni pai' mengoa' -mokoi, apa' neo' rata-mi tempo-na rabahaka-koi ngkai kaparia-ni."
28Eta gauça hauc eguiten has ditecenean, chuchent albeitzinteizte, eta goiti albeitzinçate çuen buruäc, ecen hurbiltzen da çuen redemptionea.
29Yesus mpololitai ana'guru-na hante lolita rapa' tohe'i, na'uli': "Petonoi-koi kaju ara pai' kaju-kaju ntani' -na wo'o.
29Eta erran ciecén comparatione haur, Ikusquiçue ficotzea eta arbore guciac.
30Ane nihilo-damo mela' -mi rau-na, ni'inca-mi ka'uma-napi mahae mara eo.
30Ia hostatzen diradela dacussaçuenean, ceuron buruz eçagutzen duçue ecen ia hurbil dela vdá.
31Wae wo'o ane nihilo-damo kajadia' toe we'i lou, ni'inca-mi ka'uma-napi mahae Alata'ala jadi' Magau' mpu'u-mi hi dunia'.
31Halaber çuec-ere ikussiren duqueçuenean gauça hauc eguiten diradela, eçagut albeitzineçate ecen hurbil dela Iaincoaren resumá.
32"Mpu'u ku'uli' -kokoi: hawe'ea toe we'i bate madupa' kako'ia-na mate omea tauna to tuwu' tempo toi.
32Eguiaz erraiten drauçuet ecen eztela iraganen mende haur, gauça hauc gucioc eguin daitezqueno.
33Langi' pai' dunia' mogero moto mpai'. Tapi' lolita-ku bate-bate-na duu' kahae-hae-na.
33Ceruä eta lurra iraganen dirade, baina ene hitzac eztirade iraganen.
34"Mo'inga' -inga' -koi, neo' -koi sese' ntora mosusa' pai' nginu palangu-langu, ba ntora mpenonoi katuwu' -ni hi dunia', alaa-na lempe' moto-koi hi eo karata-ku. Apa' rata ncorobaa-a mpai'.
34Gogoa eyeçue bada çuen buruèy, çuen bihotzac sortha eztitecen gormandiçaz, eta hordiqueriaz, eta vicitze hunetaco ansiéz: eta subitoqui gainera ethor eztaquiçuen egun hura.
35Karata-ku mpai' mporumpa' hawe'ea tauna hi dunia' hewa tewo' mpowoko' wulehu'.
35Ecen laço batec beçala attrapaturen ditu lur guciaren gainean habitatzen diraden guciac.
36Mo'inga' -inga' -koi pai' tida mekakae hi Pue' Ala, bona moroho-koi ntaha hawe'ea kaparia to neo' jadi' toe, duu' -na mpohirua' -ka Aku' Ana' Manusia'."
36Veilla eçaçue bada, dembora gucian othoitz eguiten duçuela, ethorteco diraden gauça guciey itzurteco digne eguin çaiteztençat, eta guiçonaren Semearen aitzinean egon ahal çaiteztençat.
37Hi eo-na, Yesus metudui' hi Tomi Alata'ala. Hi bengi-na, hilou-i hi mali ngata Yerusalem, pai' -i turu hi Bulu' Zaitun.
37Eta egunáz templean iracasten ari cen, eta gauaz Oliuatzetaco deitzen den mendian egoiten cen.
38Butu mepulo-na ntodea morumpu hi Tomi Alata'ala doko' mpo'epe tudui' -na.
38Eta populu gucia goicean ethorten cen harengana, templean hura ençun leçançat.