Chamorro: Psalms, Gospels, Acts

Uma: New Testament

Acts

13

1YA estaba güije gui ilesia guiya Antioquia, profeta sija yan maestro, sija: Barnabé, yan si Simeon ni y mafanaan Niger, yan si Lucio, taotao Sirene, yan si Manaen, ni y chamapogsae yan Herodes tetrarca, yan si Saulo.
1Hi olo' topetuku' Yesus to hi Antiokhia, ria ba hangkuja dua nabi pai' guru to mpokeni Lolita Pue', hanga' -ra: Barnabas; Simeon to ra'atu Nto'eta; Lukius to ngkai ngata Kirene; Menahem to rapokakama dohe Magau' Herodes Antipas; pai' Saulus.
2Ya mientras sija sumesetbe y Señot, yan manayuyunat, y Espiritu Santo ilegña: Abatta guiya guajo Barnabé yan Saulo para y checho anae guinin juagange sija.
2Hangkani, bula-ra mepue' hi Pue' Ala pai' mopuasa', Inoha' Tomoroli' mpololitai-ra hewa tohe'i: "Barnabas pai' Saulus toe, kupelihi-ra jadi' topobago-ku. Jadi', patani' -ramo, bona hilou-ra mpobabehi bago to kupopokoloi-raka."
3Ayonae anae esta manayunat yan manmanayuyut yan japolo y canaeñija gui jilo ayo sija, jatago sija na ufanjanao.
3Jadi', ka'oti-ra mopuasa' pai' mosampaya, rajama-ramo Barnabas pai' Saulus, pai' raposampayai. Oti toe, rapope'ongko' mpu'u-ramo hilou mpokeni Kareba Lompe'.
4¶ Ya manmatago sija pot y Espiritu Santo, ya manunog para Seleusia; ya desde ayo mumamaya para Chipre.
4Jadi', apa' Inoha' Tomoroli' mpahawa' -ra mpopalele Kareba Lompe', mako' -ramo hilou hi ngata Seleukia to hi wiwi' tahi'. Ngkai ree, mpohawi' kapal-ramo hilou hi lewuto' Siprus.
5Ya anae mangaegue gui Salamina, japredica y sinangan Yuus gui sinagogan y Judiosija: ya mañisijaja locue yan si Juan ni y sumesetbe sija.
5Karata-ra hi ree hi ngata Salamis, raparata-mi Lolita Alata'ala hi tomi posampayaa to Yahudi. Yohanes Markus mpongawa' -ra hi rala bago-ra toe.
6Ya anae jajanagüe todo inanaco y isla asta Pafo, jasoda un taotao na cacana, fatso na profeta, Judio, na y naanña si Bar-Jesus:
8Modao' -ra hobo' hi lewuto' toe, duu' -ra rata hi ngata Pafos. Hi ria-ra mpohirua' -ki hadua to Yahudi, hanga' -na Baryesus. Hi rala basa Yunani hanga' -na Elimas. Elimas toei, hadua topobali'mata to wori' inca-na, pai' na'uli' wo'o kahi'a-na nabi Alata'ala. Hi'a toei bale-na gubernur to hi lewuto' toe, Sergius Paulus hanga' -na. Gubernur toei, tauna to pante. Nakio' -ra Barnabas pai' Saulus tumai mpohirua' -ki, apa' doko' na'epe-hawo Lolita Alata'ala. Aga Elimas topobali'mata toei, mpobaro lolita-ra, apa' doko' nalawa' bona neo' mpai' gubernur mepangala' hi Yesus.
7Ni y estaba yan y magalajen y tano, si Sergio Paulo, gaetiningo na taotao; ya jaaagang si Barnabé yan Saulo, sa malago na ujungog y sinangan Yuus.
9Tapi' Saulus-- to rahanga' wo'o Paulus-- nakuasai Inoha' Tomoroli' -i. Mpomonaa-i Elimas, na'uli' -ki:
8Lao manquinentra as Elymas, taotao na cacana (taegüine nae comequilegña y naanña), jaaliligao na unamabira guinin jinenggue y magalaje.
10"Ee topebagiu ngkaraka'! Iko bali' hawe'ea to monoa'! Hewa Magau' Anudaa' -hana kehi-nu tetu-e! Napa pai' uma nubahakai oa' mpohala'weo tudui' Pue' to monoa'?
9Ayonae si Saulo ni y naanña locue Pablo, bula ni y Espiritu Santo, inaatanja güe,
11Wae lau, hilo pe'! Pue' mpohuku' -ko! Ngkai wae lau wero-ko, uma-poko pehilo ba hangkuja eo kahae-na!" Hinto'u toe, Elimas mporasai ria to mo'eta hewa rangahu mpoleru mata-na, alaa-na mogao' -gao' -i-damo mpopali' tauna mpotete' -i.
10Ya ilegña: O bula jao todo dinague, yan tinaelaye, jago lajin anite, jago enemigun todo y tininas, ada ti pumapara jao unnataelaye y tinas na chalan y Señot?
12Kanahilo-na Gubernur napa to jadi' tohe'e, mepangala' -imi hi Pue' Yesus, apa' konce-i mpo'epe tudui' Pue'.
11Ya pago estagüiya y canae y Señot gui jilomo, ya unbachet ya ti unlie y atdao pot un tiempo. Ya enseguidas podong gui jiloña y nublado ya jomjom, ya jumanao manaligao jaye uminantiene y canaeña para uinesgaejongüe.
13Ngkai Pafos, Paulus pai' doo-na mpohawi' kapal hilou hi ngata Perga hi tana' Pamfilia. Hi ngata toe, Yohanes Markus mpalahii-ra pai' nculii' hilou hi Yerusalem.
12Ya anae jalie y magalaje jafa y mafatinas, jajonggue ya ninasenmanman ni y finanagüen y Señot.
14Ngkai Perga, rapokaliliu pomako' -ra rata hi ngata Antiokhia hi tana' Pisidia. Hi Eo Sabat (eo pepuea' -ra to Yahudi), hilou-ramo mohura hi tomi posampayaa to Yahudi.
13¶ Ya anae si Pablo yan y mangachongña jadingo Pafo, ya mumamaya ya manmato Petga guiya Pamfilia, ya si Juan jumanao guiya sija ya tumalo guato Jerusalem.
15Hi porumpua toe, ria to mpobasa Atura Musa pai' sura nabi-nabi. Oti toe, pangkeni tomi posampayaa toe mpohubui tauna hilou mepekune' hi Paulus pai' Barnabas, ra'uli' -raka: "Ompi', ane ria lolita-ni doko' mpotudui' -kai, hewa toe lau kipalogai-koi mololita."
14Lao sija manmalofan inanaco guinin Petga, manmato Antioquia guiya Pisidia; ya manjalom gui sinagoga gui sabado na jaane ya manmatachong.
16Kamokore-nami Paulus, mohuka' bona molino-ra, pai' na'uli': "Ompi' -ompi' -ku to Israel, pai' koi' wo'o to bela-koi to Israel aga to mepue' -mokoi hi Alata'ala: Epe-ka-kuwo lolita-ku.
15Ya anae munjayan jataetae y lay yan y profeta sija, y magas y sinagoga ninafamnaagange sija ilegñija: Jamyo mañelo, yaguin guaja jafa na finijo para insangane y taotao sija, sangan.
17Alata'ala to tapue' kita' to Israel mpopelihi-mi ntu'a-ta owi, pai' napopomuli-ra alaa-na wori' lia-ramo bula-ra mesowo' hi tana' Mesir. Ngkai ree, napopohiloi-ra kuasa-na to bohe nto'u kanatete' -ra malai ngkai Mesir.
16Ayonae si Pablo tumojgue julo ya mañeñas ni y canaeña, ilegña: Taotao Israel, yan jamyo ni y manmaañao as Yuus, ecungog.
18Oti toe, opo' mpulu' mpae kahae-na, napengkatarii mpohilo pesapuaka-ra bula-ra hi tana' to wao'.
17Y Yuus este na taotao iya Israel, jaayeg y mañaenata, yan jajatsa y taotao sija anae mañasaga taegüije y taotao juyong guiya Egipto, ya ni y taquilo na canaeña jacone sija juyong güije.
19Pitu magau' hante ntodea-ra hi tana' Kanaan nadagi bona tana' -ra nabagi-bagi-raka to Israel bona hira' -mi pue' -na.
18Ya y cuarenta años ni tiempo, jasungon ni y costumbreñija gui jalomtano.
20Kajadia' hawe'ea tohe'i we'i, kira-kira opo' atu lima mpulu' mpae kahae-na. "Oti toe, Pue' Ala mpowai' -ra tadulako-tadulako to jadi' pangkeni-ra, duu' rata hi nabi Samuel.
19Ya guinin mujayan jayulang siete na nasion gui tano Cananea, ya japatte y tanoñija guiya sija para y erensiañija nae mañasaga, como cuatro siento y sincuenta años;
21Nto'u toe, merapi' -ra bona Pue' Ala mpowai' -ra magau'. Jadi', Alata'ala mpowai' -ra magau', Saul hanga' -na, ana' -na Kis muli Benyamin. Saul toe-mi to jadi' magau' to Israel opo' mpulu' mpae kahae-na.
20Ya despues di ayo sija, manninae sija jues sija asta qui mato y profeta Samuel.
22Aga ka'omea-na Pue' Ala mpopohu-i ngkai huraa-na, pai' -i mpo'ongko' Daud jadi' magau' to Israel. Toi-mi to na'uli' Alata'ala mpotompo'wiwi Daud: `Daud ana' Isai toei, tauna to mpokagoe' nono-ku pai' to mpobabehi konoa-ku.'
21Ya despues manmalago ray: ya manninae as Yuus as Saulo lajin Sis, un taotao gui tribon Benjamin para cuarenta años.
23"Ompi' -ompi', ngkai muli Daud toe-mi, Alata'ala mpo'ongko' -taka kita' to Israel hadua Magau' Tompohore-ta ngkai huku' jeko' -ta, ntuku' pojanci-na owi. Magau' toei, Yesus hanga' -na.
22Yaanae jarechasa si Saulo, janacajulo guiya sija si David para rayñija. Sa si Yuus numae güe locue testimonio, ilegña: Guajo jusoda si David lajin Isai, un taotao na parejoja yan y corasonjo, ya güiya ucumple todo y malagojo.
24Kako'ia-na Yesus mpotepu'u bago-na, Yohanes Topeniu' mpo'uli' -raka hawe'ea to Israel bona medea-ra ngkai jeko' -ra pai' -ra raniu'.
23Ya y semiyan este na taotao nae, unacajulo si Yuus guiya Israel y Satbadot Jesus jaftaemanoja y promesa:
25Neo' hudu-mi pobago-na Yohanes, na'uli' -raka ntodea: `Ntuku' pomporataa-ni, hema-a aku' toi-e? Bela-kuwo aku' Magau' to nipopea. Rata moto-i mpai' ane oti-pi bago-ku. Bangku' jadi' pahawaa' -na to mpobongka koloro sapatu' -na, uma-a-kuwo natao.'
24Ya si Juan finena prumedica, antes di y finatoña, y tinagpangen sinetsot para todo y taotao guiya Israel.
26"Ompi' -ompi' -ku muli Abraham, pai' koi' wo'o to bela-koi to Yahudi aga to mepue' -mi hi Alata'ala: Hi kita' toi-mi raparata kareba toe, to mpo'uli' ohea bona tebahaka-ta ngkai huku' jeko' -ta.
25Ya anae jacumple si Juan y chechoña, ilegña: Jayeyo jinasonmimiyo? Ti guajo güe. Lao estagüe na mamamaela uno gui tateco, na ni y sapatos gui adengña ti dignoyo na jupula.
27Ompi' -ta to mo'oha' hi Yerusalem hante pangkeni-ra, uma ra'incai Kayesus-na Magau' Topetolo' toei. Uma ra'incai batua-na lolita nabi to rabasa butu Eo Sabat. Toe pai' rahuku' mate-i-hana Yesus. Ntaa' hante babehia-ra tohe'e, te'ihii' lau-mi to ralowa nabi owi.
26Mañelo lalaje, fumaguon y rasan Abraham, yan jayeja guiya jamyo y maañao as Yuus, sa para jamyo na matago y sinangan este na satbasion.
28Nau' uma raratai to toto-na rahuku' mate-ki, aga raperapi' oa' hi Pilatus bona rapatehi-i.
27Pot ayo sija y mañasaga Jerusalem, yan y magasñija sa ti matungo si Yuus, ni y sinangan y profeta ni y jatataetaeja cada sabado, anae masentensia güe jacumple sija.
29Hudu-mi rababehi hawe'ea to te'uki' owi to mpolowa-i, rapopana'u woto-na ngkai kaju parika' -na pai' -i ratana.
28Ya achogja ti jasoda sija jafa na causa guiya güiya na umapuno, lao magagao si Pilatos na umapuno.
30Aga Alata'ala mpotuwu' -i nculii'.
29Ya anae macumple todo ayo y esta matugue pot güiya, machule papa guinin y jayo, ya mapolo gui jalom y naftan.
31Oti toe, wori' mengi-i-pidi mpopehuwu woto-na hi tauna to mpotuku' -i ngkai Galilea hilou hi Yerusalem. Hira' toe-mi to jadi' sabi' -na hi kita' to Yahudi, Kahi'a-na mpu'u-mi Magau' Topetolo'.
30Lao si Yuus munacajulo guinen y manmatae:
33"Jadi' ompi' -ompi', hewa toe lau, kai' -mi to mparata-kokoi Kareba Lompe' tohe'i. Napa to najanci Alata'ala owi hi ntu'a-ta, napadupa' hi kita' muli-ra tempo toi-e hi kanapotuwu' -na nculii' Yesus ngkai kamatea. Hewa to te'uki' hi rala Rona' Daud karomeha' -na: `Iko-mi Ana' -ku. Eo toe lau kupo'Ana' -moko.'
31Ya malie megae na jaane ni ayo sija y mangachochongña mangajulo guinin Galilea para Jerusalem, ni y pago testiguña sija gui taotao.
34Yesus tohe'e, napotuwu' mpu'u-imi Alata'ala, pai' bate uma-ipi mate nculii' ba jadi' pope hi rala daeo'. Toe-mile batua lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli' hewa toi-e: `Napa to kujanci-ki Magau' Daud owi, bate moroli' pai' monoa' kadupa' -na. Napa to kujanci toe, bate kupadupa' hi koi'.'
32Ya jame chumule guiya jamyo y mauleg na notisia, ni ayo na promesa y mafatinas gui mañaena,
35"Toe wo'o-mi batua lolita Daud hi rala posampaya-na, na'uli' hewa toi: `Woto-ku uma nupelele' hi rala daeo' duu' -na pope, apa' Aku' batua-nu to nupelihi.'
33Jaftaemano si Yuus cumunple guiya jita, ni y famaguonñija, sa ayonae janacajulo si Jesus talo; taegüije locue y esta matugue gui mina dos gui Salmos: Jago y Lajijo ya pago na jaane nae julilis jao.
36Ompi' -ompi', bela woto-na Daud moto to natoa' lolita toe we'i. Apa' Daud mpobabehi hawe'ea to nahubui-ki Alata'ala, pai' kahudu tuwu' -na hi dunia' toi, mate-imi. Woto-na ratana hi ncori daeo' ntu'a-na pai' bate jadi' pope-mi.
34Ya ninacajulo guinin y manmatae, ya pago ti utalo guato gui minitong guinin jasangan taegüine: Guajo junae jao ni y santos yan magajet na bendisjon David.
37Aga Yesus, to napotuwu' nculii' Alata'ala-e, uma-i-hana jadi' pope hi rala daeo'.
35Enaomina ilegña locue y otro Salmo: Na chamo pumopolo y Santosmo na ulie y minitong.
38Jadi', ompi' -ompi', toe pai' kuparata-kokoi kareba toi: hante napa to jadi' hi Yesus toe, jeko' -ni ma'ala ra'ampungi.
36Sa si David anae munjayan jasetbe y generasionña pot y pinagat Yuus, maego ya mapolo manafandaña yan y mañaenaña, ya jalie y minitong.
39Uma-ta bisa tebahaka ngkai huku' jeko' -ta hi kampotuku' -ta Atura Musa. Aga hema-hema to mepangala' hi Yesus, tebahaka mpu'u-ra ngkai hawe'ea jeko' -ra, duu' -na jadi' monoa' mpu'u-ramo hi poncilo Alata'ala.
37Lao ayo y ninacajulo as Yuus talo ti jalie minitong.
40"Aga kana tapelompehi, bona neo' mpai' jadi' hi kita' hewa to na'uli' Alata'ala hante wiwi nabi owi. Na'uli':
38Ya umatungo guiya jamyo mañelo lalaje, na pot este na taotao na mapredidica guiya jamyo y inasiin y isao:
41`Pelompehi-e', koi' to meruge'. Konce-koi mpai' mpohilo babehia-ku, ka'omea-na rahuku' mate-koi. Apa' tempo toi kubabehi anu to mobaraka' lia. Hiaa' oja' -ko-koina mpopangala', nau' ria to mponotohi-kokoi.'"
39Ya pot güiya na todo ayo y jumonggue manunas ni todo y güinaja, sa ti siña jamyo manunas, pot y lay Moises.
42Kamalai-ra Paulus pai' Barnabas ngkai tomi posampayaa toe, tauna to morumpu hi ree mpo'uli' -raka: "Kiperapi' bona Eo Sabat to rata, tumai wo'o-koi mpai' mpakanoto tena-kakai tudui' toe-e we'i."
40Adaje na nosea ufato guiya jamyo, y masangan gui profeta sija;
43Oti toe, pagaa' -gaa' -ramo ngkai tomi posampayaa toe. Wori' to Yahudi mpotuku' Paulus pai' Barnabas. Pai' wori' wo'o tauna to bela-ra to Yahudi aga to mesua' -mi hi agama Yahudi, metuku' wo'o-ra-rawo mpotuku' Paulus pai' Barnabas. Suro Pue' Yesus toera mpo'apui nono-ra bona tida-ra mepangala' hi Alata'ala to mpowai' -ta kalompea' ngkai kabula rala-na.
41Estagüe, jamyo ni y manmañatlilie, yan infanmanman, yan infanmalingo. Sa machochochoyo ni y checho y jaanemniyo, ayo na chocho y ti injengue, ni jaye na taotao unaclaro guiya jamyo.
44Jadi', mingku boko' hi Eo Sabat wo'o-mi, neo' hawe'ea pue' ngata morumpu doko' mpo'epe Lolita Alata'ala.
42Ya anae manjuyong gui sinagoga, jagagao na umapredica este na sinangan guiya sija gui siguiente sabado.
45Tapi' karahilo-na to Yahudi kawori' tauna to morumpu, mohingi' -ramo. Toe pai' raruge' -i Paulus pai' rabaro hawe'ea to na'uli'.
43Ya anae manadingo y inetnon gui sinagoga, megae na Judios yan y deboto na proselito sija dumalalag si Pablo yan Barnabé; ni y sumangangane siga yan jaeepogna ufañaga gui grasian Yuus.
46Tapi' hangkedi' kabia' -ra Paulus pai' Barnabas mololita. Ra'uli' mpo'uli' -raka to Yahudi: "Taoa-na, Lolita Alata'ala kana raparata mperi'ulu hi koi' to Yahudi. Tapi', bo uma-ko-koina dota ntarima, koi' moto-mi-koiwo to mpakanoa' ka'uma-nakoi natao mporata katuwua' to duu' kahae-hae-na. Wae-pi, kipalahii-mokoi, hilou mpokeni Lolita Alata'ala hi tauna to bela-ra to Yahudi!
44¶ Ya y siguiente sabado canaja todo y taotao y siuda mandaña para ujajungog y sinangan Yuus.
47Apa' toi-mi hawa' Pue' Ala hi kai'. Na'uli': `Kupelihi-moko jadi' baja to mpobajahi nono tauna to bela-ra to Yahudi, bona Iko mpoparata kalompea' hi tauna humalili' dunia'.'"
45Lao anae jalie y Judios y linajyan taotao, manbula linatga, ya manguentos contra ayo y sinangan Pablo ya jachatfino contra si Yuus.
48Kara'epe-na-rawo tauna to bela-ra to Yahudi lolita toe, goe' -ramo, pai' -ra mpo'une' Lolita Pue'. Pai' hema-hema to napelihi ami' -mi Alata'ala bona mporata katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na, mepangala' -ramo hi Pue' Yesus.
46Ayonae si Pablo yan Barnabé jausa y minatatngañija, ilegñija: Nesesita ayo y sinangan Yuus ni y esta manmasangane jamyo finena, lao pot innasuja guiya jamyo, injisganmaesa jamyo na ti dignojamyo y taejinecog na linâlâ, ya estagüe na tabirajit para y Gentiles.
49Jadi', Lolita Pue' molele hobo' hi tana' toe.
47Sa taegüenao tinagoña si Yuus nu jita, ilegña: Jupolo jamyo para candet y Gentiles, na jamyo siña para satbasion asta y uttimon patte y tano.
50Tapi' to Yahudi mpo'ukei' totu'a-totu'a ngata pai' tobine-tobine to mo'ua' to mengkoru hi Alata'ala, alaa-na Paulus pai' Barnabas rabalinai' pai' rapopalai ngkai ngata Antiokhia.
48Ya anae jajungog este y Gentiles, ninafansenmagof, ya maalaba y sinangan Yuus: ya megae manmanjonggue ni ayo sija y manmatancho para y taejinecog na linâlâ.
51Toe pai' Paulus hante Barnabas mpotonta awu to hi witi' -ra, tanda kabela-napi-rawo hira' to mpotangku ane Alata'ala mpohuku' pue' ngata toe. Oti toe hilou-ramo hi ngata Ikonium.
49Ya machalapon y sinangan Yuus todo güije na tano.
52Topetuku' Pue' Yesus hi Antiokhia, nakuasai-ramo Inoha' Tomoroli' pai' goe' lia nono-ra.
50¶ Lao y Judio sija, janafangalamten y mandebota yan y manonra na famalaoan, yan y manmagas na taotao sija gui siuda, ya janafangajulo pinetsigue contra si Pablo yan Barnabé, ya janafanmayute juyong gui tanoñija.
51Lao sija, jasacude y petbos gui adengñija contra sija, ya manjanao para Iconio.
52Ya y disipulo sija, manbula minagof yan y Espiritu Santo.