1ANAE si Jesus munjayan jasangan este sija na sinangan, mapos yan y disipuluña para otro banda y sadog Sidron, anae guaja un güetta, ya jumalom güe yan y disipuluña.
1Kahudu-na Yesus mosampaya, me'ongko' -imi hante ana'guru-na hilou hi mali ngata. Mpodongka' -ra ue Kidron, pai' -ra hilou hi pampa to hi dipo-na.
2Ya si Judas locue, ni y umentrega güe, jatungo ayo na lugat; sa megae na biaje si Jesus jumanao güije yan y disipuluña.
2Yudas, to mpobalu' Yesus toei, mpo'inca kahiapa-na pampa toe, apa' Yesus pai' ana'guru-na jau-ra morumpu hi ria.
3Ayo nae si Judas mañule y inetnon sendalo, yan y ofisiat sija ni manmagas na mamale yan y Fariseo, mamalag ayo na lugat, manmañuñule falot, yan candet, yan atmas.
3Jadi', imam pangkeni pai' to Parisi mpohubui hampodooa tantara to Roma pai' topojaga Tomi Alata'ala mpo'ema' Yudas hilou hi pampa toe. Mpokeni-ra rewa mpanga'e, lampu pai' hulu'.
4Enao mina si Jesus jatungo todosija na ufanmato guiya güiya, ya jumuyong güe gui menanñija, ya ilegña nu sija: Jaye inaliligao?
4Yesus mpo'inca omea napa to kana jadi' hi woto-na. Toe pai' hilou-imi mpotomu tauna toera, pai' napekune': "Hema to nipali'?"
5Inepeñija: Si Jesus Nasareno. Si Jesus ilegña nu sija: Guajo yo. Gaegue güije locue mañisija yan Judas y umentrega güe.
5Ra'uli': "Yesus to Nazaret." Na'uli' Yesus: "Aku' -mile toi-e." Yudas to mpobalu' -i mokore hi ree dohe tantara pai' topojaga toera.
6Anae munjayan jasangan: Guajo yo; manalo guato ya mamodong gui tano.
6Nto'u kana'uli' -na-raka Yesus: "Aku' -mile toi-e," ngkala'ura-ramo pai' modungka-ra hi tana'.
7Tomalo jafaesen sija: Jaye inaliligao? Ya ilegñija: Si Jesus Nasareno.
7Napekune' wo'o-mi Yesus: "Hema to nipali' -e?" Ra'uli': "Yesus to Nazaret."
8Manope si Jesus; Munjayanyo jusangane jamyo na guajo yo: Yaguin guajo inaliligao, polo ya ufanjanao este sija:
8Na'uli' Yesus: "Ku'uu-uli' -mi we'i ka'Aku' -nami toi-e. Jadi', ane Aku' mpu'u to nipali', pelele' -ramo doo-ku tohe'i hilou."
9Para ucumple y sinangan na esta jasangan: Ayo sija ni unnae yo, ni uno junafalingo.
9(Hante lolita-na Yesus toe, madupa' -mi napa to na'uli' hi rala posampaya-na we'i: "Ngkai hawe'ea tauna to nuwai' -ka, uma ria haduaa to mporata silaka.")
10Ayo nae si Simon Pedro guaja espadaña, jachule ya janachetnudan un tentago mamale, ya jautut un talagaña gui agapa. Ya y tentago naanña si Malco.
10Ngkai ree, Simon Petrus mpowute' piho' -na, natime-ki hadua batua Imam Bohe, bela mpoholu tilinga ka'ana-na. Hanga' -na batua toei, Malkus.
11Enao mina si Jesus elegña as Pedro: Na jalom y espadamo gui baena; y copa ni janaeyo si tata, ada taya para juguimen?
11Na'uli' Yesus hi Petrus: "Unco' nculii' piho' -nu! Ha nu'uli' -kona kupetiboi' kaparia to naponoa' ami' -maka Tuama-kue?"
12Ayo na tiempo y inetnon sendalo, yan y magas sendalo, yan y ofisiat y Judio sija, macone si Jesus ya magode.
12Ngkai ree, tantara to Roma hante tadulako-ra, pai' topojaga to Yahudi mpohoko' Yesus, rahoo',
13Ya finenana machule guato as Annas; sa güiya y suegron Caefas, na magasja na pale güije na año.
13pai' -i rakeni hilou hi tomi Imam Bohe. Lomo' -na rakeni-i hilou hi Hanas, piniana-na Kayafas. Kayafas toei Imam Bohe hi mpae toe.
14Ya si Caefas manae consejo ni y Judio sija, na janesisita un taotao para umatae pot y taotao sija.
14Kayafas toe-mi to mpo'uli' -raka topoparenta to Yahudi wengi: "Agina-pi tau hadua mate mposampei ntodea."
15¶ Ya madalalag si Jesus si Simon Pedro, taegüenao yan otro disipulo. Ya ayo y otro disipulo atungo y magas na pale; ya jumalom yan si Jesus; gui quelat y palasyon y magas na pale.
15Simon Petrus pai' hadua ana'guru ntani' -na mpotuku' Yesus. Ana'guru to hadua toei, pome'inca-na Imam Bohe. Jadi', mesua' -imi dohe Yesus hi berewe tomi Imam Bohe.
16Lao si Pedro gaegue gui sanjiyong y petta. Entonses ayo y otro disipulo ni y atungo y magas na pale jumuyong, ya jasangane y pottera, ya janajalom si Pedro.
16Petrus mepopea hi mali-na, hi wobo' wala. Ngkai ree we'i, ana'guru to hadua toei, lou nculii' hi mali-na mpololitai tobine to mpojaga wobo', bona Petrus rapiliu mesua' dohe-na, pai' napo'ema' -i Petrus mesua' hi rala-na.
17Entonses ayo na palaoan ni y jaadaje y petta ilegña as Pedro: Ti jago locue disipulon este na taotao? Güiya ilegña: Aje, ti guajo.
17Tobine topojaga wobo' toei mpo'uli' -ki Petrus: "Ha bela iko wo'o ana'guru-na tauna toei-e lou?" Na'uli' Petrus: "Bela!"
18Mangaegue güije y tentago sija yan y ofisiat, sija, manotojgue, ya jafatinas y guafin pinigan; sa manenggeng; ya janafanmamaepe sija: ya esta tomotojgue mañisija yan Pedro janamamaepe güe.
18Nto'u toe, tempo lengi'. Jadi', ba hangkuja dua batua pai' topojaga mpobaa apu hi berewe hante wuri to morea', pai' -ra mokore ntololikia-na moneru. Petrus wo'o mokore pai' moneru dohe-ra.
19¶ Ya y magas na pale jafaesen si Jesus jaftaemano y disipuluña yan y doctrinaña.
19Hi rala tomi, Imam Bohe mpopekune' Yesus na'uli' -ki: "Hema omea-ra ana'guru-nue? Napa to nutudui' -raka?"
20Inepeña si Jesus: Guajo sumangan claro gui tano; guajo siempre mamanagüe guiya sinagogo yan y templo anae manetnon todo y Judio sija; ya taya jucuentuse gui secreto.
20Na'uli' Yesus: "Kabiasaa-ku, mololita hante kalonto' -lonto' -na hi hawe'ea tauna. Metudui' -a hi tomi posampayaa pai' hi Tomi Alata'ala, hi kabiasaa-ta kita' to Yahudi morumpu. Uma ria to kuwunii' -na.
21Sajafa mina unfafaesen yo? Faesen y manmanjungog ni y jusangane sija. Estagüe, sija y tumungo y sinanganjo.
21Jadi', napa pai' nupekune' -ae? Pekune' moto-ra-kowo to mpo'epe-a metudui'. Ra'inca moto mpai' napa to ku'uli'."
22Ya anae güiya esta sumangan este, uno gui ofisiat sija na mangaegue güije, japatmada si Jesus ya ilegña: Taegüenao unope y magas na pale?
22Kana'uli' -na Yesus toe, hadua topojaga to mokore hi ncori-na mpohopo' -i, na'uli': "Daho' mpu'u-ko-kona mololita hewa tetu hi Imam Bohe-e!"
23Ynepe güe as Jesus: Yaguin jusangan taelaye, nae testimonio nu y taelaye; yaguin mauleg, pot jafa mina innachinudan yo?
23Na'uli' Yesus: "Ane uma makono to ku'uli', uli' lau-mi hi rehe'i napa sala' -ku. Tapi' ane makono lolita-ku, napa pai' nuhopo' -a?"
24Ayo nae si Annas ninamacone güe mangode para as Caefas, magas na pale.
24Ngkai ree, Hanas mpohubui topojaga mpokeni Yesus hilou hi Imam Bohe Kayafas. Nto'u toe, pale-na Yesus tehoo' oa' -pidi.
25¶ Ayo nae si Simon Pedro estaba tomotojgue janamamaepe güe. Entonses ilegñija nu güiya: Ada ti güiya jao uno gui disipuluña? Güiya mandague ya ilegña: Ti guajo yo.
25Simon Petrus, ria-i-pidi mokore pai' moneru ngkokore dohe topojaga. Ria tauna to mpo'uli' -ki: "Ha bela iko wo'o hadua ana'guru-nae?" Nasapu Petrus, na'uli': "Bela-kuwo aku'!"
26Uno gui tentagon magas na pale, parientes ayo y jautut si Pedro y talagaña, ya sinangane: Ti julie jao gui güetta yan güiya?
26Ria wo'o hi ree hadua batua Imam Bohe. Batua toei, ompi' tauna to naholu Petrus tilinga-na. Na'uli' batua toei mpo'uli' -ki Petrus: "Ha bela iko to kuhilo-e ngone hi pampa toe ria dohe Yesus-e?"
27Luego mandague talo si Pedro. Y enseguidas y gayo umoo.
27Nasapu wo'o-mi Petrus, na'uli': "Bela!" Nto'u toe, turua' -mi manu'.
28¶ Ayo nae macone si Jesus güine as Caefas gui jalom palasyo: ya ogaan güije; ya sija ti manjalom gui palasyo, pot no sea infanninaale, lao para usiña mañocho gui pascua.
28Mepupulo ngkii, Yesus rakeni ngkai tomi Kayafas hilou hi tomi gubernur. Topoparenta to Yahudi moto, uma-ra mesua' hi rala tomi gubernur, apa' gubernur toe, bela-i to Yahudi, pai' ane mesua' -ra hi rala tomi to bela tomi to Yahudi, jadi' babo' -ra ntuku' atura agama-ra, pai' uma-ra ma'ala ngkoni' pongkoni' Paskah.
29Entonses mapos juyong si Pilato guiya sija ya ilegña: Jafa na finaaela inchichile contra este na taotao?
29Jadi', Gubernur Pilatus hilou hi mali-na mpohirua' -raka pai' napekune' -ra: "Napa to nipangadu' -ki tauna toii-e?"
30Manmanope ya ilegñija nu güiya: Yaguin ti taelaye finatinasña, ti inentregao.
30Ra'uli': "Ane ke bela-i tauna to dada'a, ke uma-i kibua' hi Tuama Gubernur."
31Enaomina si Pilato ilegña nu sija: Chile güe jamyo ya injisga jaftaemano y laymiyo. Ylegñija y Judio sija nu güiya: Ti tunas na jame, infanmannae finatae ni jaye.
31Na'uli' Pilatus: "Keni hilou nculii', nipohurai-miki sala' -na ntuku' ada agama-ni moto-koiwo!" Ra'uli' to Yahudi toera: "Kai' -le, uma-kai rapiliu mpohuku' mate tauna."
32Para umacumple y sinangan Jesus ni jasangan, janamatungo jafa na finataeña nae umatae.
32(Toi majadi' bona madupa' napa to na'uli' Yesus mpolowa beiwa mpai' kamate-na.)
33¶ Entonses si Pilato tumalo jumalom gui palasyo ya jaagang si Jesus ya ilegña nu güiya: Jago jao y Ray Judio sija?
33Ngkai ree, Pilatus mesua' nculii' hi rala tomi, napehubui bona Yesus rakeni hi nyanyoa-na, pai' napekune' -i: "Ha Iko mpu'u-mi Magau' to Yahudi-e?"
34Ynepe as Jesus: Unsasangan este pot jagoja namaesa, pat otro sija sumangangane jao pot guajo?
34Na'uli' Yesus: "Pompekunea' tetu ngkai Gubernur moto, ba pololita tau ntani' -nadi?"
35Si Pilato manope: Guajo Judio yo? Nasionmo, ya y manmagas na mamale, maentrega yo nu jago: Jafa finatinasmo?
35Na'uli' Pilatus: "Kawe' to Yahudi-a! Hingka to Yahudi-nu moto-kowo hante imam pangkeni to mpokeni-ko hi aku' -e. Napa-di sala' to nubabehi-e?"
36Ynepe as Jesus: Y raenoco, ti ujuyong gui sanjilo este na tano: Yaguin y raenoco ujuyong gui sanjilo este na tano, y tentagojo sija ufanmumo, pot guajo, ya ti jumaentrega gui Judio sija: lao pago y raenoco ti ujuyong güine.
36Na'uli' Yesus: "Kamagaua' -ku bela ngkai dunia' toi. Ane rapa' -na magau' hi dunia' toi mpu'u-a, tauna to mpotuku' -a bate me'ewa bona neo' -a rahoko' pai' rapewai' hi topoparenta to Yahudi. Tapi' Kamagaua' -ku bela ngkai dunia' toi."
37Entonses si Pilato ilegña nu güiya: Jago pues un ray jao? Ynepe as Jesus: Jago umalog na guajo un ray. Guajo minamafañago yo, pot este, yan minamamaela yo gui tano pot este, para umanae testimonio ni minagajet. Todo ayo y iyon minagajet, jajungog y inagangjo.
37Na'uli' wo'o-mi Pilatus: "Ane wae-di, magau' mpu'u-ko?" Na'uli' Yesus: "Iko moto to mpo'uli' Aku' toi magau'. Pai' -a putu hi dunia' toi, bona mpo'uli' napa to makono. Tauna to mpokono napa to makono, bate mpangala' lolita-ku."
38Si Pilato ilegña nu güiya: Jafa na güinaja y minagajet? Anae munjayan jasangan este, tumalo guato gui Judio sija ya ilegña nu sija: Guajo ti mañoda yo guiya güiya jafa na isao.
38Hampetompoi' Pilatus: "Ah! Napa-i to nu'uli' makono tetu-e?"
39Lao jamyo guaja costumbrenmiyo na junalibre uno para jamyo gui pascua. Manmalago jamyo na junalibre y Ray Judio sija?
39Aga, ane ntuku' -ki ada-ni lalau, butu mpae-na hi Eo Paskah, kubahaka-kokoi hadua to ratarungku', ba hema konoa-ni. Jadi', beiwa: dota-koi ane kubahaka-kokoi Magau' to Yahudi toii-e?"
40Entonses managang talo ya ilegñija: Ti este; lao si Barabas. Ya si Barabas güiya un saque.
40Mejeu' -ra ra'uli': "Neo', neo' Hi'a! Agina Barabas!" (Barabas toe, hadua toperampaki.)