1DESPUES di manmalofan este sija, guaja gupot y Judio sija ya si Jesus cajulo guiya Jerusalem.
1Oti toe, nculii' -imi Yesus hilou hi Yerusalem bona mpokaralai-i eo bohe to Yahudi hi ria.
2Ya iya Jerusalem, jijot gui petta quinilo sija, guaja un tangque janom na mafananaan gui fino Hebreo, Betesda, na guaja sinco potta.
2Hi Yerusalem, mohu' hi wobo' wala to rahanga' Wobo' Bima, ria wuhu', hi rala basa Yahudi hanga' -na Betesda. Ntololikia wuhu' toe, ria lima meha' pengkawinaraa.
3Ya manestaba güije megagae na manmalango: bachet, mangojo, yan mansogsog.
3Hi retu, wori' tauna to peda'. Ria towero, ria tokejo, ria topungku, ntora turu hi pengkawinaraa, ((mpopea kamojago-na ue wuhu'.
5Ya gaegue güije un taotao na esta malofan treinta y ocho años na malango.
4Apa' pontu-na ria mala'eka Pue' mana'u tumai hi wuhu' toe mpojago ue-na. Pai' hema to ri'ulu mehompo hi rala wuhu' nto'u ue-na mojago, mo'uri' -i ngkai haki' to natodohaka.))
6Linie as Jesus na umaason, ya anae jatungo na amam na tiempo, ilegña nu güiya: Malago jao na umagong?
5Ria hi ree hadua tomane, tolu mpulu' walu mpae-imi peda'.
7Ynepe güe ni y malango: Señot, taya jaye yo unninajalom gui tangque y tiempo nae y janom sigue ni calalamten, ya anae jumajanaoyo, otro tumunog antes qui guajo.
6Yesus mpohilo-i turu hi ree, pai' na'inca kamahae-nami peda'. Napekune' -i: "Dota-ko mo'uri'?"
8Sinanangane as Jesus: Cajulojao, jatsa y camamo ya unjanao!
7Na'uli' topeda' toei: "Pue', apa' uma-kuwo hema to mpokeni-a hilou rala wuhu' nto'u mojago ue-na. Ke lako' hilou-a-kuwo, to ntani' -na wo'o-mi to mpori'uluhi-a."
9Ya enseguidas magong y chetnot ayo na taotao, ya jajatsa y camaña ya mapos. Lao ayo na jaane sabado.
8Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki: "Memata-moko, lulu-mi ali' -nu, pai' mako' -moko."
10¶ Ylegñija y Judio sija nu y manamagong: Sabado, este na jaane, ti tunas unchule y camamo!
9Kamo'uri' -nami tau toei, nalulu-mi ali' -na, pai' -i momako' -mi. Tohe'e jadi' hi Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi.
11Manope güe: Ayo y munamagong yo, güiya namaesa sumangane yo: jatsa y camamo ya unjanao.
10Toe pai' topoparenta to Yahudi mpokamaro tauna to lako' mo'uri' toei, ra'uli' -ki: "Eo Sabat-hanale toe-e lau! Uma-ko ma'ala ngkeni ali' -nu."
12Entonses mafaesen güe: Jaye enao na taotao y sumangane jao, na unjatsa y camamo yan unjanao?
11Na'uli' tauna toei: "Apa' nahubui-a-kuwo tauna to mpaka'uri' -a we'i, na'uli' -ka: 'Lulu-mi ali' -nu pai' mako' -moko.'"
13Ayo y guinin minamagong güe, ti jatungo jaye; sa si Jesus esta mapos, sa gaegue güije na lugat, un linajyan taotao.
12Rapekune' -i: "Hema-i to mpohubui-ko ngkeni ali' -nue?"
14Sineda güe despues as Jesus, gui templo, ya ilegña: Estagüe esta magong jao; chamo umiisao talo no sea na taelayeña qui este ufato guiya jago.
13Tapi' uma na'incai kahema-na to mpaka'uri' -i, apa' Yesus uma-pi ria hi ree, mpolia' hilou-imi hi olo' tauna to wori'.
15Ayo na taotao mapos, ya jasangane Judio sija na si Jesus ninamagong y chetnotña.
14Uma mahae ngkai ree, Yesus mpohirua' -ki tauna toei hi Tomi Alata'ala, pai' na'uli' -ki: "Mo'uri' -moko, neo' -pi-hawo mpobabehi jeko', bona neo' mpai' narumpa' -ko ba napa-napa to meliu kada'a-na."
16Ya pot este na rason, y Judio sija madulalag si Jesus, sa y jafatinas este na güinaja gui sabado na jaane.
15Ngkai ree, hilou-imi tauna toei mpohirua' -raka topoparenta to Yahudi, na'uli' -raka Kayesus-na to mpaka'uri' -i.
17Entonses si Jesus maninepe: Si tatajo jafatitinas asta pago, yan guajo locue jufatitinas.
16Toe pai' topoparenta to Yahudi ntepu'u mpobalinai' Yesus, apa' mepaka'uri' -i-hana hi Eo Sabat.
18Ya pot este na rason y Judio sija japrocura mas dangculo para ujapuno, say ti janainaleja y sabado na jaane, lao pot y jasangan locue na si Yuus güiya y tataña; jafatitinas güiyaja parejo yan si Yuus.
17Yesus mpo'uli' -raka: "Tuama-ku mobago duu' eo toi, pai' Aku' wo'o kana mobago."
19¶ Entonses si Jesus manope ilegña nu sija: Magajet ya magajet jusangane jamyo: Ti siña y Lajiña jafatinas jafa pot güiya namaesa, lao jafa y jalie finatinas y tata; sa todo y finatinasña, taemanoja y Lajiña locue fumatinas.
18Ngkai ree, rahuduwukui-mi topoparenta to Yahudi mpali' ohea-ra mpopatehi-i. Apa' uma wule' kampotiboki-na ada hi Eo Sabat, tapi' na'uli' wo'o-hana ka'Alata'ala-na Tuama-na; jadi', napopohibalia-hana woto-na hante Alata'ala.
20Sa y Tata yaña y Lajiña ya jafanue nu güiya todo ni jafatitinas; ya jafanue nu güiya y checho ni mandangculo, ya jamyo unfanmanman.
19Toe pai' na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Makono mpu'u lolita-ku toi: Aku' Ana' Alata'ala, uma-a bisa mobago ntuku' konoa-ku moto. Muntu' to kuhilo ngkai Tuama-ku, toe-mi to kupobago. Napa-napa bago Tuama-ku, tetu wo'o-kuwo bago-ku.
21Sa taegüenao si Tata janafangajulo y manmatae ya jananae linâlâñija, taegüije locue y Lajiña janae y linâlâ, jaye malagoña.
20Apa' Tuama-ku mpoka'ahi' -a, pai' napopohiloi-a hawe'ea to napobago. Kakupaka'uri' -na topeda' toe ngone ria, pai' kubabehi wo'o mpai' pobago to meliu kabohe-na ngkai toe, alaa-na konce mpu'u-mokoi mpai'.
22Sa y Tata taya jaye jajujusga, lao todo y juisio, janae y Lajiña.
21Hewa Tuama-ku mpopemata tomate pai' mpowai' -ra katuwua', wae wo'o Aku' mpowai' katuwua' hi hema-hema to kupelihi.
23Para todo ufanmanonra ni Lajiña jaf taemanoja jaonra y Tata. Ya y ti umonra y Lajiña, ti jaonra si Tata ni tumago güe.
22Tuama-ku moto uma mpobotuhi kara-kara manusia'. Hawe'ea kuasa pompobotuhi natonu-mi hi Aku' Ana' -na.
24Magajet ya magajet jusangane jamyo: Y jumungog y sinanganjo, ya jumonggue ayo y tumago yo, guaja linâlâfia taejinecog; ya ti ufato gui sinapet; lao esta malofan guine y finatae para y linâlâ.
23Nababehi toe, bona hawe'ea tauna mpobila' -a hewa pompobila' -ra Tuama-ku. Hema to uma mpobila' -a, uma wo'o-ra mpobila' Tuama-ku to mposuro-a.
25Magajet ya magajet jusangane jamyo: Y ora mamamaela, ya pago esta; na y manmatae sija ujajungog y inagang Lajin Yuus; ya ayo sija y jumungog, ufanlâlâ.
24"Makono mpu'u lolita-ku toi: Hema to mpo'epe lolita-ku pai' -ra mepangala' hi Pue' Ala to mposuro-a, bate mporata-ra katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na. Uma-ra mpai' rahuku' sabana jeko' -ra. Tebahaka-ramo ngkai kamatea, mporata-ramo katuwua'.
26Sa taegüine y Tata guaja linâlâfia guiya güiyaja; taegüineja janae locue y Lajiña, para uguaja linâlâña guiya güiyaja:
25Makono mpu'u lolita-ku toi: Rata mpai' tempo-na-- pai' toi-mi tempo-na-- tauna tomate mpo'epe libu' Ana' Alata'ala, pai' hira' to mpo'epe mporata katuwua' to bo'u.
27Ya janae locue ninasiñaña para ufatinas juisio, sa güiya y Lajin taotao.
26Apa' hewa Tuama-ku mobaraka' mpowai' katuwua', wae wo'o nawai' -a baraka' mpowai' katuwua'.
28Chamiyo ninafanmamanman ni este: sa y ora mamamaela, na todo ayo sija y mangaegue gui naftan, umajungog y inagangña,
27Nawai' wo'o-a kuasa mpobotuhi kara-kara manusia', apa' Aku' Ana' Manusia'.
29Ya jumanao juyong; y fumatinas mauleg, ufanjuyong gui quinajulo para linâlâ; ya ayo sija y fumatinas taelaye, y quinajulo para sinapit.
28"Neo' nipokakonce lolita-ku toi, apa' rata mpai' tempo-na hawe'ea tauna to hi rala daeo' mpo'epe libu' -ku,
30¶ Ti siña yo namaesa mamatinas jafa: taemanoja y jiningogco, ayoja jujusga, sa y juisioco tunas, sa ti jualiligao y minalagojo; lao y minalago y tata ni tumago yo.
29pai' -ra memata ngkai daeo' -ra. To mpobabehi gau' to lompe' rapopemata bona mporata katuwua' to lompe'. To mpobabehi gau' to dada'a rapopemata bona rahuku'.
31Yaguin mannae yo testimonio nu guajo namaesa, y testimoniojo ti magajet.
30"Aku', uma-a bisa mpobabehi napa-napa ntuku' konoa-ku moto. Kubotuhi ntuku' to nahawai' -ka Alata'ala. Pobotuhi-ku monoa', apa' uma-a mpotuku' dota-ku moto, mpotuku' -a kadota-na Pue' Ala to mposuro-a.
32Guaja otro na mannanae testimonio. nu guajo; ya guajo jutungo na y testimonioña, ni y ninaiña pot guajo, magajet.
31"Ane ke Aku' moto-wadi to mpo'uli' ka'Aku' -na suro Alata'ala, pai' uma ria tau ntani' -na to mposabii' -a, uma ni'incai ba makono lolita-ku ba uma-di.
33Jamyo manmatago para as Juan, ya güiya mannae testimonio ni magajet;
32Tapi' ria moto kahadua-na to mposabii' -a, pai' ku'inca kamakono-na posabi' -na toe.
34Lao y testimonio ni juresibe, ti guinin y taotao: lao jusangane estesija, para jamyo infanlibre.
33Koi' mpohubui doo-ni hilou hi Yohanes Topeniu' wengi, pai' na'uli' -miraka posabi' -na. Napa to na'uli' toe, bate makono omea.
35Güiya y lámpara ni masonggue ya maniina; ya jamyo infanmalago manmagof didide na tiempo gui candetña.
34Aga kakoo-kono-na uma kuparaluu posabi' ngkai manusia'. Kupopokiwoii-koi lolita-na Yohanes toe-e, bona mporata-koi kalompea'.
36Ya y testimonio ni gaegue guiya guajo mas dangculo qui y gaegue gui as Juan; sa y finatinas ni y Tata numaeyo para umacumple, ayo na finatinas na guajo jufatinas; este jatestifica nu guajo, nu y Tata tumago yo.
35Yohanes toei hewa lampu to mehini pai' ngkeni kabajaa-na hi koi'. Pai' koi', goe' lia moto-koi mpo'epe lolita-na. Aga kagoe' -ni tetu hampai' -wadi.
37Si Tata locue ni y tumago yo, güiya namaesa mannae y testimonio nu guajo. Jamyo tat nae injingog bosña, ni locue ti inlie jechuraña.
36"Aga Aku', ria-ka-kuna sabi' to mpakanoto kahema-ku, pai' sabi' toei meliu ngkai posabi' -na Yohanes. Ane ninaa lompe' pobago-ku, toe-mile to mposabii' kahema-kue. Napa to kupobago hewa toe lau, pobago to nahawai' -ka Tuama-ku bona kuposipolea. Pobago-ku toi-mi to mpakanoto ka'Aku' -na suro Tuama-ku.
38Ya taya sinanganña sumaga guiya jamyo; sa ti injenggue na güiya manago.
37Pai' meliu ngkai toe, Tuama-ku to mposuro-a, Hi'a moto-mi jadi' sabi' -ku mpo'uli' kahema-ku. Tapi' koi', ko'ia hangkania ni'epei libu' -na, ko'ia nihiloi lence-na.
39Aligao y tinigue sija sa y jinasonmiyo iya güiya nae inguaja y linâlâ na taejinecog; ya sija todo ufanmannae testimonio nu guajo,
38Lolita-na uma nitimamahi hi rala nono-ni, apa' uma-koi mepangala' hi Aku' to nasuro.
40Ti manmalago jamyo manmamaela guiya guajo, para uguaja linâlâ.
39Koi' mpewulihi' ihi' Buku Tomoroli', apa' ni'uli' mporata-koi katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na ngkai Buku Tomoroli' toe. Hiaa' Buku Tomoroli' moto wo'o-mi to mpotompo'wiwi-a.
41Ynenra y taotao sija, guajo ti juresibe.
40Aga nau' wae, uma oa' -koi dota tumai hi Aku', bona mporata katuwua' to lompe' toe.
42Lao guajo jutungo jamyo na taya y güinaeyan Yuus ni y gaegueja guiya jamyo.
41"Uma-a mpopebila' hi manusia'.
43Guajo mato yo pot y naan Tatajo, ya ti inresibe yo; yaguin otro mato pot y naanña namaesa, ayo inresibe.
42Apa' ku'inca moto-koi, ka'uma-na ria ahi' -ni hi Alata'ala.
44Jafa muna siña injenggue jamyo ni y rumesibe inenra uno sija yan otro, ya ti inaligao y inenraja na mato guine as Yuus na unoja?
43Katumai-ku toi, mpokeni-a hanga' -na Tuama-ku, aga uma-koi dota mpotarima-a. Ane ria to tumai mpokeni hanga' -ra moto-wadi, nitarima lau-ra.
45Ti injaso na jufaaela jamyo gui as Tata: ya y fumaaela jamyo si y Moises, ayo nae gaegue ininangganmiyo.
44Beiwa kamepangala' -ni hi Aku' -e, apa' doko' rabila' doo-wadi-koi, uma-koi mpali' pebila' to ngkai Alata'ala to Hadudua.
46Pues yaguin injenggue si y Moises, injenggue yo locue: sa iya guajo nae manugue si Moises.
45Aga neo' ni'uli' wae, Aku' mpai' to mpakilu-koi hi Tuama-ku. Nabi Musa moto-mi to mpakilu-koi. Ni'uli' -koina ngkai petuku' -ni hi hawa' Musa pai' -koi mporata kalompea'.
47Lao yaguin tinigueña sija ti injenggue, jafa muna injenggue y sinanganjo?
46Tapi' ane bongko nipangala' mpu'u-i Musa, tantu nipangala' wo'o-a Aku' -e, apa' napa to na'uki' Musa, Aku' -mi kadungkua-na.
47Bangku' to na'uki' Musa uma nipangala', peliu-liu-nami ka'uma-na nipangala' lolita-ku."