1YA susede anae mananaetae güe gui un lugat, ya magpo, uno gui disipuluña ilegña nu güiya: Señot, fanagüejam manmanaetae, taegüije locue as Juan ni jafanagüe y disipuluña!
1Hangkani Yesus mosampaya. Kahudu-na mosampaya, hadua ana'guru-na mpo'uli' -ki: "Pue', tudui' wo'o-ka-kaiwo mosampaya, hewa Yohanes Topeniu' mpotudui' ana'guru-na."
2Ya ilegña na sija: Yaguin manmanaetae jamyo alog: Tata, Umatuna y naanmo. Umamaela y raenomo,
2Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Ane mosampaya-koi, uli' hewa tohe'i: Mama, pomperapia' -kai bona hawe'ea tauna mpobila' hanga' -nu to moroli', bona Iko jadi' Magau' hi dunia'.
3Naejam pago cada jaane ni y nengcanomame.
3Wai' -kai pongkoni' to kiparaluu eo-eo-na.
4Ya unasiijam ni isaomame; sa jame locue inasisie todo ayo y dumidibe jam. Ya chamojam pumopolo gui tentasion.
4Ampungi jeko' -kai, apa' kai' wo'o mpo'ampungi hawe'ea tauna to masala' hi kai'. Pai' neo' -kai nupelele' rasori."
5¶ Ya ilegña nu sija: Jaye guiya jamyo y gaeamigo uno, ya ufinatoigüe gui tatalopuenge, ya ualog nu güiya: Amigo naayaoyo tres pan;
5Na'uli' wo'o-mi Yesus mpo'uli' -raka ana'guru-na: "Rapa' -na hilou-ta hi doo-ta mentongo' bengi pai' ta'uli' -ki: `Bale, wai' -a-kuwo pongkoni' tolu mputu'.
6Sa un amigojo mato guiya guajo guinin bumiaje, ya taya ni jafa para juplantaye gui menaña;
6Apa' ria bale-ku to lako' rata, hiaa' uma-kuna ria napa-napa to kuwai' -ki.'
7Ya ayo y gaegue gui sumanjalom ufanope, ya ualog: Chamo umatbororotayo; sa esta majuchom y petta, ya estagüejam gui cama yan y famaguonjo; ti siñayo cajulo ya junae jao.
7"Ha natompoi' -ta mpai' hewa tohe'i: `Neo' -a nusaleroi. Wobo' tehohoki-mi. Ana' -ku leta' omea-ramo dohe-ku. Uma-a bisa memata mpowai' -ko ba napa-napa.'
8Ya jusangane jamyo: Achogja ti ucajulo ya uninae pot y amiguña: lao pot y magagaoña, ucajulo ya unae jaftaemano y janesesita.
8Uma mpai' hewa toe tompoi' -na. Nau' bale-ta uma dota memata pai' mpowai' -ta napa-napa, aga apa' uma tabahakai pai' uma-ta me'ea' mperapii' -i, memata oa' -i mpowai' -ta napa to taparaluu.
9Ya jusangane jamyo: Gagao, ya infanmanae; aligao ya inseda; yajo, ya infanmababaye.
9"Jadi' ku'uli' -kokoi: Perapi' -mi hi Alata'ala, nawai' moto-ta mpai'. Pali' kaparaluua-ta hi Alata'ala, tarata moto mpai'. Neo' tabahakai mpopebea wobo', Alata'ala mpobea moto-taka mpai' wobo' -na.
10Sa jayeja y mangagao uresibe; ya y manaligao usoda; ya y manayajo, umababaye.
10Apa' hema to merapi' bate rawai'. Hema to mpali' bate mporata. Hema to mpopebea wobo', bate rabea-ki wobo'.
11Pat jaye guiya jamyo na tata, yan uguinagao ni y lajiña un pan, ya unnae un acho? pat un güijan ya enbes di güijan unnae culebla?
11Ha ria-koi to mpowai' ule hi ana' -ni ane merapi' -i bau'?
12Pat yan guinagao un chada, ada unnae un alacran?
12Ba mpowai' -i pehede' ane merapi' -i ntolumanu'? Tantu uma.
13Pues ombre jamyo, ni y manaelaye, intingo numae mauleg na ninae y famaguonmiyo, cuanto mas y Tatanmiyo gui langet unae ni y Espiritu Santo todo ayo y gumagao güe?
13Nau' hewa apa-mi kadada'a-nie, ni'inca moto mpowai' to lompe' hi ana' -ni. Peliu-liu-nami Tuama-ni to ria hi rala suruga! Bate nawai' Inoha' Tomoroli' hi tauna to merapi' hi Hi'a."
14¶ Ya jayute juyong un anite na udo. Ya susede anae jumuyong este y anite, y ido cumuentos, ya y linajyan taotao sija ninafanmanman.
14Rala-na ha'eo, Yesus mpopalai seta ngkai hadua tauna to uma howa' mololita. Wae kanawuso-na seta toe, howa' -imi tauna toei mololita. Konce-ramo ntodea.
15Ya palo guiya sija ilegñija: Pot si Beetsebub, ni magas y manganite, na jayuyuteja juyong y manganite sija.
15Aga ria wo'o-ra to mpo'uli': "Kuasa-na tetu-le ngkai Beelzebul, magau' hawe'ea seta. Toe-hawo pai' ria baraka' -na mpopalai seta-e."
16Lao y pumalo matietientagüe, magagagao un señat gui langet.
16Ria wo'o-ra hantongo' to doko' mposori Yesus. Merapi' -ra hi Yesus bona napopohiloi-ra anu mekoncehi bona monoa' ra'inca kangkai Alata'ala-na mpu'u-i.
17Lao güiya jatungo y jinason ayo sija ya ilegña nu sija: Todo y raeno umadibide contra güiyaja, uyulang; ya y guima umadibide contra guma, upodong.
17Ntaa' na'inca-di Yesus napa to hi rala nono-rae. Toe pai' na'uli' -raka: "Ane rapa' -na ria hadua magau', pai' ntodea hi rala kamagaua' -na ntora mome'ewa, bate mogero mpai' kamagaua' -na toe. Wae wo'o tau hantomi to ntora motuda', bate pagaa' -gaa' -ra mpai'.
18Yaguin si Satanas locue madibide contra güiya namaesa, jaftaemano y raenoña sumaga? Sa ilegmiyo na juyuyute juyong y manganite pot si Beetsebub.
18Wae wo'o hi kamagaua' -na seta. Ane seta mpo'ewa hingka seta-na, bate mogero mpai' kamagaua' -na seta. Hiaa' ni'uli' -koina, mpopalai-a seta hante baraka' Beelzebul, magau' seta.
19Lao yaguin junajujuyong y manganite pot si Beetsebub, pot jaye y famaguonmiyo ufanyinite sija juyong? Enaomina sija ufanjues para jamyo.
19Aga ria wo'o doo-ni moto to mpopalai seta. Hante kuasa napa doo-ni tetu mpopalai seta? Tantu hante kuasa Alata'ala. Jadi', ngkai pobabehi doo-ni moto, monoto-mi kamasala' pebalihi-ni tetu.
20Lao yaguin pot y calulot Yuus nae, juyuyute juyong y manganite, magajet na y raenon Yuus mato guiya jamyo.
20Tapi' Aku', mpopalai-a seta hante baraka' Alata'ala. Ngkai toe, monoa' -mi ni'inca karata-nami tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi laintongo' -ni.
21Yaguin un taotao ni matatnga, ya jafamauleg y atmasña, ya japulan y guimaña: todo güinajaña, manseguro.
21"Seta ma'ala rarapai' -ki tauna to parimuku. Ane tauna to parimuku mpodongo tomi-na hante rewa panga'e-na, uma moapa ihi' tomi-na.
22Lao anae mato otro na matatngaña qui güiya ya inañao, inamot ni atmasña anae jaangoco güe ya jafacae y güinajaña.
22Aga ane tumai hadua to meliu karoho-na mpo'ewa-i pai' mpodagi-i, nahagoi-i hawe'ea rewa panga'e-na to nasarumaka pai' nabagi-bagi ihi' tomi-na hi doo-doo-na. Jadi', ane Aku' mpopalai seta, batua-na meliu kuasa-ku ngkai seta.
23Ayo y ti jumujame, contra guajo yuje; ya ayo y ti rumecocoge guiya guajo machalapon.
23"Hema to uma tono' hi Aku', kakono-na bali' -ku-imi. Hema to uma mpotulungi-a mobago, hi'a to mpobalinai' bago-ku.
24Ya y espiritun áplacha, anae jumuyong gui taotao, jumajanao gui anglo na lugat, manaliligao dinescansa; ya anae ti mañoda, ilegña: Bae talo guato gui guimajo anae jumanaoyo.
24"Rapa' -na ria anudaa' to mpohawi' tauna. Malai-imi anudaa' toei, pai' -i modao' -dao' hi kawaoa' -na mpali' po'ohaa' -na. Apa' uma ria naruai', na'uli' -mi: `Agina nculii' lau-ama hi po'ohaa' to kupalahii-mi toe wengi ria.'
25Ya anae mato, jasoda mabale yan maadotna.
25Ponculi' -na hilou hi tauna to napalahii-e wengi, nahilo-hawo uma ria to mpo'ohai' -i. Tauna toei hewa tomi to molela' tepehaii, hinapa' hiloa-na.
26Ya jumanao ya mangone yan güiya otro siete espiritu mas manaelayeña qui güiya, ya jumalom ya sumaga güije: ya taelayeña y uttimoña ayo na taotao qui y finena.
26Toe pai' hilou ncala' -i mpokio' pitu hingka anudaa' -na to meliu kadada'a-ra ngkai hi'a. Tumai-ramo mesua' hi tauna to napalahii toe-e wengi, pai' mo'oha' -ramo hi ree. Ka'omea-na tampai kampe'ahii' tauna toei ngkai lomo' -na."
27¶ Ya susede anae jasangan estesija, un palaoan gui linajyan taotao, umagang ilegña nu güiya: Dichoso ayo na tuyan y chumuchulejao, yan ayo na pecho y anae sumususo jao.
27Bula-na Yesus mololita, hadua tobine hi laintongo' ntodea mpo'uli' mpesukui: "Morasi' mpu'u-i-hana tobine to mpo'ote pai' to mpentii' -ko!"
28Lao güiya ilegña: junggan, lao dichosuña ayo y jumungog y sinangan Yuus, ya jaadaje.
28Na'uli' Yesus: "Aga to morasi' mpu'u-le, tauna to mpo'epe pai' mpotuku' Lolita Alata'ala."
29¶ Ya anae manetnon y linajyan taotao guiya güiya, jatutujon sumangan: Este na generasion manaelaye: manmanaliligao señat; lao ti ufanmannae nu señat mas na ayoja y señat Jonas.
29Nto'u tauna to wori' mpotipuhi Yesus, napokaliliu lolita-na, na'uli': "Dada'a lia tauna to tuwu' tempo toi. Merapi' -ra bona kupopohiloi-ra tanda mekoncehi. Aga uma hanyalaa tanda mekoncehi to rapopohiloi-raka. Sampale to rapopohiloi-raka mpai', tanda hewa to jadi' hi nabi Yunus owi.
30Sa taegüije si Jonas y señat para y taotao Ninibe taegüijeja locue y Lajin taotao para güine na generasion.
30Hewa Yunus jadi' tanda to rapokakonce pue' ngata Niniwe owi, wae wo'o Aku' Ana' Manusia' jadi' tanda to rapokakonce tauna to tuwu' tempo toi.
31Y raenan sanjaya cumajulo gui jaanin juisio yan y taotao este na generasion ya manquinendena; sa mato guinin y uttimon y tano para uecungog y minalate Salomon; ya estagüeja uno dangculoña qui si Salomon gaegue guine na lugat.
31Hi Eo Kiama mpai', raja bine ngkai Selatan rapotuwu' nculii' hangkaa-ngkania hante koi' to tuwu' tempo toi, pai' -i mpotudo' sala' -ni. Apa' momako' -i tumai ngkai ngata to molaa lia, doko' mpu'u-i mpo'epe lolita Magau' Salomo to pante lia. Hiaa' ria-mi hi laintongo' -ni to meliu kabohe tuwu' -na ngkai Salomo, aga uma oa' nipangalai' lolita-na.
32Y taotao sija guiya Ninibe, ufangajulo gui jaanin juisio yan este na generasion ya manquinendena; sa manmañotsot pot y prenedican Jonas; ya estagüe uno mas dangculoña qui si Jonas gaegue güine na lugat.
32Wae wo'o hi Eo Kiama mpai', pue' ngata Niniwe rapotuwu' nculii' hangkaa-ngkania hante koi' to tuwu' tempo toi, pai' -ra mpotudo' sala' -ni. Apa' hira', medea-ramo-rana ngkai jeko' -ra kampo'epe-ra pololita nabi Yunus. Hiaa' ria-mi hi laintongo' -ni to meliu kabohe tuwu' -na ngkai Yunus, aga uma oa' nipangalai' lolita-na.
33¶ Taya ni un taotao munaaatog gui bedega y candet ni esta masonggue, ni upolo gui papa ganta, sino y candelero para todo y manjajalom ujalie y manana.
33"Uma ria tauna mposuwe palita pai' nawuni ba napopoi' hante kura. Palita bate ratu'u hi pontu'ua-na bona hini-na rahilo tauna to mesua'.
34Y candet y taotao, y atadog; yaguin y atadogmo sensiyo todo y tataotaomo maninina; lao yaguin taelaye, y tataotaomo locue bula jomjom.
34Mata-ta ma'ala rarapai' -ki hulu'. Ane lompe' mata-ta, monoto pehilo-ta. Aga ane mogawu mata-ta, hewa mobengi pehilo-ta.
35Atan pues sa y manana ni y gaegue guiya jago, munga jomjom.
35Wae wo'o-hawo hante nono-ta. Kana tapelompehi mpu'u: ane Pue' mpobajahi nono-ta, neo' tapomobengi nculii'.
36Enao mina yaguin todo y tataotaomo bula manana, ni mano na lugat nae guaja jomjom, cabales na ubula manana, taegüije y yanguin malag ininaña y candet ya inina jao.
36Ane Pue' mpobajahi nono-ta duu' -na uma-pi ria kabengia-na, mobaja mpu'u katuwu' -ta omea, hewa tomi to nabajahi palita."
37¶ Ya mientras cumuecuentos, un Fariseo siniplicagüe na usija chumocho, ya jumalom ya matachong gui lamasa.
37Hudu-mi Yesus mololita, ria hadua to Parisi mpokio' -i lou ngkoni' hi tomi-na. Hilou mpu'u-imi ngkoni'.
38Lao y Fariseo ninamanman anae jalie este, pot y ti jafagase güe finena antes di uchocho.
38Konce to Parisi toei mpohilo Yesus ngkoni', apa' uma-i leba' mowano ntuku' ada agama-ra.
39Ya y Señot ilegña nu güiya: Pago jamyo ni Fariseo, y sumanjiyongja gui copa yan plato innagagasgas, lao y sumanjalommiyo bula inamot an tinaelaye.
39Toe pai' Pue' Yesus mpo'uli' -ki: "Koi' to Parisi-le hewa tauna to mpobohoi' sangkiri' pai' piri hi mali-na-wadi, hiaa' hi rala-na babo' moto. Ada agama to kahiloa hi mali-na nituku' lia, hiaa' hi rala nono-ni, dada'a-koi pai' mpokahina anu doo-koi.
40Manaejinaso jamyo, ada ayo y fumatinas gui sumanjiyong, ti güiya locue y fumatinas gui sumanjalom?
40Wojo mpu'u-koi! Ha woto-ta-wadi to napajadi' Pue'? Ha uma napajadi' wo'o nono-ta?
41Lao todo y guajanmiyo naenñaejon limosña; ya estagüe na todo ufangasgas para jamyo.
41Napa to hi rala sangkiri' pai' piri-ni wai' -raka to mpe'ahii' tuwu' -ra. Ane hewa toe-mi po'ingku-ni, hawe'ea jadi' moroli' hi koi'.
42¶ Lao ay, ay jamyo Fariseo! ni infanmannae diesmos nu y yetba buena yan laruda yan todo golae; ya innafapos y tininas yan y güinaeyan Yuus. Estesija nesesita infatinas, sin pelo y pumalo.
42"Silaka-koi to Parisi! Ntahawe' hinu'a to kedi' hewa tarangkada' pai' kula' pai' hinu'a ntani' -na nipopepue' hampobagiahampulu' hi Alata'ala. Hiaa' parenta to bohe, hewa po'ingku to monoa' hi doo-ni pai' ahi' hi Pue' Ala, uma nisaile'. Kakoo-kono-na, ke parenta to bohe toe-hanale to kana nituku' -e, pai' neo' wo'o nilipo' mpotuku' parenta to kedi'.
43Ay, ay jamyo Fariseo! sa ingüaeya etmas manaquilo na tachong gui sinagoga, yan y sinaluda sija gui metcado.
43"Silaka-koi to Parisi! Apa' goe' -koi mohura hi pohuraa karabilaa' hi tomi posampayaa, pai' goe' -koi ane tauna hi wiwi' karajaa motingkua' mpotabe-koi.
44Ay ay jamyo! sa calang jamyo naftan ni ti malilie; ya y taotao sija manmalolofanja gui sumanjilo ya ti matungo.
44Silaka-koi, apa' koi' hewa daeo' to uma ka'incanaa, to uma ria pompetonoi-na. Tauna mpolisa daeo' toe, aga uma ra'incai karia-na anu pope hi rala-na. Lompe' -koi hi mali-na, tapi' dada'a hi rala nono-ni."
45¶ Ya manope un magas y lay, ilegña nu güiya: Maestro, yaguin unsangan estesija unlatdejam locue.
45Hadua guru agama Yahudi mpo'uli' -ki Yesus: "Guru, hante lolita-nu tetu, kai' wo'o to nusalai'!"
46Lao güiya ilegña: Ay ay jamyo locue y manmagas y lay! sa innafanmangangatga y taotao sija ni ayo na catga y macat para uchule, ya ni un calolotmiyo innainete para inayuda.
46Mehono' Yesus: "Silaka wo'o-dakoi guru agama! Apa' nipopokoloi ntodea hante parenta pai' ada to motomo. Hiaa' uma-koi dota mpotulungi-ra ngkolo kinolo toe. Nau' hangkaju karawe-ni uma nihuko-raka.
47Ay, ay jamyo! sa infatinas y naftan, y profeta sija, ya y tatanmiyo pumuno.
47Silaka-koi! Nipenasa-damo mpakalompe' daeo' -ra nabi to owi, hiaa' ntu'a-ni moto-mi to mpatehi nabi toera.
48Taegüine mantestigo jamyo, ya inconsienteja y checho y tatanmiyo; sa sija magajet pumuno, ya jamyo fumatinas y naftanñija.
48Hante pobabehi-ni tetu, nipangaku' moto-mi kanipokono-na kehi ntu'a-ni tetu. Hira' mpatehi nabi to owi, pai' koi' mpakalompe' daeo' -ra.
49Enaomina ilegña y minalate Yuus: Bae managoyo profeta yan apostoles para sija; ya megae guiya sija inpino yan inpetsigue:
49Aga monoto lia patuju-na Alata'ala, na'uli' hewa toi: `Kupahawa' mpai' nabi-ku pai' suro-ku hilou hi tauna toera. Hantongo' -ra mpai' rapatehi, hantongo' -ra rasesa'.'
50Sa guinin este na generasion manesesita machule y jâgâ todo y profeta, ni manmachuda desde y tutujon y tano;
50Ka'omea-na mpai', koi' to tuwu' tempo toi rahuku' sabana hawe'ea nabi to rapatehi ngkai lomo' kajadi' dunia',
51Desde jâgâ Abel, asta y jâgâ Sacharias, ni y matae gui entalo y attat yan y templo; magajet, jusangane jamyo na umanesesita machule guinin este na generasion.
51ntepu'u ngkai karapatehi-na Habel owi, rata-rata hi karapatehi-na nabi Zakharia, to rapatehi hi berewe Tomi Alata'ala hi olo' meja' pontunua pepue' pai' tomi to moroli'. Wae mpu'u-di! Koi' to tuwu' tempo toi bate rahuku' sabana hawe'ea kasalaa' totu'a-ni toe.
52Ay ay jamyo y manmagas y lay! sa innajanao y yaben tiningo; ya ti infanjalom jamyo yan y mangequejalom inchechema.
52"Silaka-koi guru agama! Kakoo-kono-na, ke koi' -di to mpotudui' ntodea ohea bona mpo'inca Alata'ala. Ntaa' koi' moto uma dota mpotuku' ohea toe, pai' nilawa' lau wo'o-di tauna to doko' mpotuku' -e."
53¶ Ya anae jumuyong güije, y escribas yan y Fariseos sija, matutujon ma afuefuetsas ya macacase para usigue cumuentos megae;
53Malai-imi Yesus ngkai ree. Pai' ntepu'u tempo toe, gigi mpu'u-mi nono-ra guru agama pai' to Parisi. Toe pai' rapemai-mai-i hante wori' nyala pompekunea' -ra,
54Maespipia, para umaquechule jafa guinin y pachotña.
54pai' ralelemata ncuu-i, mpali' kasalaa' hi pololita-na.