Chamorro: Psalms, Gospels, Acts

Uma: New Testament

Luke

20

1YA susede uno gui güije sija na jaane, anae jafananagüe y taotao sija gui templo, ya japredidica y ibangelio; manmato guiya güiya y magas mamale, yan y escriba, yan y manamco sija;
1Rala-na ha'eo Yesus metudui' pai' mparata Kareba Lompe' hi wori' tauna hi Tomi Alata'ala. Muu-mule' rata-ramo imam pangkeni hante guru agama pai' pangkeni to Yahudi ntani' -na. Ra'uli' mpo'uli' -ki Yesus:
2Ya macuentuse, ilegñija nu güiya: Sangane jam, jafa na ninasiña na unfatitinas este sija na güinaja? Pat jaye numae jao ni este na ninasiña?
2"Uli' -kakai pe' ngkaiapa huraa-nu mpobabehi hawe'ea tetu hi Tomi Alata'ala! Hema to mpowai' -ko kuasa tetu-e?"
3Ya manope si Jesus, ilegña nu sija: Jufaesen locue jamyo un finaesen, ya sanganeyo;
3Na'uli' Yesus: "Aku', ria wo'o-kuwo pompekunea' -ku hi koi'.
4Y tagpangen Juan, guinin y langet, pat guinin y taotao sija?
4Uli' -ka pe', ngkaiapa kuasa-na Yohanes Topeniu' mponiu' tauna? Ngkai Alata'ala-di, ba ngkai manusia' -di?"
5Ya sija, jajaso gui sumanjalomñija, ilegñija: Yanguin ilegmame: Guinin y langet; ualog, jafa nae na ti injenggue güe?
5Momepololitai-ramo pangkeni to Yahudi toera, ra'uli': "Beiwa-tale' mpotompoi' -ie? Ane ta'uli' ngkai Alata'ala kuasa-na, na'uli' mpai': `Ane wae, napa pai' uma-i nipangala'?'
6Lao yanguin ilegmame: Guinin y taotao sija; infanmamagas nu y acho ni y taotao, sa pineloñija na profeta si Juan.
6Hiaa' ane ta'uli' ngkai manusia' -wadi kuasa-na, rawatuhi-ta mpai' ntodea toera lau, apa' hawe'ea-ra mpo'uli' Yohanes hadua nabi."
7Ya manmanope na ti jatungo guine mano.
7Toe pai' ratompoi': "Uma ki'incai kangkaiapa kuasa-na."
8Ayonae ilegña si Jesus nu sija: Ni guajo locue ti jusangane jamyo, jafa na ninasiña na jufatitinas este sija na güinaja.
8Toe pai' na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Ane wae, uma wo'o-kuwo ku'uli' -kokoi kangkaiapa kuasa-ku mpobabehi toe lau!"
9¶ Ya jatutujon sumangane sija ni este na acomparasion; Un taotao, manplanta un fangualuan ubas, ya japoluye ni manfáfachocho, ya jumanao para y chago na tano, apmam na tiempo.
9Oti toe, Yesus mpololitai ntodea, mpo'uli' -raka lolita rapa' tohe'i: "Ria tau hadua mpohu'ai bonea-na hante anggur, oti toe napewai' bonea-na rapobago hi ba hangkuja dua tauna, pai' hilou-imi hi ngata to molaa, pai' mahae-i tida hi ria.
10Ya y tiempon mangoco, jatago un tentago para y manmachóchocho, para umanae ni y tinegcha y gualo; lao masaulag ni y manmachóchocho, ya manajanao taesinajguan.
10Rata-mi tempo mpohopu' wua' anggur, napahawa' hadua batua-na hilou mperapi' bagia-na hi tompodoo bonea-na toera. Tapi' tompodoo bonea-na toera mpopao' suro tetu pai' -i rapopalai mara.
11Ya jatago talo y otro tentago: ya masaulag locue talo, ya manamamajlao, ya manajanao taesinajguan.
11Oti toe, pue' bonea toei mpopahawa' tena wo'o-pi hadua batua. Aga rapao' wo'o-i-wadi-hawo, ralibui' pai' rapopalai mara.
12Ya jatalo tumago y mina tres na tentago: ya manaerida, ya mayute juyong.
12Oti toe wo'o, nahubui tena batua katolu-na. Aga raserohi wo'o-i-wadi pai' rapetadi hi mali bonea.
13Ayonae ilegña y señot y fangualuan: Jafa jufatinas? Bae jutago y guefyajo na lajijo, sa buente ufangaerespeto nu güiya.
13"Ngkai ree, na'uli' -mi pue' bonea toei: `Napa-le' to kubabehi-e? Agina ana' -ku to kupe'ahi' moto lau-mi kupahawa' hilou, apa' bate rapengkorui-ile mpai'.'
14Lao anae malie ni y manmachóchocho, manasangane ilegñija: Estagüe y heredero; nije tapuno, ya usaga y inereda guiya jita.
14"Ntaa' we'i, karahilo-na tompodoo bonea toera ana' pue' bonea tohe'ei, mohawa' -ramo, ra'uli': `Etu-mi tumai ana' -na! Hi'a mpai' to jadi' pue' bonea tohe'i-e. Kita tapatehi-i bona bonea-na toi kita' -mi pue' -na.'
15Ya mayute juyong gui jiyong y fangualuan, ya mapuno. Jafa pago ufatinas y señot y fangualuan nu sija?
15Ngkai ree, radii' -imi hilou hi mali bonea pai' -i rapatehi. "Jadi', napa mpai' to nababehi pue' bonea toei hi tauna to mpodoo bonea-na?
16Ufato, ya uyulang este sija y manmachóchocho, ya ufannae otro ni y fangualuan. Ya anae majungog ayo, ilegñija: Munga este.
16Bate tumai-ile mpopatehi-ra, pai' nawai' bonea-na hi tau ntani' -na." Kara'epe-na ntodea lolita rapa' tohe'e, ra'uli' -mi: "Neo' mpu'u-kona jadi' hewa tetu-e'!"
17Lao jaatan sija ya ilegña: Jafa nae este y esta matugue: Y acho ni y jarechasa y manmamatitinas y guima, esteja mapolo cuentan ulo gui esquina?
17Yesus mponaa-ra pai' na'uli' -raka: "Hiaa' toe-mile batua-na walatu to hi rala Buku Tomoroli' to mpo'uli': `Watu to ratadi topowangu tomi, watu toe lau-mi to jadi' poko parawatu.'
18Jayeja y pedong gui jilo ayo na acho, umayamag pedasitos; lao jayeja y jinegse, ufinapetbos.
18Hewa kura to monawu' hi watu mopengka, hewa kura to napitihi watu moreja', hewa toe wo'o mpai' tauna to mposapuaka-a."
19¶ Ya y magas mamale, yan y escriba sija, maaliligao para umaqueguot güije na ora; lao manmaañao nu y taotao sija, sa matungoja na jasangan este na acomparasion, contra sija.
19Guru agama pai' imam pangkeni mpo'inca kahira' -na to natoa' Yesus hante lolita rapa' -na toe we'i. Toe pai' ria-mi nono-ra doko' mpohoko' -i hi jaa toe wo'o. Aga uma-ra daho', apa' mpoka'eka' -ra ntodea.
20Ya mapupulanja yan manmanago na umaespipia, para ujafaquemanunas sija na taotao, ya uquefanmañule ni y sinanganña, ya umaqueentrega güe gui inaregla yan ninasiñan y gobietno.
20Jadi' rapali' loga to lompe'. Mpopahawa' -ra tauna hilou mpolelemata-i. Tauna toera, ntani' hewa tauna to monoa' nono-ra, tapi' patuju-ra mpo'opa kasala' lolita-na, bona rapakilu-i hi gubernur.
21Ya mafaesen güe, ilegñija: Maestro, intingo na unsasangan yan mamananagüe jao tunas, ya ti numanasajnge jao taotao, lao mamananagüe jao ni y magajet na chalan Yuus.
21Karata-ra hi Yesus, ra'uli' -mi to rapahawa' toera: "Guru, ki'inca hawe'ea lolita-nu pai' tudui' -nu makono omea. Metudui' -ko hante kalonto' -lonto' -na mpo'uli' napa konoa Pue' Ala hi manusia', pai' uma-ko mpelence tauna.
22Tunas na infanmanaejam si Sesat tributo, pat aje?
22Jadi', toe pai' kiperapi' bona nu'uli' -kakai Guru: ntuku' atura agama-ta, ba ma'ala moto-ta mpobayari paja' hi Kaisar, ba uma-di?"
23Lao jatungoja y mañañija, ya ilegña nu sija:
23Yesus mpo'inca pepanawu' -ra. Toe pai' na'uli' -raka:
24Fanueyo nu y salape. Jaye gaeimagen este yan este na tinigue? Ya manmanope ilegñija: Iyon Sesat.
24"Popohiloi-a ulu doi hampepa'! Lence hema pai' hanga' hema to hi doi tetu-e?" Ratompoi': "Lence pai' hanga' Kaisar."
25Ya ilegña nu sija: Nae si Sesat ni y iyon Sesat, ya innae si Yuus nu y iyon Yuus.
25Ngkai ree, na'uli' -mi Yesus mpo'uli' -raka: "Ane wae-di, wai' -ki Kaisar napa to kasipato' -na rawai' -ki Kaisar, pai' wai' -ki Alata'ala napa to kasipato' -na rawai' -ki Alata'ala."
26Ya ti siña maguot pot y sinanganña gui menan y taotao sija; ya ninafanmanman ni y inepeña ya manmamatquilo.
26Ka'omea-na madagi-ramo bali' Yesus toera. Uma raruai' nau' hanyalaa sala' lolita-na hi nyanyoa ntodea. Konce-ra mpo'epe tompoi' -na, toe pai' ngkalino-ramo.
27¶ Ya manmato guiya güiya Saduseo sija, ni y sumangan na taya quinajulon manmatae; ya mafaesen güe,
27Ba hangkuja dua tauna to mpotuku' tudui' to Saduki rata hi Yesus. To Saduki toera, pangkeni agama Yahudi to ncapuaka tauna to mate tuwu' nculii' hi eo mpeno. Karata to Saduki toera, ra'uli' -ki Yesus:
28Ylegñija: Maestro, si Moises jatuguiejam, na yanguin dos chumelo na laje, ya y uno guaja asaguaña, ya matae taya patgonña; ayo y cheluña uniasagua y palaoan, ya unacajulo semiya gui cheluña.
28"Guru, nabi Musa mpo'uki' hi rala buku atura hewa toi: ane hadua tomane mate hiaa' uma-ki ria ana' -na, pudupuhe-na kana mpotobine balu-na, bona ria-ki-hawo muli tomate toei.
29Ya guaja siete na lalaje na mañelu: ya y finenana umasagua, ya matae taya patgonña.
29Jadi', ria pitu ntali ompi', paka' tomane. To ulumua' motobinei, mate-i hante uma ria ana' -na.
30Ya inasagua y palaoan ni y miná dos;
30Tu'ai-na mpotobine balu-na, aga mate wo'o-i-wadi, ko'ia napoka'alai mo'anai'.
31Ya inasagua talo ni y miná tres; yan taegüenaoja locue todo y siete manmatae ya taya famaguonñija.
31Wae oa' -mi to jadi' hi katolu-na duu' -na hi kapitu-na. Mate omea-ra hante uma ria ana' -ra.
32Ya y palaoan uttimo matae locue.
32Ka'omea-na mate wo'o-imi-hawo tobine toei.
33Ya y quinajulon manmatae, jaye gaeasagua y palaoan? sa inasagua todo ni y siete.
33Jadi', hi eo mpeno, ane tuwu' nculii' mpu'u-di hawe'ea tomate-e, hema-ramo mpai' pue' tobine toei, apa' pitu-ramo mpotobine-i."
34Ya si Jesus ilegña nu sija: Y famaguon este na tiempo manásagua yan manafanásagua:
34Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Tauna hi dunia' toi motobinei pai' motomanei.
35Lao ayo sija y ufanmanmerese güije na tiempo, yan y quinajulon manmatae, ni ufanasagua, ni umanafanasagua:
35Aga tauna to napotuwu' nculii' Pue' Ala pai' to masipato' mporata bagia hi dunia' to bo'u mpai', uma-rapa-hana motobinei ba motomanei.
36Ni ti siña manmatae talo: sa manparejoja yan y angjet sija; yan manfamaguon Yuus, sa manfamaguon y quinajulon. manmatae.
36Apa' tuwu' -ra hewa tuwu' mala'eka, uma-rapa mate. Ana' Alata'ala-ramo, apa' napotuwu' nculii' -ramo Alata'ala.
37Ya pot y manmatae ni umanafangajulo, asta si Moises mamanue gui finajalomtano, anae jafanaan y Señot, Yuus Abraham yan Yuus Ysaac yan Yuus Jacob.
37"Ane katuwu' -ra nculii' tomate-e, nabi Musa moto to mpakanoto katuwu' -ra nculii'. Hi rala jarita julumpu to jela', Musa mpokahangai' Pue' Ala hewa toi: `Alata'ala to napue' Abraham, to napue' Ishak, pai' to napue' Yakub.'
38Sa ti güiya Yuus manmatae, na manlâlâ: sa todosija manlala guiya güiya.
38Jadi', ngkai lolita-na nabi Musa toe, monoto-mi ta'inca katuwu' -ra moto Abraham, Ishak pai' Yakub. Apa' bela tauna to mate to mepue' hi Alata'ala, tauna to tuwu' -hana to mpopue' -i. Apa' hi Alata'ala hawe'ea tauna tuwu'."
39Ya manmanope palo gui escriba sija ilegñija: Maestro, mauleg sinanganmo.
39Oti toe, ba hangkuja dua guru agama mpo'uli' -ki Yesus: "Lompe' lia petompoi' -nu Guru."
40Ya desde ayo, ti matatnga mafaesen güe talo jafa.
40Ngkai ree, uma-rapa daho' mepekune' ba napa-napa hi Yesus.
41¶ Ya ilegña nu sija: Jafa na ilegñija na si Cristo lajin David?
41Ngkai ree, mepekune' wo'o-imi-hawo Yesus mpo'uli' -raka guru agama toera: "Beiwa pai' ra'uli' Magau' Topetolo' muli-na Magau' Daud?
42Ya güiyaja si David umalog gui leblon y Salmos: Y Señot ilegña ni y Señotjo, Fatáchong gui agapa na canaejo,
44Hiaa' bo Daud moto-hawo mpokahangai' -i Pue' -na. Hi rala Buku Rona' na'uli': Pue' Ala mpo'uli' -ki Pue' -ku: `Mohura-moko hi mali ngka'ana-ku duu' -na kupopengkoru hawe'ea bali' -nu hi Iko.'
43Asta qui jupolo y enemigumo sija para fañajangan y adengmo.
45Bula tauna mpe'epei lolita-na Yesus toe we'i, napololitai ana'guru-na, na'uli':
44Enao muna si David finanaan güe Señot, ya jaftaemano mina ulajiña?
46"Pelompehi-koi, neo' -koi mpenau' kehi-ra guru agama. Apa' goe' -ra modao' mpopake' baju to moloe, goe' -ra ane tauna hi wiwi' karajaa motingkua' mpotabe-ra. Goe' -ra rapopohura hi pohuraa karabilaa' hi tomi posampayaa, goe' -ra ane rapopohura-ra hi pohuraa to lompe' hi posusaa'.
45¶ Ya majujungogja ni y taotao sija, anae ilegña ni y disipuluña:
47Mpobagiu-ra tobine tobalu pai' rahagoi tomi-ra. Pai' -ra mpowunii' kadada'a gau' -ra tohe'e hante mosampaya rapomoloe-loe. Huku' -ra motomo lia mpai'."
46Adaje jamyo ni y escriba sija, sa yanñija manmamocat yan y anaco na magago, yan yanñija manmasaluda gui plasa, yan y finénana na tachong gui sinagoga sija; yan y finénana na saga gui guipot;
47Yan jalachae y guima y biuda sija, yan manmamanunue ni y anaco tinaetaeñija pot taya; estesija ujaresibe mandangculo na sinentensia.