1YA susede y un sabado, jumajanao si Jesus gui fangualuan maies; ya y disipuluña sija, manmanjajala ni y masotcan maies, ya jacano, jagugugan ni y canaeñija.
1Hangkani Yesus pai' ana'guru-na ntara rala bonea nto'u Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi. Bula-ra mpotara bonea toe, ana'guru-na mpotepo' wua' gandum, raporo bona molepa' kuluma-na, pai' raru'a.
2Ya y Fariseo sija ilegñija: Jafa na infatitinas y ti tunas na umafatinas gui sabado na jaane:
2To Parisi to hi ree mpokamaro-ra, ra'uli': "Napa pai' nitiboki atura agama-ta? Mobago-dako-koina hi eo pepuea'!"
3Ya maninepe as Jesus iligña: Taya nae intaetae este y finatinas David anae ñalang yan y mangachongña?
3Na'uli' -raka Yesus: "Ha uma ria nibasa napa to nababehi Magau' Daud pai' doo-doo-na owi nto'u-ra mo'oro' -e?
4Anae jumalom gui guimayuus, ya jachule ya jacano y pan ni y mafamamauleg, yan janae locue y mangachongña: ni y ti tunas na ucano na para y mamaleja?
4Mesua' -i hi rala tomi pepuea', pai' nakoni' roti to rapopepue' hi Alata'ala, pai' nabagi wo'o-raka doo-na. Ntuku' ada agama-ta, imam-wadi-hana to ma'ala mpokoni' roti toe. Aga nau' wae, gau' -na Daud toe uma-hawo naposala'."
5Ya ilegña nu sija: Y Lajin Taotao locue Señot y sabado.
5Ngkai ree, na'uli' wo'o-mi Yesus: "Aku' Ana' Manusia', ria kuasa-ku mpo'uli' napa to ma'ala rababehi hi eo pepuea'."
6¶ Ya susede y otro sabado, na jumalom gui guimayuus ya mamanagüe: ya estaba güije un taotao na anglo y agapa na canaeña.
6Hangkani wo'o nto'u Eo Sabat, hilou-i metudui' hi tomi posampayaa. Hi tomi posampayaa toe, ria hadua tauna to mate pale ka'ana-na.
7Ya y escriba yan y Fariseo sija maaatan güe, cao unajomlo gui sabado na jaane; para uquefanmañoda jafa ya umafaaela.
7Ba hangkuja dua to Parisi pai' guru agama to hi ree mpolelemata-i Yesus, meka' ba mepaka'uri' -i mpai' hi Eo Sabat. Patuju-ra, mpali' kedo' bona rapakilu-i mobago hi Eo Sabat.
8Lao jatungoja y jinasonñija; ya ilegña ni ayo na taotao y anglo canaeña: Cajulo ya untojgue gui tálolo! ya tumojgue julo.
8Aga na'inca moto Yesus anu hi nono-ra. Toe pai' na'uli' mpo'uli' -ki tauna to mate pale-na hamali toei: "Mai-moko mokore hi laintongo' rei!" Hilou mpu'u-imi-hawo mokore hi ree.
9Ya ilegña si Jesus nu sija: Jufafaesen jamyo uno. Tunas gui sabado na umafatinas y mauleg pat y taelaye? numalibre linâlâ pat mamuno?
9Ngkai ree, na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Kupekune' -koi ulu. Ntuku' atura agama-ta, to'uma to ma'ala tababehi hi Eo Sabat: mpobabehi to lompe' -di ba to dada'a? Mpotulungi doo ba mpatehi doo?"
10Ya jaatan todos y oriyañija ya ilegña nu güiya: Estira mona y canaemo. Ya guiya jafatinas taegüije, ya y canaeña numalo ya magong taegüije y otro.
10Mogolili Yesus mponaa-ra omea, pai' na'uli' -ki topeda' toei: "Tanoa pale-nu!" Kanatanoa-na pale-na, mo'uri' -imi.
11Ya sija mansénbubo, ya manguecuentos uno yan otro, jafa mojon ujafatinas gui as Jesus.
11Ngkai ree, uma mowo karoe-ra guru agama pai' to Parisi. Toe pai' mohawa' -ramo mpali' reke-ra, ba rapopai-i Yesus.
12¶ Ya susede gui ayo sija na jaane, jumanao para ufanaetae gui un ogso ya todo y puenge jasigue di manaetaeja para as Yuus.
12Nto'u toe, Yesus hilou hi bulu' -na, pai' mosampaya-i hamengia hi Alata'ala.
13Ya anae manana, jaagang y disipuluña sija; ya jaayig dose guiya sija, ni manmafanaan locue apostoles.
13Kabaja-na, nakio' -ramo topetuku' -na pai' napelihi hampulu' rodua ngkai laintongo' -ra. To hampulu' rodua toera, nahanga' suro-na.
14Si Simon ni jafanaan locue Pedro, yan si Andres cheluña, yan si Santiago, yan si Juan, si Felipe, yan si Bartolome,
16Hanga' -ra: Simon (Yesus mpohanga' -i Petrus); pai' Andreas ompi' -na Simon; Yakobus; Yohanes; Filipus; Bartolomeus; Matius; Tomas; Yakobus ana' Alfeus; Simon to rahanga' to Zelot; Yudas ana' Yakobus; pai' Yudas Iskariot, to mpobalu' Yesus hi bali' -nae mpai'.
15Yan si Mateo, yan si Tomas, yan si Santiago, lajin Alfeo, yan si Simon ni mafanaan Selote,
17Oti toe, mana'u-imi Yesus ngkai lolo bulu' hante ana'guru-na, pai' -ra mento'o hi lempe-na. Hi ree, wori' -mi topetuku' -na mpopea-i, pai' wori' lia tauna morumpu. Tauna toera ngkai humalili' tana' Yudea, ngkai ngata Yerusalem pai' ngkai ngata Tirus pai' Sidon to hi wiwi' tahi'.
16Yan si Judas chelun Santiago, yan si Judas Iscariote ni y traidot;
18Patuju-ra tumai, doko' mpo'epe lolita Yesus pai' mpopepaka'uri'. To napesuai' seta tumai wo'o pai' napaka'uri' -ra.
17Ya manunog yan sija ya tumojgue gui un lugat ni yano; yan y dangculon linajyan disipuluña sija, yan y dangculon linajyan taotao, guinin todo yya Judea, yan yya Jerusalem, yan y tano Tiro yan yya Sidon, ni manmato para umaecungog, yan para uninafanmagong y chetnotñija;
19Wori' tauna mpali' ohea doko' mpoganga Yesus, apa' ria baraka' to mehupa' ngkai woto-na to mpaka'uri' -ra omea.
18Yan manafanmagong ayo sija y munafanachatsaga ni y espiritun áplacha.
20Yesus mponaa topetuku' -na pai' na'uli' -raka: Morasi' -koi tokabu, apa' koi' to jadi' ntodea Alata'ala, pai' Hi'a jadi' Magau' -ni.
19Ya manmalago pumapacha güe y linajyan taotao: sa manjujuyong guiya güiya ninasiña ya janafanmamagong todo sija.
21Morasi' -koi to mo'oro' tempo toi, apa' rabohui moto-koi mpai'. Morasi' -koi to geo' tempo toi, apa' goe' moto-koi mpai'.
20¶ Ya güiya manatan julo gui disipuluña, ya ilegña: Mandichoso jamyo ni mamobble; sa iyonmiyo y raenon Yuus.
22"Morasi' -koi ane rapokahuku' -koi, rapopalai-koi, raruge' pai' rapomohoa hanga' -ni sabana petuku' -ni hi Aku' Ana' Manusia'.
21Mandichoso jamyo ni y manñalang pago: sa ufanjaspog. Mandichoso y manatanges: sa ufañaleg.
23Apa' wae wo'o gau' ntu'a-ra mpobalinai' nabi-nabi to owi. Jadi', ane rapohewa toe-koi, mohajo-koi pai' pakagoe' moto nono-ni, apa' bohe mpai' rasi' to nirata hi rala suruga.
22Mandichoso jamyo yaguin y taotao sija infanchinatlie, yan ujaapatta sija guiya jamyo ya ujalalatde jamyo ya ujayute juyong y naanmiyo pot taelaye pot causa y Lajin taotao.
24"Aga silaka-koi topo'ua' tempo toi, apa' mpolia' nirata-mi-koina kagoea' -ni.
23Fansenmagof güije na jaane; yan infanayog ni minagofmiyo: sa, estagüe, y premionmiyo dangculo gui langet; sa taegüenaoja jafatitinas y tatañija ni y profeta sija.
25Silaka-koi to bohu tempo toi, apa' mo'oro' -koi mpai'. Silaka-koi to goe' tempo toi, apa' susa' pai' geo' -koi mpai'.
24Lao ay jamyo ni manrico! sa esta guaja consuelonmiyo.
26Silaka-koi ane hawe'ea tauna mpo'une' -koi, apa' wae wo'o ntu'a-ra owi mpo'une' nabi-nabi to boa'.
25Ay jamyo ni esta manjaspog pago! sa infanñalang. Ay jamyo ni mañachaleg pago! sa jamyo infanugong yan infananges.
27"Aga hi koi' to mpo'epe lolita-ku wae-e lau, ohe'i hawa' -ku: Kana tapoka'ahi' bali' -ta, mo'ingku lompe' hi tauna to mpokahuku' -ta.
26Ay jamyo yaguin todo y taotao sija manguecuentos mauleg nu jamyo! sa taegüenaoja ujafatinas y tatañija ni y manfatso na profeta.
28Gane' -ra to mpokamo-ta, posampayai-ra to dada'a hi kita'.
27¶ Lao jusangangane jamyo ni jumujungog: Güaeya y enemigonmiyo; fatinas mauleg ni y chumatlie jamyo,
29Ane ria tauna to mpohopo' kulimpi-ta hamali, neo' rapehawai. Tonu lau wo'o-ki to hamali. Ane ria to mpo'agoi-ta abe' -ta, wai' wo'o lau-i baju-ta.
28Bendise y mumatdise jamyo, ya infanmanaetae pot y namamajlao jamyo.
30Ane ria to mperapii' -ta, wai' -ra-rawo. Ane ria to mpo'agoi ba napa-napa rewa-ta, neo' raperapi' nculii'.
29Ya pumatmada y un banda fasumo, naeja locue ni y otro, ya y chumule y capamo, chamo chumochoma na uchule y chininamo locue.
31Napa po'ingku to tapokono rababehi doo hi kita', toe wo'o to kana tababehi hi doo.
30Ya cada uno ni y gumagaojao, nae; ya y chumule y güinajamo, chamo tumalulugua gumagao.
32"Ane tapoka'ahi' muntu' tauna to mpoka'ahi' -ta-wadi, uma mpai' nagane' -ta Alata'ala. Bangku' tauna to dada'a gau' -ra, ma'ahi' moto-ra hi tauna to mpoka'ahi' -ra.
31Ya jafa y malagomiyo ni y taotao jafatinas nu jamyo; taegüijija fatinas locue nu sija:
33Ane lompe' po'ingku-ta muntu' hi tauna to lompe' po'ingku-ra hi kita', uma mpai' nagane' -ta Alata'ala. Bangku' tauna to dada'a, bate lompe' po'ingku-ra hi tauna to lompe' po'ingku-ra hi hira'.
32Sa yaguin inguaeya y gumaeya jamyo, jafa na grasia guajanmiyo? sa y manisao locue jaguaeya y gumaeya sija.
34Ane kita' mpewai' doi-ta rahenta muntu' hi tauna to ta'inca bisa mpoponculi' -taka, uma mpai' nagane' -ta Alata'ala. Bangku' tauna to dada'a, dota wo'o-ra-rawo rapohentai doi hingka todada'a-ra, apa' ncarumaka-ra rapoponculi' moto-raka mpai'.
33Yaguin infatinas mauleg ni y fumamamauleg jamyo, jafa na grasia guajanmiyo? sa y manisao locue jafatitinasja taegüenao.
35"Neo' hewa tetu! Kana tapoka'ahi' bali' -ta, mo'ingku lompe' hi hira'. Wai' -ra hema to doko' mpohentai-ta, pai' neo' ncarumaka ponculia' -na. Ane wae po'ingku-ta, bohe mpai' rasi' to tarata hi eo mpeno, pai' tatuku' -mi po'ingku Pue' Ala to hi suruga. Apa' manara-i Pue' hi tauna to uma mpo'incai mpo'uli' tarima kasi pai' hi tauna to dada'a.
34Yanguin innaayao na ayo sija ni y guaja ninanggamo para infanresibe, jafa na grasia guajanmiyo: sa y manisao janaayao y manisao para ufanmanresibe taegüije talo.
36Kana ma'ahi' -ta, hewa kama'ahi' -na Pue' Ala Tuama-ta.
35Lao guaeya jamyo y enimigunmiyo ya infatinas mauleg nu sija: ya innaaayao, ya chamiyo fantataeninangga, ya udangculo y premionmiyo yan infanfamaguon y Gueftaguilo: sa güiya cariñoso nu y ingrato sija, yan y taelaye.
37"Neo' -ta mpotudo' sala' doo, bona uma wo'o mpai' Pue' Ala mpotudo' sala' -ta. Neo' mpo'uli' tauna to masala' kana rahuku', bona uma wo'o mpai' Pue' Ala mpohuku' -ta. Ampungi sala' doo, Pue' Ala wo'o mpai' mpo'ampungi sala' -ta.
36Jamyo locue fanyóase, taegüije y tatanmiyo ni y gaegue gui langet yóase.
38Kana tawai' doo-ta, Pue' Ala wo'o mpowai' -ta. Nawai' -ta pewai' to lompe' lia, to oti-mi ralengo pai' ra'oo', duu' -na moloju'. Apa' pohuka' to tapake' hi doo, tetu wo'o-hawo mpai' to rapopohuka' -taka."
37Chamiyo jumusga, sa ti infanjinisga: chamiyo sumetetensia, sa ti infansinentensia: nafanlibre, ya y ninafanlibre:
39Pai' na'uli' wo'o Yesus lolita rapa' tohe'i: "Ane towero mpotete' hingka towero-na, bate moluli' -ra mpai' hi rala kinali.
38Fanmanae, ya infanmanae; mauleg na medida y majoño papa, ya umachaochao ya umachúchuda, ufanmannae y taotao sija gui jalom pechonmiyo; sa ayoja na medida y anae manmide jamyo: infanmamediye talo jamyo.
40Pai' uma ria ana' sikola to meliu karabila' -na ngkai guru-na. Ane hudu-miki posikola-na, pai' lako' hibalia-idi hante guru-na.
39¶ Ya jasangane sija un acomparasion ilegña: Siña y bachet jaosgaejon y otro bachet? ti ujaachapodong y dos gui joyo?
41"Napa pai' mponaa-ta gege' hi mata doo, hiaa' wince' kaju to hi mata-ta moto uma ta'incai karia-na!
40Y disipulo ti taquiloña qui y maestro: lao cada uno ni y cabales, güiya utaegüijija y maestroña.
42Beiwa-ta ma'ala mpo'uli' -ki doo: `Ompi', mai kulali gege' -nu,' bo uma moto tahiloi wince' kaju to hi mata-ta. Neo' mpetolompei' kehi! Kana talali ulu wince' kaju to hi mata-ta, bona monoto mata-ta mpolali gege' doo.
41Ya jafa muna unlilie y migo gui atadog y chelumo; ya ti unlilie y jayo gui atadogmo?
43"Uma ria kaju to lompe' mowua' to dada'a. Wae wo'o uma ria kaju to dada'a mowua' to lompe'.
42Ya jafa muna siña unalog ni y chelumo: Chelujo, maela ya junajanao y migo gui atadogmo, yanguin jago ti unlilie y jayo gui atadogmo? Hipocrita jao, yute juyong finena y jayo gui atadogmo, ya ayo nae unlie claro para unnajanao y migo gui atadog y chelumo.
44Butu nyala kaju ra'inca kalompe' -na hi powua' -na. Wua' ara uma rahopu' ngkai walaa to morui. Wua' anggur uma rahopu' ngkai jilata.
43Sa taya mauleg na trongco, ni y fanogcha taelaye, ni y taelaye na trongco ni y fanogcha mauleg.
45Wae wo'o manusia'. Tauna to lompe', bate mpohowa' lolita to lompe' -ra, apa' lawi' nono-ra ihia' to lompe'. Tauna to dada'a, dada'a wo'o lolita-ra, apa' nono-ra ihia' to dada'a. Apa' napa ihi' nono-ta, toe wo'o-mi to howa' hi wiwi-ta.
44Sa cada trongco matungoja pot y tinegchaña. Sa ti ufanmanrecoje y taotao sija igos gui manituca ni ufanmanrecoje ubas gui jalom gadon.
46"Napa pai' nikio' -a `Pue'! Pue'!' bo uma-di nituku' hawa' -kue!
45Y mauleg na taotao, ni y mauleg na guinaja gui corasonña, mañuñule mauleg; ya y taelaye na taotao, ni y taelaye na güinaja gui corasonña, mañuñule taelaye: sa y minegae y corason jasasangan y pachotña.
47Tauna to tumai hi Aku' mpo'epe pai' mpotuku' tudui' -ku, hira' hewa tauna hi rala lolita rapa' tohe'i:
46¶ Ya jafa na infananaanyo Señot, Señot, ya ti infatitinas y jusangangane jamyo?
48Hadua tauna mpowangu tomi, nakae tana' napomonala pai' nahu'a parawatu to moroho. Rata uda bohe pai' ue mowo' mporumpa' tomi toe, aga uma-i molengo apa' moroho parawatu-na.
47Jaye y mato guiya guajo ya jaecungog y sinanganjo ya jafatinas; jufanue jaye parejuña:
49Aga tauna to mpo'epe lolita-ku pai' uma ratuku', hira' hewa hadua tauna to mpowangu tomi hi lolo tana' -wadi hante uma ria parawatu-na. Rata ue mowo' mporumpa' tomi toe, kamodungka-nami, pai' gaga kagero-na."
48Parejo yan un taotao ni y manjatsa guma, ya jaguadog tadong ya japolo y simiento gui jilo y fitme na acho; ya yanguin cajulo y manadan janom, ya milag y sadog chineneg ayo na guma; lao ti umayengyong, sa maplanta gui jilo y acho.
49Lao ayo y umeecungog ya ti jafatinas; parejo yan y taotao ni y manjatsa guma gui jilo oda ya ti janaye simiento; ya anae milag y sadog ya chineneg, enseguidas upodong; ya dangculo y yinilang ayo na guma.