1YA ilegña nu sija: Magajet jusangane jamyo, na guaja palo sija ni mangaegue güine na ti ujaguaeya finatae, asta que jalie y raenon Yuus na mato yan ninasiña.
1Na'uli' wo'o-mi Yesus: "Mpu'u ku'uli' -kokoi: Ngkai olo' -ni koi' toi, ria-koi mpai' to ko'ia mate kako'ia-na nihilo Alata'ala moparenta hante baraka' -na."
2¶ Anae esta malofan y sais na jaane, si Jesus jacone si Pedro, yan si Santiago, yan si Juan, janafañajnge sijaja gui un taquilo na ogso; ya jaago güe gui menanñija.
2Ono mengi ngkai ree, Yesus mpobawai tolu ana'guru-na hilou dohe-na hi bulu' to molangko. Ana'guru to tolu toera: Petrus, Yakobus pai' Yohanes. Muntu' Yesus hante ana'guru-na to tolu toera-wadi to hi ria. Bula-ra hi ria, mobali' -mi lence-na.
3Ya y magaguña manmañila, gosapaca calang niebe, taya ni un fafagas gui tano siña munaapaca taegüine.
3Pohea-na hangaa mengea' meringkila', uma ria haduaa hi rala dunia' tohe'i to ma'ala mo'uja' duu' -na mengea' hewa toe.
4Ya manalie na mato guiya güiya si Elias yan Moises, na manguecuentos yan si Jesus.
4Rahilo-rawo ana'guru-nae, ria rodua nabi to owi mpololitai Yesus. Nabi toera, Elia pai' Musa.
5Ayo nae manope si Pedro, ilegña as Jesus: Maestro mauleg utafañagajit güine, ya tafanmamatinas tres tabetnáculo; para jago y uno, para si Moises y otro, yan para si Elias y otro.
5Ngkai ree Petrus mpo'uli' -ki Yesus: "Guru, lompe' lia-ta mo'oha' hi rehe'i. Agina kibabehi-damo tolu bamaru': hameha' bagia-nu Pue', hameha' bagia-na Musa, pai' hameha' wo'o bagia-na Elia."
6Si ti jatungo jafa usangan, sa estaba mangosmaañao.
6Kakono-na, uma-hawo na'incai Petrus napa to na'uli' toe, apa' nto'u toe bula-ra me'eka' lia.
7Ya mato un mapagajes y manjineme sija, ya un inagang gui mapagajes, ilegña: Este y güinaeyaco na Lajijo, jingog güe.
7Nto'u toe wo'o, rata-mi limu' mpokamoui-ra, pai' ngkai rala limu' ra'epe topololita to mpo'uli': "Hi'a toi-mi Ana' -ku to kupe'ahi'. Pe'epei lolita-na!"
8Ya derepente jaatan gui oriyañija, ti manmanlie ni jaye, na si Jesusja yan sija.
8Hampegoli we'i, ranaa-rawo ntololikia-ra, uma-pi ria tau ntani' -na dohe-ra, hadua Yesus-damo.
9Ya anae manunog sija guine y egso, jaencatga sija na chañija sumangangane ni jaye ni liniiñija, asta que y Lajin taotao esta cajulo guine entalo y manmatae.
9Pana'u-ra ngkai lolo bulu' toe, Yesus mpo'uli' -raka: "Neo' ulu nilolita hi hema-hema napa to nihilo we'i, duu' -na Aku' Ana' Manusia' memata ngkai kamatea."
10Ya sija jaadaje ayo na sinangan guiya sijaja, manafaesen gui entaloñija: Jafa ayo y cajulo guine entalo y manmatae cumequeilegña.
10Ratuku' mpu'u-miki hawa' -na toe, uma mpu'u-rawo ralolita kajadia' toe hi hema-hema. Aga hi himpau hira' moto bate ntora rapomepekunei' ba napa patuju-na Yesus mpo'uli' kamemata-na mpai' ngkai kamatea.
11Ya mafaesen güe, ilegñija: Y escriba sija ilegñija, si Elias nesesita ufato finenana.
11Mepekune' -ramo hi Yesus, ra'uli': "Napa pai' guru agama mpo'uli' nabi Elia ncala' -di to ri'ulu rata, pai' lako' rata-idi Magau' Topetolo' -e?"
12Güiya manope ilegña nu sija: Si Elias magajet nesesita ufato finenana, ya jafatinas talo todo y güinaja: Jafa esta matugue gui Lajin taotao na upadese megae ya manataya guaelayeña?
12Na'uli' -raka: "Makono mpu'u-di. Elia kana rata mperi'ulu, apa' hi'a to mporodo hawe'ea-na. Aga beiwa-ama Aku' Ana' Manusia'? Napa pai' hi rala Buku Tomoroli' te'uki' kamporata-ku wori' kaparia pai' -a raruge' tauna?
13Lao jusangane jamyo na si Elias esta mato ya esta mafatinas guiya güiya todo y malagoñija, taegüine esta matugue nu güiya.
13Aga ane nabi Elia, ku'uli' -kokoi, mpolia' rata-imile Elia-e, aga pangkeni ngata-ta mpo'ewa-i ntuku' konoa-ra, hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'."
14¶ Ya anae mato gui disipuluña sija, jalie un dangculon linajyan taotao gui oriyañija, yan y escriba sija ni manafaesen yan sija.
14Oti toe, Yesus pai' ana'guru-na to tolu toera, mana'u-ramo ngkai lolo bulu' mpohirua' -raka ana'guru to ntani' -na. Rata hi ria, rahilo-rawo wori' tauna mpotipuhi ana'guru-na, pai' ba hangkuja dua guru agama bula-ra mpomehono' -raka.
15Ya enseguidas todo y linajyan taotao, anae malie güe, ninafangosmanman, ya manmalago guato guiya güiya ya masaluda güe.
15Pehilo-ra tauna to wori' toera etu-mi tumai Yesus. Wae kampohilo-ra, konce-ramo. Pokeno-rami hilou mpohirua' -ki.
16Ya jafaesen sija, ilegña! Jafana manafaesen jamyo yan sija?
16Yesus mpekune' -ra: "Napa to nipomepekunei' hante guru agama toera?"
17Ya manope uno gui linajyan taotao, ilegña: Maestro juconie jao mague na lajijo, na guaja un espiritun udo;
17Hadua ngkai tauna to wori' toera mpo'uli': "Guru, oi-kuwo ana' -ku, kukeni bona nupaka'uri' -i. Uma-i howa' mololita apa' napesuai' anudaa' -i.
18Ya manoja nae quinene güe, japedadasos; ya bóboan, ya janachechegcheg y nifenña, ya ninayafae; ya jusangane y disipulumo sija, na ujayute juyong, lao ti manasiña.
18Ane napesuai' wo'o-ipi anudaa' -e, modungka-i hi tana', mowura' nganga-na, kakakeji' -keji' ngihi' -na, pai' mokadu hudu woto-na. Kuperapi' -ramo ana'guru-nu mpopalai anudaa' -na, aga uma rakulei'."
19Manope güe, ilegña nu sija: O generasion ni ti manjonggue! asta ngaean nae utafanjijitaja? asta ngaean nae jususungonja jamyo? maelayofan mague.
19Na'uli' Yesus: "Uma mowo-koie'. Ko'ia oa' -tano mepangala' -koie! Ni'uli' -koina hangkuja tena-pi kahae-ku dohe-ni, hangkuja tena-pi kahae-na kupengkatarii kalente pepangala' -nie! Keni tumai ana' tetui!"
20Ya maconie guato guiya güiya; ya anae jalie, enseguidas y espiritu manlálaolao güe; ya güiya podong gui jilo oda gumagalileg ya bóboan.
20Rakeni mpu'u-mi ana' toei hi Yesus. Wae pehilo-na anudaa' toei mpohilo Yesus, napakako'o wo'o-mi woto ana' toei duu' -na modungka-i pai' -i ngkawulela' hi tana', nganga-na mowura'.
21Ya jafaesen y tataña; cuanto tiempo esta desde qui mato este guiya güiya? Güiya ilegña: Desde qui diquique:
21Mepekune' -i Yesus hi tuama-na ana' toei, na'uli': "Hangkuja-mi hae-na narata haki' toi-e?" Na'uli' tuama-na: "Ngkai kakedia' -nami-hana.
22Ya megae na biaje nae yinite gui jalom guafe, yan y jalom janom para upinino; lao yaguin siña jao ayudajam, gaemaase nu jame.
22Wori' ngkani-mi anudaa' mpodungka-i hi rala apu ba hi rala ue doko' napatehi. Ane ma'ala Guru, poka'ahi' pai' tulungi-ka-kaiwo!"
23Si Jesus, ilegña nu güiya: Yaguin siña jao, todo siña para y manjonggue.
23Na'uli' Yesus: "Napa pai' nu'uli' `ane ma'ala-e?' Hawe'ea ma'ala jadi' hi tauna to mepangala'."
24Enseguidas y tatan y patgon, jaagang yan y lagoña, ya elegña: Jujonggue; ayuda y taejinenggueco.
24Hampetompoi' tuama-na ana' toei napesukui: "Mepangala' -ama Pue'! Tulungi-a-kuwo, apa' aku' toi kura' rahi pepangala' -ku."
25Ya anae si Jesus jalie na manmalalago y linajyan taotao, jalalatde y áplacha na espiritu, ilegña: Espiritun udo yan tanga, guajo jao tumago, juyong guiya güiya, ya chamo jumajalom talo guiya güiya.
25Nahilo Yesus kawoo-woria' tauna to mokeno tumai morumpu. Kanahawai' -nami anudaa' toe, na'uli': "Ee anudaa' to mepakawongo pai' mepakawojo tetu-ko! Petibo' -ko ngkai ana' tetui, pai' neo' -pi nupesuai' nculii'."
26Ayo nae y espiritu umagang, ya manlalaolao güe megae, ya jumuyong; ya güiya sumaga calang matae, enaomina megae ilegñija, na esta matae.
26Pe'au-nami ana' toei, kakapadi-padi woto-na, pai' malai-mi anudaa'. Kamalai-na anudaa', uma-pi molengo ana' toei, hewa tomate-imi, alaa-na wori' to mpo'uli': "Mate-imi!"
27Lao si Jesus jamantiene canaeña, ya jinatsa güe; ya cajulo.
27Aga Yesus mpokamu pale-na mpotulungi-i memata. Memata mpu'u-imi-hawo ana' toei.
28Ya anae jumalom güe gui jalom guma, y disipuluña sija mafaesen güe en secreto, ilegñija: Jafajam na ti innasiña yumute juyong?
28Oti toe, Yesus pai' ana'guru-na malai ngkai ree mesua' hi rala tomi. Pesua' -ra hi rala tomi, mepekune' -ramo hi Yesus, ra'uli': "Guru, napa pai' uma kipakulei' mpopalai anudaa' toei-e we'i?"
29Ya ilegña nu sija: Este na rasan anite sija, taya siña munajanao, na y tinayuyut.
29Na'uli' -raka: "Anudaa' to hewa tohe'e uma-hana ma'ala rapopalai hante inca napa-napa, muntu' hante mosampaya."
30¶ Ya manmapos güije, manmalofan inanaco Galilea; ya ti malago na guaja utiningo güe.
30Oti toe, Yesus pai' ana'guru-na malai ngkai ree mpokaliliu pomako' -ra ntara hi tana' Galilea. Patuju-na Yesus bona neo' ra'incai ntodea kahiapa-na,
31Sa jafanagüe y disipuluña sija ya ilegña nu sija: Y Lajin taotao umaentrega gui canae taotao sija, ya umapuno; lao yaguin este matae, ucajulo talo despues di tres na jaane.
31apa' nto'u toe bula-na mpotudui' ana'guru-na. Na'uli' -raka: "Aku' Ana' Manusia', ratonu-a mpai' hi kuasa manusia'. Rapatehi-a mpai', aga tolu eo oti toe, tuwu' nculii' -a."
32Lao sija ti jatungo este na sinangan, ya manmaañao na ujafaesen güe.
32Aga ana'guru-na uma mpo'incai patuju-na Yesus. Hiaa' uma wo'o-ra daho' mpekune' -i.
33¶ Ya mato guiya Capernaum; ya anae mato gui guima, jafaesen sija: Jafa jamyo na manafaesen entalomiyoja gui chalan?
33Rata-ramo hi ngata Kapernaum. Hi rala tomi-ramo, mepekune' -i Yesus hi ana'guru-na, na'uli': "Napa-die to ntora nilolita hi lengko ohea-e we'i?"
34Lao sija manmamatquiquiloja; sa guine manafaesen gui chalan uno y otro, jaye guiya sija udangculo.
34Uma-ra winihi, apa' to rapomehonoi' hi lengko ohea we'i, ba hema-ra to meliu kabohe tuwu' -ra.
35Ayo nae manmatachong, ya jaagang y dose ya ilegña nu sija: Y malago fuminenana, uuttimon gui tododos, yan utentagon tododos.
35Jadi', mohura-imi Yesus pai' -i mpokio' ana'guru-na to hampulu' rodua, na'uli' -raka: "Hema to doko' meliu bohe tuwu' -na, kana tuwu' mengkadingki' -i, meliu kadingki' -na ngkai hawe'ea doo-na, pai' kana jadi' pahawaa' hi hawe'ea doo-na."
36Ya jacone un patgon, ya japolo gui entaloñija; ya jajogüe gui canaeña, ya ilegña nu sija:
36Oti toe, na'ala' hadua ana' to kedi', napopokore hi laintongo' -ra. Nakupui ana' toei pai' na'uli' -raka ana'guru-na:
37Y rumesibe pot y naanjo uno ni manaegüine na famaguon, jaresibe yo, ya y rumesibe yo, ti guajo jaresibe, na y tumago yo.
37"Hema to mpotarima hadua ana' to kedi' hewa ana' toii sabana petuku' -na hi Aku', batua-na Aku' -mi to natarima. Pai' hema to mpotarima-a, uma muntu' Aku' to natarima, mpotarima wo'o-i Alata'ala to mposuro-a."
38Si Juan, ilegña nu güiya: Maestro, inlie uno na manyute juyong anite sija pot y naanmo, ya inchema, sa ti jadadalalagjit.
38Na'uli' Yohanes mpo'uli' -ki: "Guru, ria kihilo hadua tauna mpopalai seta hante hanga' -nu, aga kitagi-i apa' bela-i topetuku' -ta."
39Ya si Jesus ilegña: Chamiyo chumochoma; sa ni uno ni fumatinas milagro pot y naanjo, siña gusisija jasangan taelaye guiya guajo.
39Na'uli' Yesus: "Neo' -i ratagi, apa' tauna to mpobabehi anu mobaraka' hante hanga' -ku, uma-ra mpai' kaliliu mporuge' -a.
40Sa ayo y ti contra jita, manjijitaja.
40Tauna to uma mpo'ewa-ta, batua-na hira' -mi to tono' hi kita'.
41Sa jayeja y numae jamyo un copan janom, sa iyon Cristo jamyo, magajet jusangane jamyo, na sen ti ufalingo y apasña.
41"Mpu'u ku'uli' -kokoi: ane ria to mpotulungi-koi apa' topetuku' Kristus-koi, bate mporata-i hiwili-na hi eo mpeno. Nau' ue mara-wadi nawai' -koi ni'inu sabana petuku' -ni hi Aku', bate mporata-i mpai' hiwili-na.
42Ya jayeja y ninaquepodong uno guine sija gui mandiquique ni jumonggue yo; mauleg para güiya, umagode gui agagaña un acho atutong, ya umayute gui jalom tase.
42"Aga hema to mpopanawu' hadua ana' to kedi' hewa ana' toii alaa-na uma-ipi mepangala' hi Aku', bohe mpu'u mpai' pehuku' -na Alata'ala hi tauna tetui. Agina lau-pi hameha' watu po'ahaa' to bohe ratoe hi wuroko' -na pai' -i ratene' hi rala tahi'.
43Lao yaguin y canaemo ninaquepodong jao, utut; maulegña na unjalom gui linâlâ mangco, qui uguaja dos canaemo, ya unjanao para sasalaguan, y guafe ni ti siña mapuno.
43"Ane rapa' -na pale-ta hamali mpakeni-ta mojeko', pua' lau-imi. Agina hamali-damo pale-ta, asala mporata-ta katuwua' to lompe' dohe Alata'ala. Agina lau-pi toe, ngkai palea ntimalia-ta, hiaa' ka'omea-na mesua' naraka-tamo hi rala apu to jela' ncuu. ((
44(Anae y iloñija ti ufanmatae; ya y guafe taejinecog nae umapuno.)
44Apa' hi ria mpai', tauna nakoni' ule ncuu pai' rasesa' hi rala apu.))
45Ya yaguin y adengmo ninaquepodong jao, utut: maulegña na unjalom gui linâlâ cojo, qui uguaja dos adengmo ya unyenite para sasalaguan;
45Ane rapa' -na witi' -ta hamali mpakeni-ta mojeko', pua' lau-imi. Agina hamali-damo witi' -ta, asala mporata-ta katuwua' to lompe' dohe Alata'ala. Agina lau-pi toe, ngkai witia' ntimalia-ta, hiaa' ka'omea-na ratadi-ta hi rala naraka. ((
46(Anae y iloñija ti ufanmatae, ya y guafe taejinecog nae umapuno.)
46Hi ria mpai', tauna nakoni' ule ncuu pai' rasesa' hi rala apu.))
47Ya yaguin y atadogmo ninaquepodong jao, lagnos; maulegña na unjalom gui raenon Yuus, yan un atadogja, qui uguaja dos atadogmo ya unyenite para sasalaguan.
47Pai' ane rapa' -na mata-ta hamali mpakeni-ta mojeko', jungki' lau-mi. Agina hamali-wadi mata-ta pai' -ta jadi' ntodea Alata'ala hi rala Kamagaua' -na. Agina lau-pi toe, ngkai mataa ntimalia-ta, hiaa' ka'omea-na ratadi-ta hi rala apu naraka.
48(Anae y iloñija ti ufanmatae, ya y guafe taejinecog na umapuno.)
48Hi ria mpai', tauna nakoni' ule ncuu pai' rasesa' hi rala apu.
49Sa todos ufanmaasne yan guafe; (ya todo y inefrese ufanmaasne yan asiga).
49Ntuku' Atura Musa, hawe'ea pongkoni' to rapopepue' hi Alata'ala kana rapoii'. Wae wo'o butu dua tauna kana rapomoroli' hante apu.
50Mauleg y asiga; lao yaguin y asiga malingo y maasenña, jaftaemano numamaasen? Guaja asiganmiyo guiya jamyoja; yan guaja pas gui entalomiyo.
50"Poi' wori' kalaua-na. Aga ane mobali' -mi kapoi' -na alaa-na mononto, napa tena to ma'ala mpakapoi' -i? Wae wo'o, koi' to mpotuku' -a kana hewa poi': Neo' nipelele' pepangala' -ni jadi' lente. Kana tuwu' hintuwu' -koi."