1AYO na tiempo nae jumajanao si Jesus un sabalo na jaane gui entalo mais ya y disipuluña manñalang, ya jatutujon manmañule ni espiga ya jacano.
1Hangkani, Yesus pai' ana'guru-na ntara rala bonea hi Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi. Bula-ra mpotara bonea toe, ana'guru-na mpotepo' wua' gandum pai' raru'a apa' mo'oro' -ra.
2Ya anae jalie y Fariseo sija, ilegñija: Estagüe y disipulumo na jafatitinas y ti mauleg para umafatinas gui sabalo na jaane.
2Ria to Parisi to mpohilo-ra. To Parisi toera mpo'uli' -ki Yesus: "Hilo-dile ana'guru-nue! Mpotiboki-ra atura agama-ta, mobago-ra hi eo pepuea'!"
3Ya güiya ilegña nu sija: Ada ti untaetae, jafa finatinasña si David, anae ñalang yan y mangachogña?
3Natompoi' Yesus: "Ha uma ria nibasa napa to nababehi Daud hante ema' -na owi apa' mo'oro' -ra-rawoe?
4Jaftaemano jumalom gui guimayuus, ya jacano y pan proposision sija, na ti cabales güiya ucano, ni y mangachongña; lao para y mamaleja?
4Mesua' -ramo hi rala tomi pepuea', pai' -ra mpokoni' roti to rapopepue' hi Alata'ala. Ane ntuku' ada agama-ta, imam-wadi-hana to ma'ala mpokoni' roti toe. Aga nau' wae, gau' -na Daud toe uma-hawo naposala'.
5Pat, ada ti untaetae gui lay, na y jaanin y sabado, gui templo y mamale sija japrofana y sabado, ya taya isaoñija?
5Penonoi wo'o napa to te'uki' hi rala Atura Musa: imam-imam hi rala Tomi Alata'ala, mobago moto-ra hi eo pepuea', hiaa' uma-hawo raposala'.
6Guajo sumangane jamyo, uno mas dangculo qui y templo gaegue güine.
6Jadi', peliu-nami Aku', apa' Aku' meliu ngkai Tomi Alata'ala.
7Lao yaguin intingo jafa este ilelegña, Minaase malagojo, ti inefrese, ti insangan mojon contra y manaeisao.
8Apa' Aku' Ana' Manusia', ria kuasa-ku mpo'uli' napa to ma'ala rababehi hi eo pepuea'. "Hi rala Buku Tomoroli', Alata'ala mpo'uli' hewa toi: `Uma kuperapi' porewua to nipopepue' hi Aku'. To kuperapi' -le, bona ma'ahi' -koi hi doo.' Jadi', ane ke ni'inca-hawo batua-na lolita toe-e, ke uma-hawo nisalai' -ra to uma masala'."
8Sa y Señot y sabado y Lajin taotao.
9Pe'ongko' -na Yesus ngkai ree, hilou-i hi hantomi tomi posampayaa to Yahudi.
9¶ Ya anae jumanao güije malag y gumayusñija;
10Hi ree, ria hadua tauna to mate pale-na hamali. Ba hangkuja dua tauna mpali' kasalaa' Yesus, meka' ba mobago-i-hana hi eo pepuea'. Toe pai' mepekune' -ra hi Yesus, ra'uli': "Guru, ha ma'ala moto-hawo mpaka'uri' topeda' hi eo pepuea' -e?"
10Ya estagüe un taotao na majlog y canaeña; ya mafaesen ilegñija: Ada mauleg para jita na infanamte gui sabado? para umafaaela güe.
11Natompoi' Yesus: "Rapa' -na ria bima-ta hama'a, pai' bima toe monawu' hi rala wulou'laa hi eo pepuea', ha tapelele' -imi hi rala wulou'laa-e! Ha uma tahore-i nau' hi eo pepuea' -e!
11Ya güiya ilegna: Jafa taotao guaja gui entalo miyo yaguin guaja un quinilo na podong gui joyo, gui jaanin sabalo, ada ti uestira y canaeña ya jochule?
12Hiaa' manusia' meliu tuwu' -na ngkai bima. Jadi' ane wae, ma'ala lia-ta mpotulungi tauna hi eo pepuea'."
12Ada ti mas baliña un taotao qui un quinilo? Pot este, cabales na umafatinas mauleg gui jaanin sabado.
13Oti toe Yesus mpo'uli' -ki tauna to mate pale-na toei: "Tanoa pale-nu!" Kanatanoa-nami-hawo pale-na, ncaliu mo'uri' -mi, moroho nculii' hewa pale-na to hamali.
13Ayo nae ilegña ni y ayo na taotao: Juto y canaemo; ya jajuto ya finamauleg talo parejo yan y otro.
14Ngkai ree, malai-ramo to Parisi ngkai tomi posampayaa, pai' -ra mpali' akala bona Yesus rapatehi.
14¶ Ayo nae y Fariseo sija manjanao, ya manafaesen entre sija contra güiya para umapuno güe.
15Na'inca Yesus karia-na patuju-ra to Parisi to dada'a hi Hi'a. Toe pai' malai-imi ngkai ree, pai' wori' tauna to mpotuku' -i. Mpaka'uri' -i hawe'ea-ra to peda'.
15Lao anae jatungo ai Jesus, mapos güije; ya madalalag güe linajyan taotao, ya janafanjomlo todosija.
16Pai' na'uli' -raka: "Neo' nitolele hilau napa to kubabehi-kokoi toi."
16Ya güiya guefmanencatga, na chañija munamatutungo güe.
17Jadi', madupa' -mi Lolita Alata'ala to napohowa' nabi Yesaya owi. Hewa toi moni-na:
17Para umacumple y esta munjayan masangan pot y profeta Isaias, ilegña:
18"Hi'a toi-mi Batua-ku to kupelihi, kupe'ahi' -i, pai' napakagoe' nono-ku. Inoha' -ku kuwai' -ki. Kamonoa' poparenta-ku naparata hi hawe'ea tauna.
18Estagüiya y tentagojo ni y juayig, y güinaeyaco ni y janamagof y antijo: na jupoluye ni y Espiritujo gui jiloña, ya jasangane Gentiles y juisio.
19Uma-i mehono', uma-i mejeu', uma napesukui mololita hi karajaa.
19Ti upotfia, ni uagang; ya taya ni uno ujiningog y inagangña gui chalan.
20Tauna to lente pepangala' -ra, uma-ra na'oho'. Natulungi-ra to ncaruku' mepangala'. Mobago ncuu-i duu' -na poparenta-na Alata'ala to monoa' rata hi dunia'.
20Ti umayulang y piao ni mayamag ni umapuno y mechan dangis ni y aasa asta qui machule y juisio para y guinana.
21Hawe'ea manusia' mposarumaka-i."
21Ya pot y naanña, manmannanangga y Gentiles.
22Oti toe, ria wo'o tauna to tumai hi Yesus mpokeni hadua tauna to kahawia'. Tauna toei, wero pai' uma-i howa' mololita. Yesus mpaka'uri' -i, alaa-na pehilo pai' howa' -imi mololita.
22¶ Ya machuliegüe guato un inanite, na bachet yan udo, ya janajomlo; ayo nae cumuentos y udo yan manlie.
23Konce-ramo tauna to mpohilo toe, alaa-na momepekune' -ramo, ra'uli': "Meka' Hi'a toi-mi Magau' Topetolo' muli Magau' Daud to rajanci owi-e!"
23Ya todo y taotao sija ninafanmanman, ya ilegñija: Ada ti este yuje y lajin David?
24Kara'epe-na to Parisi lolita toe, ra'uli': "Ah, kuasa-na tetu-le ngkai Beelzebul, magau' hawe'ea seta. Toe-hawo pai' ria baraka' -na mpopalai seta-e."
24Lao y Fariseo sija jajungog ya ilegñija: Este ti uyute juyong y anite, yaguin ti pot Beetsebub, magas y anite sija.
25Ntaa' na'inca-di Yesus napa to hi rala nono-rae. Toe pai' na'uli' -raka: "Ane rapa' -na ria hadua magau', pai' ntodea hi rala kamagaua' -na ntora mome'ewa, bate mogero mpai' kamagaua' -na toe-e. Ane tau hangata ba tau hantina ntora motuda', uma mpai' hintuwu' ngata ba posantinaa toe.
25Ya si Jesus, anae jatungo y jinasoñija, ilegña: Todo y raeno umadibide contra güiyaja uyulang; ya cada guma, pat siuda, umadibide contra güiyaja, ti usaga.
26Wae wo'o hi kamagaua' seta. Ane magau' seta mpopalai hingka seta-na, batua-na seta mpo'ewa hingka seta-na, alaa-na mogero mpai' kamagaua' -na seta toe.
26Yaguin si Satanas jayute juyong si Satanas, güiya umadibide contra güiyaja, ya jaftaemano y raenoña sumaga?
27Ni'uli' Aku' mpopalai seta hante kuasa ngkai Beelzebul. Aga ria wo'o doo-ni moto to mpopalai seta. Hante kuasa napa doo-ni tetu mpopalai seta? Tantu hante kuasa Alata'ala. Jadi', ngkai pobabehi doo-ni moto, monoto-mi kamasala' pebalihi-ni tetu.
27Yanguin guajo pot si Beetsebub juyuyute juyong y anite sija; pot jaye y famaguonmiyo, fanyinite sija juyong? Pot ayo, sija ufanjuesmiyo.
28Aku' mpopalai seta hante baraka' ngkai Inoha' Alata'ala. Jadi', ngkai toe monoa' -mi ni'inca karata-nami tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi laintongo' -ni.
28Yanguin pot y Espiritun Yuus, juyute juyong y anite sija, magajet na esta mato guiya jamyo y raenon Yuus.
29"Seta ma'ala rarapai' -ki tauna to parimuku. Ane mesua' -ta hi rala tomi tauna to parimuku doko' mpo'ala' ihi' tomi-na, kana tahoo' ncala' -i, pai' lako' ma'ala tapatau' rewa-na. Wae wo'o, ane Aku' mpopalai seta, batua-na, meliu kuasa-ku ngkai seta.
29Sajafa? Jaftaemano siña un taotao jumalom gui guima y matatnga na taotao ya uyulang todo y güinajaña, yanguin ti jagode finenana y matatnga? Ayo nae siña jayulang y guimaña.
30"Hema to uma tono' hi Aku', kakono-na bali' -ku-imi. Hema to uma mpotulungi-a mobago, hi'a to mpobalinai' pobago-ku.
30Y ti jumajame, contrariujo güe; ya y ti rumecoje güe guiya guajo, güiya umachalapon.
32Jadi', bona ni'inca: hawe'ea jeko' pai' lolita pesapuaka manusia' ma'ala ra'ampungi. Ane ria tauna to mposapuaka-a ka'Aku' -na Ana' Manusia', ma'ala-pidi te'ampungi sala' -na toe. Aga ane mposapuaka-i Inoha' Tomoroli', uma ria ampungia-na, lompe' tempo toi, lompe' hi eo mpeno-na."
31¶ Pot enao na jusangane jamyo: Todo isao yan y chatfino contra si Yuus, umasie y taotao sija; lao y chatfino contra y Espiritu, ti umaasie y taotao.
33Na'uli' tena Yesus mpo'uli' -raka to Parisi: "Ane kaju to lompe' -i, lompe' wo'o-hawo wua' -na. Ane kaju to uma lompe' -i, uma wo'o-hawo lompe' wua' -na. Kalompe' -na kaju ba ka'uma-na, incana hi wua' -na.
32Ya jayeja y cumuentos contra y Lajin taotao, umaasie; lao jayeja y cumuentos contra y Espiritu Santo, ti umaasie, ni este na tiempo, ni y ayo na mamamaela.
34Dada'a lia-koi! Uma ami' -koi ma'ala mpohowa' lolita to lompe' -e, bo dada'a-dakoie. Apa' napa ihi' nono-ta, toe wo'o to howa' hi wiwi-ta.
33Fatinas mauleg na trongcon jayo, yan y tinegchaña mauleg; pat fatinas taelaye na trongcon jayo, yan taelaye y tinegchaña; sa pot y tinegchaña, y jayo esta matungo.
35Tauna to lompe' -hana, bate mpohowa' lolita to lompe' -ra, apa' ntora mpoinono-ra to lompe'. Wae wo'o tauna to dada'a, dada'a wo'o lolita-ra, apa' ntora mpoinono to dada'a-ra.
34O rasan culebla! jafa taemano jamyo na manaelaye siña manguentos mauleg, lo sa gui minegae y guaja gui corason, sinasangan y pachot.
36Jadi', bona ni'inca: hi Eo Kiama mpai', butu dua tauna kana mpotangku butu mela lolita-na. Nau' lolita to uma motuju, kana natangku.
35Y mauleg na taotao, nu y mauleg na güinaja gui corasonña, mauleg chinileleña; lao y taelaye na taotao, nu y taelaye na güinaja gui corasonña, taelaye chinileleña.
37Apa' ngkai lolita-ta moto-hawo mpai', rabotuhi kamasala' -ta ba kamonoa' -ta."
36Lao guajo sumangane jamyo, na todo y finijo na taesetbe ya jasasangan y taotao sija, janesesita ufanmannae cuenta gui jaanin y sentensia.
38Oti toe, ba hangkuja dua guru agama pai' to Parisi mpo'uli' -ki Yesus: "Guru, doko' -ka-kaina mpohilo-ko mpobabehi tanda to mekoncehi, bona monoa' ki'inca kangkai Alata'ala-na mpu'u-ko."
37Sa pot y finomo na unmanatunas jao, yan pot y finomo na unmasentensia jao.
39Na'uli' Yesus: "Uma mowo kada'a-ni koi' tetu lau! Meleli' oa' -ko-koina ngkai Alata'ala! Merapi' -koi bona kupopohiloi-koi tanda to mekoncehi. Aga uma hanyalaa tanda mekoncehi to rapopohiloi-kokoi. Sampale to rapopohiloi-kokoi, tanda hewa to jadi' hi nabi Yunus owi.
38¶ Ayo nae manmanope y escriba yan y Fariseo sija ilegñija: Maestro manmalagojam na inlie un señatmo.
40Hewa nabi Yunus tolu eo tolu mengi hi rala ta'i uru bohe, wae wo'o mpai' Aku' Ana' Manusia' hi rala daeo' tolu eo tolu mengi.
39Ya güiya manope ilegña nu sija: y generasion manaelaye yan manábale manmanaliligao y señat, lao taya señat ufanmanae, na y señat Jonas profeta.
41Hi Eo Kiama mpai', pue' ngata Niniwe rapotuwu' nculii' hangkaa-ngkania hante koi' to tuwu' tempo toi, pai' -ra mpotudo' sala' -ni. Apa' hira', medea-ramo-rana ngkai jeko' -ra kampo'epe-ra pololita nabi Yunus. Hiaa' ria-mi hi laintongo' -ni to meliu kabohe tuwu' -na ngkai nabi Yunus, aga uma oa' nipangala' lolita-na.
40Sa taegüenaoja si Jonas sumaga tres na jaane yan tres na puenge gui jalom y tiyan y bayena, ayo locue mina y Lajin taotao, usaga tres na jaane yan tres na puenge gui jalom corason y tano.
42Wae wo'o hi Eo Kiama, raja bine ngkai Selatan rapotuwu' nculii' hangkaa-ngkania hante koi' to tuwu' tempo toi, pai' natudo' sala' -ni. Apa' momako' -i tumai ngkai ngata-na to molaa lia, apa' doko' mpu'u-i mpo'epe lolita Magau' Salomo to pante lia. Hiaa' ria-mi hi laintongo' -ni to meliu kabohe tuwu' -na ngkai Salomo, aga uma oa' nipangala' lolita-na.
41Y taotao Ninibe ufangajulo gui juisio yan este na generasion, ya ufanmasentensia, sa sija manmañotsot ni y setmon Jonas; ya estagüeja, uno güine na lugat na mas dangculo qui si Jonas.
43"Tauna to dada'a to tuwu' tempo toi ma'ala rarapai' -ki hadua tauna to napesuai' anudaa'. Malai-imi anudaa' ngkai tau toei, pai' -i modao' -dao' hi kawaoa' -na mpali' po'ohaa' -na. Apa' uma ria naruai', na'uli' -mi: `Agina nculii' lau-ama hi po'ohaa' to kupalahii toe wengi ria.'
42Y raena gui sancatan ucajulo gui juisio yan este na generasion ya ufanmasentensia, sa mato guine y uttimon tano, para uecungog y tiningo Salomon, ya estagüeja uno güine na lugat na mas dangculo qui si Salomon.
44Ponculi' -nami hilou hi tauna to napalahii-e wengi, nahilo-hawo uma ria to mpo'ohai' -i. Tauna toei hewa tomi to boa-wadi, molela' tepehaii, hinapa' hiloa-na.
43Yanguin y áplacha na espiritu jumanao gui taotao, mamomocat gui anglo na lugat, ya jaaliligao nae udescansa, lao ti mañoda.
45Toe pai' hilou ncala' -i mpokio' pitu hingka anudaa' -na to meliu kadada'a-ra ngkai hi'a. Tumai-ramo mesua' hi tauna to napalahii toe-e wengi, pai' mo'oha' -ramo hi ree. Ka'omea-na tampai kampe'ahii' tauna toei ngkai lomo' -na. Wae wo'o mpai' to majadi' hi tauna to dada'a tempo toi: meliu lau-mi mpai' kasilaka-ra, apa' oja' -ra mpotarima-a."
44Ayo nae ilegña: Jutalo guato para y iyajame ni anae guine ayoyo. Ya anae mato guato, jasoda taesinajguan, binale yan maadotna.
46Bula-na Yesus mololita-pidi mpololitai tauna to wori', rata-mi tina-na hante ompi' -ompi' -na. Mokore-ra hi mali tomi doko' mpololitai-i.
45Ayo nae mapos, ya mangone talo gachongña siete na espiritu na mas taelaye qui güiya, ya manjalom ya mañaga güije; ya mas taelaye uttimoña yuje na taotao qui y finenaña. Taegüineja locue ujumuyong este na generasion y manaelaye.
47Hadua tauna mpo'uli' -ki Yesus: "Guru, oe-ra ria tina-nu pai' ompi' -nu hi mali-na, doko' mpohirua' -koko."
46¶ Ya anae estaba güe cumuecuentos yan y taotao sija; estagüe, si nanaña, yan y mañeluña mangaegue gui sumanjiyong, na manmalago na umacuentuse güe.
49Ngkai ree, Yesus mpotudo' ana'guru-na pai' na'uli': "Ane tina-ku pai' ompi' -kule, hira' toe-ramo lau.
47Ya ilegña uno: Estagüe, si nanamo, yan y mañelumo gui sumanjiyong, na manmalago na umacuentuse jao.
50Apa' hema-hema to mpobabehi konoa Tuama-ku to hi rala suruga, hira' -mi ompi' -ku pai' hira' -mi tina-ku."
48Ya güiya jaope ayo y sumangan este, ya ilegña: Jaye nanajo yan jaye mañelujo?
49Ya jajuto y canaeña gui disipuluña, ya ilegña: Estagüe, y nanajo yan y mañelujo.
50Sa todo ayo y fumatinas y minalago y Tatajo ni y gaegue gui langet, este güiya chelujo laje, yan chelujo palaoan, yan nanajo.