1Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti.
1¶ Ma nga ngaro mate ka piro whakahouhou ai te hinu a te kaiwhakananu: ka pera ano te whakaaro nui me te ingoa nui, he iti noa te wairangi mana e tami.
2Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim.
2Kei tona ringa matau te ngakau o te tangata whakaaro nui; kei tona maui ia te ngakau o te wairangi.
3Dovoljno je da luđak pođe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud.
3Ae ra hoki, ka haere te wairangi i te ara, ka taka ona mahara, a ka korero ia ki nga tangata katoa he wairangi ia.
4Ako se na te digne vladaočev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost sprečava velike grijehe.
4¶ Ki te ara te wairua o te rangatira, he riri ki a koe, kaua tou wahi e whakarerea; ka ai hoki te whakangawari hei whakamarie mo nga hara nui.
5Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca:
5Tenei tetahi kino i kitea e ahau i raro i te ra, e rite tonu ana ki te he i puta mai i te rangatira.
6ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje.
6Ko te wairangi e whakanohoia ana ki runga ki nga wahi tiketike rawa, a ko nga tangata taonga e noho ana i te wahi i raro.
7Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge.
7I kite ahau i nga kaimahi i runga i te hoiho, a ko nga rangatira e haere ana, ano he kaimahi, i runga i te whenua.
8Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija.
8Ko te tangata e keri ana i te rua, ka taka ano ki roto; ko te tangata e wahi ana i te taiepa, ka ngaua e te nakahi.
9Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati.
9Ko te tangata e tarai ana i nga kohatu, ka mamae ano i reira; ko te tangata e tata ana i te rakau, ka ora noa ano i reira.
10Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh.
10Ki te puhuki te rino, a kahore e whakakoia te mata, kia nui ake ano tona kaha; he pai ia nga whakaaro nui hei whakatikatika.
11Ako zmija ujede prije čaranja, ništa onda opčaratelj ne koristi.
11Ki te ngau te nakahi i te mea kiano i whakawaia, kahore hoki he painga o te kaiwhakawai.
12Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne.
12¶ He ataahua nga kupu a te mangai o te tangata whakaaro nui; tena ko te wairangi ka horomia a ia ano e ona ngutu.
13On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem.
13Ko te timatanga o nga kupu a tona mangai he wairangi; ko te mutunga o tana korero, he haurangi, he he.
14Luđak previše govori: čovjek ne poznaje budućnost, i tko mu može kazati što će poslije njega biti?
14He maha ano hoki nga kupu a te wairangi: engari e kore te tangata e mohio ko te aha e puta mai. Na, ko nga mea e puta mai i muri i a ia, ma wai ra e whakaatu ki a ia?
15Luđake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad.
15Hoha iho nga wairangi i tana mahi i tana mahi: e kore nei hoki ia e matau ki te haere ki te pa.
16Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste.
16¶ Aue, te mate mou, e te whenua he tamaiti nei tou kingi, a e kai ana ou rangatira i te ata!
17Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju.
17Ka hari koe, e te whenua, he tamaiti nei no nga rangatira tou kingi, a e kai ana ou rangatira i te wa e tika ai, hei mea whakakaha, ehara i te mea hei whakahaurangi.
18S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuća.
18Ma te mangere ka totohu iho ai te tuanui o te whare; ma te ngoikore ano o nga ringa ka tuturu ai te whare.
19Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve.
19Hei mea mo te kata te hakari i tukua ai, he mea whakahari ano te waina; a ma te hiriwa ka rite ai nga mea katoa.
20Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer će ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati.
20Kaua e kanga te kingi, kaua rawa i roto i tou whakaaro; kaua hoki e kanga te tangata taonga i roto i tou whare moenga: no te mea ka kawea te reo e tetahi manu o te rangi, ka korerotia hoki taua mea e tetahi mea whai parirau.