¹Kad su se dani Davidovi približavali svome svršetku, zapovjedi David svome sinu Salomonu:

¹Huan, David sih hun a hongnaita a; a tapa Solomon thu a piaa,

²"Sada polazim na put sviju smrtnika. Ti budi hrabar i pokaži se čovjekom!

²Lei tengteng dan bangin ka pai tei sinta a: huchiin hat takin om inla, pasal pha takin om in;

³Slušaj naredbe Jahve, Boga svoga, idi njegovim stazama, drži se njegovih zakona, zapovijedi, naredaba i njegovih pouka, kako je napisano u Zakonu Mojsijevu, da bi uspio u svemu što poduzmeš i svagdje kamo se okreneš;

³Na thilhih peuhmah leh, na kiheina lam peuhmaha na lamzan theihna dingin Mosi dan a gelh bangin, Toupa na Pathianin a lampite jui ding leh a thuseh te, a thupiakte, a vaihawmte leh a thutheihsakte pom dinga thu a piakte jui in:

⁴da bi Jahve ispunio svoje obećanje koje mi je dao: 'Ako sinovi tvoji budu pazili na svome putu, vjerno hodeći preda mnom, svim srcem svojim i svom dušom svojom, uvijek će jedan od njih sjediti na prijestolju Izraelovu.'

⁴Toupa ka tungtang thua, Na suanten a lungtang tak uleh, a lungsim tak ua ka mitmuha thutaka om dinga a omdan ua a pilvang uleh Israelte laltutphaha tu ding mi na tatlak kei ding uh, chia a gen a hih kip sin ahi.

⁵I sam znaš što mi je učinio Joab, sin Sarvijin, kako je učinio obojici vojskovođa Izraelovih: Abneru, sinu Nerovu, i Amasi, sinu Jeterovu, kad ih je ubio i time prolio krv u miru kao u ratu te omastio krvlju pojas oko bokova svojih i obuću na nogama svojim.

⁵Huan, Zerui tapa Joabin a honbawlsdan, Israelte sepaih heutu nih Ner tapa Abner leh, Jether tapa Amasa te a bawldan na thei hi. Huchia a thaha, kilep laia kidou sisan suaha a suaha, a taia a kawnggaka leh a khedap buta kidouna sisan a bansakdan.

⁶Ti postupi po svom razboru i ne daj da mu sijeda kosa mirno počine u Podzemlju.

⁶Huchiin pha na sak dan bangin hih inla, a lu a kelsam pou hanah lungmuang takin tum sak ken.

⁷A sinovima Barzilaja Gileađanina vrati ljubav: neka budu među onima koji jedu za tvojim stolom jer su mi pomogli kad sam bježao pred tvojim bratom Abšalomom.

⁷Gilead mi Barzilai tate tungah bel hehpihna hihlangin, na dohkana an ummi dingin tel sakin; na unau Absolom akipana ka taimang laiin ka kiangah a hong ngala.

⁸Pred sobom imaš Šimeja, sina Gerina, Benjaminovca iz Bahurima, koji me užasnim kletvama proklinjao onoga dana kad sam bježao u Mahanajim. Ali mi je on sišao u susret na Jordan i zakleh mu se Jahvom: 'Neću te pogubiti mačem.'

⁸Huan, ngaiin Bahurim khuaa mi, Benjamin suan, Ger tapa Simei na kiangah a om a, aman mahanam muna ka hoh laiin hamse hoihlou pi a honloha, himahleh Jordanah hongdawn dingin a hong kuana, hauilaiah, namsauin ka honthatkei ding, chiin Toupa min louin a kiangah ka nakichiam ta hi.

⁹Ali mu ti toga ne opraštaj, jer si čovjek razborit, i već ćeš znati kako treba da postupiš te mu sijedu kosu s krvlju u Podzemlje spremiš."

⁹Huchiin mohlou louin jaw khah ken, mi pil na hi ngala; a tungah bang chiin na hih dia chih a hih leh na thei mai ding; a lu a kelsam pou sisan toh hanah na tumsak ding ahi, achia.

¹⁰I potom počinu David kraj otaca svojih i bi pokopan u Davidovu gradu.

¹⁰Huan, David bel a pute kiangah a ihmu teitaa, David khopi ah a vui uh.

¹¹David je kraljevao nad Izraelom četrdeset godina: u Hebronu je kraljevao sedam godina, u Jeruzalemu je kraljevao trideset i tri godine.

¹¹Israelte tunga David lal sung bel kum sawmli ahi: Hebron khuaah kum sagih a lal a, Jerusalem khuaah kum sawmthum leh kum thum a lal.

¹²Salomon sjede na prijestolje Davida, svoga oca, i njegova se vlast veoma učvrsti.

¹²Huan, Solomon bel a pa David laltutphah ah a tu a; huchiin a gam nakpi taka hihkipin a hong omta hi.

¹³Ali Adonija, sin Hagitin, dođe Bat-Šebi, majci Salomonovoj, i pade ničice pred njom. Ona ga upita: "Je li miroljubiv tvoj dolazak?" On odgovori: "Jest, miroljubiv je."

¹³Huan, Hagith tapa Adonija bel Solomon nu Bat-seba kiangah a hoha. Aman, hoih lam thua hong na hi maw? achia. Aman, hoih lam thu ah hi e, a chi a.

¹⁴I nastavi: "Imam ti nešto reći." Ona reče: "Govori."

¹⁴Huan, na kiangah banghiam gen ding ka nei hi, achi nawn a, aman, gen ve, achi a.

¹⁵Tada će on: "Znaš i sama da je kraljevstvo pripadalo meni i da je sav Izrael očekivao da ću ja biti kralj. Ali mi je kraljevstvo izmaklo i pripalo je mome bratu, jer mu ga je Jahve namijenio.

¹⁵Huan, aman, gam keia a hita chih leh, Israelte tengtengin leng kumpipa dingin kei a hon en thek uh chih na theia: himahleh ka unaupa adingin gam a nahei nawn zota a: Toupa nana seh danin amaha ahi him ahi.

¹⁶Ja te sada samo jedno molim: nemoj me odbiti." Ona reče: "Govori."

¹⁶Tuin thil kahat honnget ding ka nei a, pha honsak sak lou mahmah ken, a chi a, huan, aman a kiangah, gen ve a chi a.

¹⁷A on nastavi: "Reci, molim te, kralju Salomonu - jer tebe neće odbiti - neka mi dade za ženu Abišagu Šunamku!"

¹⁷Huan, aman, hehpih takin kumpipa Solomon honhoupihsak inla (nang thu jaw a sel sin ngal kei a). Shunam mi Abisag ji dingin honnei sakin, a chi a.

¹⁸A Bat-Šeba odgovori: "Dobro, govorit ću kralju o tebi."

¹⁸Huan, Bat-seba, hile ake, kumpipa ka honna houpihsak ding, achia.

¹⁹Kada dakle uđe Bat-Šeba kralju Salomonu da govori o Adoniji, ustade kralj i pođe joj u susret, pokloni se pred njom, zatim sjede na svoje prijestolje i zapovjedi te namjestiše sjedalicu za kraljicu majku, i ona mu sjede s desne strane.

¹⁹Huchiin, Bat-seba bel Adonija a dia kumpipa Solomon houpih dingin a kiangah a hohta hi. Huan, kumpipa amah kipahpih dingin a dinga, a maah a kuna, a laltutphah ah a tua, huan, kumpipa nu adingin laltutphah a tungsaka; a taklamah a tu ta hi.

²⁰Tada mu reče: "Nešto bih zaiskala od tebe, nemoj me odbiti." Kralj joj odgovori: "Traži, majko, jer te neću odbiti."

²⁰Huchiin, thil khat neu chik petmah ka hon ngen ding; pha honsak lou sak mahmah ken, a chi a. Huan, kumpipan a kiangah ngen ve nu: pha ka honsak lou sak het kei ding, a chi a.

²¹Ona nastavi: "Neka se dade Abišaga Šunamka tvome bratu Adoniji za ženu."

²¹Huan, aman, Shunam mi Abisag na unaupa Adonija ji dingin nei sakin, a chi a.

²²Kralj Salomon odgovori i reče svojoj majci: "Zašto tražiš Abišagu Šunamku za Adoniju? Traži odmah i kraljevstvo za njega! Jer on je moj stariji brat, a uz njega je svećenik Ebjatar i Joab, sin Sarvijin!"

²²Huan, kumpipa Solomonin a dawnga, a nu kiangah, bang chidana Shunam mi Abisag pen Adonija dia ngen na hia oi? Gam leng nget sak vanglak tanla; amah ka u a vo oi; amah ading leh siampu Abiathar leh Zerui tapa Joab adingin leng ngen tan la, a chi a.

²³Tada se kralj Salomon zakle Jahvom: "Neka mi Bog učini ovo zlo i neka mi doda drugo ako Adonija nije to izrekao danas po cijenu svoga života!

²³Huchiin, kumpipa Solomonin Toupa min louin, Adonija thil ngetin amah tunga sihna thu gen a hih kei himhim leh Pathianin a lohlohin honloh mai hen huai sanga thupijaw in leng.

²⁴Živoga mi Jahve, koji me potvrdio i posadio na prijestolje oca moga Davida i koji mi je dao dom kako je obećao: još danas će Adonija umrijeti."

²⁴Huchiin, Toupa, a thuchiam banga honhihkip, ka pa David laltutphaha hontusak, inkuan honna phuhkhiaksakppa hinna louin ka gen hi. Adonija tuni mahmahin hihlup ngeingei sing ahi, chiin a kichiamta a.

²⁵I kralj Salomon posla Benaju, sina Jojadina, koji ga udari te Adonija umrije.

²⁵Huchiin, kumpipa Solomonin Jehoiada tapa Benai a sawla, aman a vasuala, a thatta hi.

²⁶Svećeniku Ebjataru kralj zatim naredi: "Idi u Anatot na svoj posjed. Zaslužio si smrt, ali te neću pogubiti danas jer si nosio Jahvin Kovčeg pred ocem mojim Davidom i podijelio si sve patnje s mojim ocem."

²⁶Huan, siampu Abiathar kiangah kumpipan, Anathoth khuaah nang in leh lou ah pai mang in, si pah dia kilawm na hipeuh mah hi: himahleh ka pa David maa Toupa Pathian bawn na najawn sek jiakin leh ka pa haksatna thuakna tengtenga na nathuak sam sek jiakin tuin jaw ka honhihlum tadih kei ding, a chi a.

²⁷I Salomon isključi Ebjatara iz svećenstva Jahvina da tako ispuni Jahvinu riječ koju je izrekao protiv doma Elijeva u Šilu.

²⁷Huchiin, Solomonin Abiathar Toupa siampu a hihna a tawpsak a, Toupan Silo khuaa Eli inkuante tungtang thu a gen a tun theihna dingin.

²⁸Kada je glas stigao Joabu - Joab bijaše pristao uz Adoniju, premda se nije priključio Abšalomu - on uteče u Šator Jahvin i uhvati se za rogove žrtvenika.

²⁸huan, huai thu Joab kiang a hongtunga, Joab bel Absalom lama pang jaw ahi keinaa, Adonija lama pang lah ahi ngala, huchiin, Joab Toupa Puanin ah a taia, maitam kite a lena.

²⁹I dojaviše kralju Salomonu: "Joab je pobjegao u Šator Jahvin, eno ga pokraj žrtvenika." Tada Salomon poruči Joabu: "Što se držiš žrtvenika?" Joab odgovori: "Uplašio sam se tebe i pobjegao sam pred Jahvu." Tada Salomon naredi Benaji, sinu Jojadinu: "Idi i ubij ga!"

²⁹Huan, Toupa puanin ah Joab a taia, ngaiin, maitam bulah a om, chiin kumpipa Solomon a hilh ua. Huchiin kumpipa Solomon in Jehoiada tapa Benai, va sualin, chiin a sawl a.

³⁰Benaja ode u Šator Jahvin i reče Joabu: "Po naredbi kraljevoj: iziđi!" On odgovori: "Neću, želim ovdje umrijeti!" Benaja javi kralju: "Eto što mi je rekao Joab i što mi je odgovorio."

³⁰Huan, Benai Toupa puanin ah a hoh toua, a kiangah, kumpipan hongpawt khia heh a chi, achia. Huan, aman, hi lou e; hiaiah ka si mai ding, a chi a. Huan, Benaiin, Joabin hichiin a nachia, hichibangin a honna dawng hi, chiin kumpipa kiangah thu a tun nawn a.

³¹Kralj mu reče: "Učini kako je rekao: ubij ga, zatim pokopaj. Tako ćeš danas skinuti s mene i doma oca moga nevinu krv koju je Joab prolio.

³¹Huan, kumpipan a kiangah, a chih bangin hih inla, vasual inla, vuiin, a jiak om hetloua Joabin sisan a suahna akipan kei leh ka pa inkote na hulsak theihna dingin,

³²Jahve će učiniti da krv njegova padne na njegovu glavu, jer je ubio dva čovjeka pravednika i bolja od sebe; ubio ih je mačem bez znanja moga oca Davida: Abnera, sina Nerova, vođu vojske Izraelove, i Amasu, sina Jeterova, vojvodu judejskoga.

³²Huchiin, amah sanga mi kizen jaw leh hoih jaw mi nih, Ner tapa Abner, Israelte sepaih heutu leh Jether tapa Amasa, Judate sepaih heutu ka pa David theih louha suala, namsaua thah jiakin Toupan a san amah lu tungah a kik sak nawn ding.

³³Neka njihova krv padne na glavu Joaba i njegova potomstva dovijeka, a Davidu, njegovu potomstvu, vladalačkoj kući i prijestolju neka od Jahve bude trajan mir."

³³Huchiin, a sisan uh Joab lu tungah leh, a suante lu tungah khantawnin a kik dinga: David tungah te, a suante tungah te, a inkote tungah te, a laltutphah tungah te bel Toupa kianga kipan lungmuanna khantawnin a om nilouh ding, a chi a.

³⁴I ode Benaja, sin Jojadin, obori se na Joaba i usmrti ga. Pokopali su Joaba u njegovu domu u pustinji.

³⁴Huchiin, Jehoiada tapa Benai a vahoh toua, a vasuala, a that; huan, gamdaiah amah inah a vui uhi.

³⁵Mjesto njega postavi kralj na čelo vojske Benaju, sina Jojadina, a na mjesto Ebjatara postavi svećenika Sadoka.

³⁵Huan, kumpipan Jehoiada tapa Benai bel sepaihte tungah a sikin a pangsaka: huan, siampu Zadok bel kumpipan Abiathar sikin a pangsak hi.

³⁶Salomon pozva Šimeja i reče mu: "Sagradi sebi kuću u Jeruzalemu: tu stanuj, i nikamo odatle ne izlazi.

³⁶Huan, kumpipan Simei a sam saka, a kiangah, Jerusalem ah in lam inla huaiah om inla, huaia kipan koi dang mahah pawt ken.

³⁷Onoga dana kad iziđeš i prijeđeš potok Kidron, znaj dobro da ćeš umrijeti. Krv tvoja na glavu tvoju."

³⁷Na pawt ni, Kidron lui na kan ni niin na si ngeingei ding chih theiin: na sisan nangmah lutung mahah a om ding, a chi a.

³⁸Šimej odgovori kralju: "Dobro. Kako moj gospodar kralj kaže, tako će učiniti sluga tvoj." I Šimej dugo življaše u Jeruzalemu.

³⁸Huan, Simeiin kumpipa kiangah, a dik hi: Toupa ka puin a gen bangin na sikhain a hih jel ding, a chi a. Huan, Simei Jerusalemah sawt kuam tak a om a.

³⁹Ali poslije tri godine dogodi se te Šimeju pobjegoše dvojica slugu k Akišu, sinu Maakinu, kralju gatskom. I dojaviše Šimeju: "Eno ti slugu u Gatu."

³⁹Huan, hichi ahia, kum thum a honghih nungin Simei sikhate laka nih Gath kho kumpipa Maak tapa Akis kiangah a tai ua; huan, ngaiin na sikhate Gath khuaah a om uh, chiin Simei a hilh ua.

⁴⁰Tada usta Šimej, osedla magarca i ode u Gat, k Akišu, da traži svoje sluge. I vratio se Šimej i doveo svoje sluge iz Gata.

⁴⁰Huan, Simei a thoua, a sabengtung a vana, a sikhate zong dingin Gath khuaah Akis kiangah a hohta: huan, Simeiin Gath khuaa kipan a sikhate a vapi hi.

⁴¹I javiše Salomonu: "Šimej otišao iz Jeruzalema u Gat i vratio se."

⁴¹Huan, Simei Jerusalem khua akipan a pawta, Gath khuaah a vahoha, a hong kik chih Solomon a hilh uh.

⁴²Kralj pozva Šimeja i reče mu: "Nisam li ti se zakleo Jahvom i strogo te opomenuo: 'Onoga dana kad budeš izišao i pošao bilo kamo, znaj dobro da ćeš umrijeti!' A ti si mi tada odgovorio: 'Dobra je riječ koju sam čuo.'

⁴²Huan, kumpipan Simei a samsaka, a kiangah, na pawt ni, gam danga na pawtkhiak ni niin na si ngeingei ding, chiin Toupa min louin ka honkichiamsakin, ka hontheisak ahi kei maw? huan, nangmah inleng ka kiangah, na thu gen ka jak a hoih hi, na chi a.

⁴³Zašto nisi održao zakletvu Jahvinu i zapovijed koju sam ti dao?"

⁴³Bangdia Toupa kichiamna leh thu ka honpiak tangtun lou na hia? a chi a.

⁴⁴Još reče kralj Šimeju: "Ti znaš sve zlo koje si učinio mome ocu Davidu. Tvoje je srce toga svjesno. Jahve neka učini da se tvoja zloća obori na tvoju glavu.

⁴⁴Huan, kumpipa mahin Simei kiangah, na lungtang sunggil ginatlouhdan, ka pa David tunga na gamtatdante na thei vek: huchiin Toupan na thulimlouhna nangmah lu tung ngei ah a kiksak nawn ding.

⁴⁵A blagoslovljen je kralj Salomon, i prijestolje će Davidovo biti čvrsto pred Jahvom dovijeka."

⁴⁵Kumpipa Solomon bel vualjawlin a om dinga, David laltutphah Toupa maa khantawna hihkip ahi ding, a chi a.Huchiin kumpipan Jehoiada tapa Benai thu a piaa; amah a kuana, a vasuala, a thatta hi. Huchiin gam Solomon khuta hihkipin a omta hi.

⁴⁶I zapovjedi kralj Benaji, sinu Jojadinu, te on iziđe i udari Šimeja i tako Šimej umrije. Tako se učvrstilo kraljevstvo u ruci Salomonovoj.

⁴⁶Huchiin kumpipan Jehoiada tapa Benai thu a piaa; amah a kuana, a vasuala, a thatta hi. Huchiin gam Solomon khuta hihkipin a omta hi.