¹Tri je godine vladao mir; nije bilo rata između Aramejaca i Izraela.

¹Huan kum thum sung Suria te leh Israelte kidou louin a om uh.

²Treće godine Jošafat, kralj judejski, posjeti kralja izraelskoga.

²Huan, a kum thum kumin hichi ahi a, Juda kumpipa Jehosaphat Israel kumpipa kiang ah ahoh suka.

³Kralj Izraela reče svojim dvoranima: "Znate li da je Ramot Gilead naš? A mi ne poduzimamo ništa da ga otmemo iz ruke aramejskog kralja."

³Huan, Israel kumpipan a sikha te kiangah, "Ramoth-Gilead khua sia ahi chih thei na pi a bang chi dan a Suria kumpipa sut lou a mawk om ihi ua oi? " achi a.

⁴Zatim reče Jošafatu: "Hoćeš li poći sa mnom na Ramot Gilead?" Jošafat odgovori kralju izraelskom: "Ja sam kao i ti, moj narod kao i tvoj, moji konji što i tvoji."

⁴Huan Jehosaphat kiangah, "Ramoth-gilead ah galdou ding in ka kiangah na kuan diam? " achi a. Huan Jehosaphat in Israel kumpipa kiangah, "kei leh nang, ka mite leh na mite pum khat ihi ua, ka sakol leh na sakol pumkhat ahi ve ua le" achi a.

⁵Tada Jošafat reče kralju izraelskom: "De posavjetuj se najprije s Jahvom."

⁵Huan Jehosaphat in Israel kumpipa kiangah, "Toupa thu hu-ngaih ta dih in" achi a.

⁶Tada kralj izraelski sakupi oko četiri stotine proroka i upita ih: "Mogu li zavojštiti na Ramot Gilead ili da se okanim toga?" Oni odgovoriše: "Idi, jer će ga Jahve predati kralju u ruke."

⁶Huchi in Israel kumpipan jawlnei te mi za li tak a sam khawm a, a kiang uah, "Ramoth-gilead khua sual ding in ka kuan tou diam kuan lou ding" achi a. Huan, amau "kuan in, Toupa'n kumpipa khut ah ahon pe sin ahi" achi ua.

⁷Ali Jošafat upita: "Ima li ovdje još koji prorok Jahvin da i njega upitamo?"

⁷Himahleh Jehosaphat in "hiai a Toupa jawlnei dang kua hiam bek i dot ding om lou ahi maw? " achi a.

⁸Kralj izraelski odgovori Jošafatu: "Ima još jedan čovjek preko koga bismo mogli upitati Jahvu, ali ga ne podnosim jer mi ne prorokuje ništa dobro nego samo zlo; to je Mihej, sin Jimlin." A Jošafat reče: "Neka kralj ne govori tako!"

⁸Huan, Israel kumpipan Jehosaphat kiangah, "Toupa hon dot sak ding mi khat Imla tapa Mikai om mah veh aw; himahleh amah bel kamuh dah lam tak ahi; ka tungtang thu lah ahoih lou lam lou ngal ahoih lam him him a gen ngei ngal kei a" achi a. Huan Jehosaphat in, "kumpipan hichi bang in chi dah leh" achi a.

⁹Tada kralj izraelski dozva jednoga dvoranina i reče mu: "Brže dovedi Jimlina sina Miheja."

⁹Huchi in Israel kumpipan heutu khat a sam a, Imla tapa Mikai hon pi dih achi a.

¹⁰Izraelski kralj i judejski kralj Jošafat sjedili su svaki na svome prijestolju, u svečanim haljinama pred Samarijskim vratima, a proroci proricali pred njima.

¹⁰Huan, Israel kumpipa leh Juda kumpipa Jehosaphat bel Samari kongpi lutna chin-a phual jangah a kumpipa uh puan a ki thuam in, a lal tut phah tuak tuak uah a tu ua; huan, jawlnei tengteng in ama uah thu agen ua.

¹¹Kenaanin sin Sidkija napravi sebi željezne rogove i reče: "Ovako govori Jahve: 'Njima ćeš nabosti sve Aramejce dok ih ne uništiš'."

¹¹Huan, Kenaan tapa Zedekia in sik ki-te a bawl sak a, Toupa'n hichin achi, "hiai te in Suria te mangthang sipsip khop in na si ding, chiin, " achi a.

¹²Tako su i svi drugi proroci proricali govoreći: "Idi na Ramot Gilead i uspjet ćeš: Jahve će ga predati kralju u ruke."

¹²Huchi mah bangin jawlnei tengteng in Ramoth-gilead ah va hoh tou in lan, va lohching in, Toupan kumpipa khut ah ahon pe sin ahi, chi in, a gen ua.

¹³Glasnik koji bijaše otišao da zove Miheja reče mu: "Eno, svi proroci složno proriču dobro kralju. Govori i ti kao jedan od njih i proreci mu uspjeh!"

¹³Huan, Mikai sam dinga a sawl pa un a kiangah, "ngaidih, jawlnei in thukhat sat in ahoih lam in kumpipa kiangah thu a gen chiat ua; agen khit sa bangchiat un na gen sam in la, ahoih lam in va gen in" chi in a gen a.

¹⁴Ali Mihej odvrati: "Živoga mi Jahve, govorit ću ono što mi Jahve kaže!"

¹⁴Huan, Mikai in, "Toupa hina louin ka gen hi, Toupan ka kiangah a gen hi, ka va gen sin" achi a.

¹⁵Kad dođe pred kralja, upita ga kralj: "Miheju, da pođem u rat na Ramot Gilead ili da se okanim toga?" On odgovori: "Pođi! Uspjet ćeš: Jahve će ga dati u ruke kraljeve."

¹⁵Huan, kumpipa kiang a tun touh in, kumpipan akiangah, "Mikai, Ramoth-gilead khua sual ding in ka kuan tou ding a, kuan lou ding? " achi a. Huan, aman a dawnga, "kuan tou in la, va lohching in; Toupan kumpipa khut ah ahon pesin ahi" achi a.

¹⁶Ali mu kralj reče: "Koliko ću te puta zaklinjati da mi kažeš samo istinu u Jahvino ime?"

¹⁶Huan, kumpipan akiangah, "thutak bikbek loungal ka kianga Toupa min a genlou ding in bangzah vei ahia oi ka hon ki chiamsak sin? " achi a.

¹⁷Tada Mihej odgovori: "Sav Izrael vidim rasut po gorama kao stado bez pastira. I Jahve veli: 'Nemaju više gospodara, neka se u miru kući vrate.'"

¹⁷Huan, aman, Israel te tengteng ching ding neilou belam bangin tangte ah a dalh vek uh ka mu a; Toupan, hiai ten heutu anei ta kei ua, michih amau in lam ah lungmuang tak in pai diam uhen, achi ahi, achi a.

¹⁸Tada izraelski kralj reče Jošafatu: "Nisam li ti rekao da mi neće proreći dobro nego zlo!"

¹⁸Huan, Israel kumpipan Jehosaphat kiangah, "ka tungtang thu ahoih lou lam kia lou ngal ahoih lam him him agen kei ding chih ka hon hilh ahi kei mo? " achi a.

¹⁹A Mihej reče: "Zato čuj riječ Jahvinu: vidio sam Jahvu gdje sjedi na svome prijestolju, a sva mu vojska nebeska stajaše zdesna i slijeva.

¹⁹Huan, aman, huaiziakin TOUPA thu ngai khe dih, Toupa a lal tutphah a tu ka mu a, van a mipi tengteng, a taklam leh veilam a ding te toh.

²⁰Jahve upita: 'Tko će zavesti Ahaba da otiđe i padne u Ramot Gileadu?' Jedan reče ovo, drugi ono.

²⁰Huan, Toupan, Ahab Ramoth-gilead khua a va hoh tou a gala si ding a kuan khem ding ahia? achi ahi. Khat in hichi bangin achi a, midang in huchi bangin achi a.

²¹Tada uđe jedan duh i stade pred Jahvu. 'Ja ću ga', reče, 'zavesti.' Jahve ga upita: 'Kako?'

²¹Huchi in, kha khat ahong pawt a, Toupa ma ah a dinga, ken ka khem ding, achi a.

²²On odgovori: 'Izaći ću i bit ću lažljiv duh u ustima svih njegovih proroka.' Jahve reče: 'Ti ćeš ga zavesti. I uspjet ćeš. Idi i učini tako!'

²²Huan, Toupan a kiangah, "bangin eita? " achi a. Huan, aman, "ka va hoh dia, a jawlnei tengteng muk ah kha juau thei in ka va suak ding" achi a. Huan, aman, "na khem mah dinga, loh leng na lohching lai ding; va kuan inla, huchi bangin va hih ve leh" achi a.

²³Tako je, evo, Jahve stavio lažljiva duha u usta svih ovih tvojih proroka, ali ti Jahve navješćuje zlo."

²³Huchi in ngai in, Toupan hiai na jawlnei te tengteng muk ah kha juau thei a koih a, na tungtang thu ahoihlou lam in Toupan gen khin ahi, achi a.

²⁴Tada pristupi Kenaanin sin Sidkija i udari Miheja po obrazu pitajući: "Zar je Jahvin duh napustio mene da bi s tobom govorio?"

²⁴Huchi in Kenana tapa Zedekia in ahon naih a, Mikai biangah a hong benga, Toupa kha in na kiangah thugen ding in koilam ah ahi a ahon paisan? achi a.

²⁵Mihej odgovori: "Vidjet ćeš onoga dana kad budeš bježao iz sobe u sobu da se sakriješ."

²⁵Huan, Mikai in, ngai in, dantan sunggila bu ding a na lut ni chiangin na thei ding, achi a.

²⁶Tada izraelski kralj naredi: "Uhvati Miheja i odvedi ga gradskom zapovjedniku Amonu i kraljeviću Joašu.

²⁶Huan, Israel kumpipan, "Mikai pi unla, khopi heupa Amon leh kumpipa tapa Joas kiangah paipih nawn un";

²⁷Reci im: Ovako veli kralj: 'Bacite ovoga u tamnicu i držite ga na suhu kruhu i vodi dok se sretno ne vratim.'"

²⁷Huan, kumpipan hichin achi, "hiai mi suangkulh ah khum unla, lungmuang taka ka hong pai nawn masiah gim thuak na an leh gim thuak na tui nana pia un, chiin, chi un" achi a.

²⁸Mihej reče: "Ako se doista sretno vratiš, onda Jahve nije govorio iz mene." I nadoda: "Čujte, svi puci!"

²⁸Huan, Mikai in, "lungmuang taka na hong pai nawn peuhmah aleh Toupan kei hon zanga thu genlou ahi mah ding" achi a. Huan, amahmah in, "nou, mipi te aw, na vek un na ja un" achi a.

²⁹Izraelski kralj i judejski kralj Jošafat krenuše na Ramot Gilead.

²⁹Huchi in Israel kumpipa leh Jehosaphat bel Ramoth-gilead khua ah ahoh tou ua.

³⁰Izraelski kralj reče Jošafatu: "Ja ću se preobući i onda ući u boj, ali ti ostani u svojoj odjeći!" Izraelski se kralj preobuče i pođe u boj.

³⁰Huan, Israel kumpipan Jehosaphat kiangah, "ka ki bawl lamdang dinga, kisual na ah ka hoh tou ding e; nang bel na kumpipa puan silh in" achi a. Huchi in Israel kumpipa aki bawl lamdang a, kisual na ah ahoh tou.

³¹Aramejski kralj naredi zapovjednicima bojnih kola: "Ne napadajte ni na maloga ni na velikoga, nego jedino na izraelskog kralja!"

³¹Huan, Suria kumpipan a kangtalai tunga heutu sawmthum-le-nih te kiangah, "Israel kumpipa kia lou ngal mi neu leng, mi lian leng a kuamah sual kei un" chi in thu apia hi.

³²Kad zapovjednici bojnih kola ugledaše Jošafata, rekoše: "To je kralj izraelski!" I krenuše u boj prema njemu. A Jošafat povika.

³²Huan, kangtalai tunga heutu ten Jehosaphat ava muh un, hichi ahi a, Israel kumpipa ahimah ve, achi ua; huchi in sual tum in a um ta uh; huan, Jehosaphat akikou khia hi.

³³A kad zapovjednici bojnih kola vidješe da to nije izraelski kralj, okrenuše se od njega.

³³Huan, kangtalai tunga heututen Israel kumpipa ana hikei chih a theih un hichi ahi a, a delh lai uh a nokik ta uh.

³⁴Jedan nasumce odape luk i ustrijeli izraelskog kralja između nabora pojasa i oklopa. Kralj reče vozaču: "Okreni, izvedi me iz boja jer mi nije dobro."

³⁴Huan, mikhat in tup tuan neilou in a thalpeu a lai a, Israel kumpipa lum leh lum kikal ah akap a; huchi in a kangtalai hawlpa kiangah, kai hei inla, sepaihte laka kipan hon pawt pih in, nakpia liamna ka tuak ta hi, achi a.

³⁵Boj je onoga dana bio sve žešći, ali se kralj držao uspravno na bojnim kolima prema Aramejcima. A navečer umrije. Krv se iz rane izlila u kola.

³⁵Huan, huai ni in kisual na a thupi mah mah mai a; kumpipa a kangtalai ah Suriate muh in a ding sak ua, huan, nitaklam in a si ta: huan, amah a liamsak na ua kipan sisan kangtalai sungah a luang duadua hi.

³⁶O zalasku sunčevu odjeknu glas taborom: "Svaki u svoj grad i svaki u svoju zemlju!

³⁶Huan, nitum kuan ding khawng in, sepaihte lakah, michih amah kholam ah, michih amah gam lam ah pai vek hen, chi in a kikou chiat ta uhi.

³⁷Kralj je poginuo!" Otišli su u Samariju i pokopali kralja u Samariji.

³⁷Huchiin kumpipa asi ta a, Samari khua ah a lutpih ua; huchiin Samari khua ah kumpipa a vui ta uhi.

³⁸Njegova su kola oprali u samarijskom ribnjaku, psi su lizali njegovu krv i bludnice se ondje kupale, po riječi koju je rekao Jahve.

³⁸Huan, Samari kho dil gei ah kangtalai a sil ua; huan, Toupa thugen bang takin uiin a sisante a liakta uhi; (huailai ah kijuakte a kisil sek uh; ).

³⁹Ostala povijest Ahabova, sve što je učinio, o kući od bjelokosti, o svim gradovima koje je sagradio, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih?

³⁹Huchiin Ahab tanchin dangte, a thil hih tengteng te, a saiha inlamte, a kho bawl tengteng Israel kumpipate lal lai a thu gelhna bu ah a tuang ahi kei maw?

⁴⁰Ahab je počinuo sa svojim ocima, a njegov sin Ahazja zakralji se mjesto njega.

⁴⁰Huchiin Ahab a pute kiangah a ihmutaa; huan, a tapa Ahazia a sikin a lalta hi.

⁴¹Jošafat, sin Asin, postade kraljem Judeje četvrte godine kraljevanja Ahaba, kralja izraelskoga.

⁴¹Huan, Israel kumpipa Ahab lal kum lina ah Asa tapa Jehosaphat bel Judate tungah a lal pana.

⁴²Jošafatu bijaše trideset i pet godina kad se zakraljio; kraljevao je dvadeset i pet godina u Jeruzalemu; mati mu se zvala Azuba, a bila je kći Šilhijeva.

⁴²Jehoshaphat bel a lal pat lai in kum sawmthum leh kum nga ahi a; Jerusalem khua ah kum sawm nih leh kum nga vai a hawm. A nu min Azub, Silhi tanu ahi.

⁴³Išao je sasvim putem oca Ase, ne skrećući s njega, nego čineći što je pravo u očima Jahvinim.

⁴³Huan, a pa Asa lampi tot tengteng a tawna; pialsan hetlou in Toupa mitmuh in thil hoih ahi jel hi; mun sangte bel a la mang keia, mun sangte ah mite a kithoih lai un, gimlim a halhal lai uhi.

⁴⁴Samo, uzvišice nisu bile uklonjene, narod je još prinosio klanice i kađenice na uzvišicama.

⁴⁴Huan, Jehosaphat in Israel kumpipa toh kilem na a bawl a.

⁴⁵Jošafat je bio u miru s izraelskim kraljem.

⁴⁵Huchi in Jehosaphat tanchin dang te, a thilhihtheihdan ahih lat thu te, a gal sual thute Juda kumpipate lal lai thu gelh na bu ah a tuang ahi kei mawh?

⁴⁶Ostala povijest Jošafatova, pothvati koje je izveo i kako je vojevao, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih?

⁴⁶Huan, a pa Asa damlai a pasal kizuakte a om laite a gama kipan a delh khe vek.

⁴⁷Istrijebio je iz zemlje preostale bludnice, koje su se održale iz vremena njegova oca Ase.

⁴⁷Huan, Edom gamah kumpipa a om kei ua, kumpipa sika pangin vai a hawm hi.

⁴⁸Nije bilo kralja u Edomu, nego je vladao namjesnik.

⁴⁸Johosaphat in Ophira dangka-eng po ding Tarsis longte a bawl a; himahleh ahoh ta kei ua; Ezion-geber mun ah longte lah a se vek ta ngal a.

⁴⁹Kralj Jošafat sagradi taršiško brodovlje da ide u Ofir po zlato, ali nije otišlo jer se brodovlje razbilo kod Esjon Gebera.

⁴⁹Huchi in Ahab tapa Ahazia in Jehosaphat kiangah, "ka mite na mite toh longte ah kuan khawm le uh ake" achi a. Himahleh Jehosaphat in pha a sakei.

⁵⁰Tada Ahazja, sin Ahabov, reče Jošafatu: "Neka moje sluge pođu s tvojim slugama na lađama." Ali Jošafat to ne prihvati.

⁵⁰Huan, Jehosaphat apu te kiangah a ihmu a, a pute lakah apu David khopi ah a vui ta uh; huan, a tapa Jehoram a sikin a lal ta hi.

⁵¹Jošafat počinu sa svojim ocima i sahranjen bi u gradu Davida, svoga praoca. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Joram.

⁵¹Huan, Juda kumpipa Jehosaphat lal kum sawm leh kum sagih kum in Ahab tapa Ahazia bel Samari khua ah Israelte tungah a lal pana, Israelte tungah kum nih a lal hi.

⁵²Ahazja, sin Ahabov, postade kraljem Izraela u Samariji sedamnaeste godine Jošafatova kraljevanja Judejom i kraljevao je dvije godine nad Izraelom.

⁵²Huan, Toupa mitmuh in thil hoihlou ahih jel a, a nu leh a pa lampi totte, Nebat tapa Israelte thil hihkhial sak pa Jeroboam lampi totte a tawn tei jel a.Huan, apa hih bang bang hih in Baal na a sem a, a be jel a, Toupa, Israelte Pathian bel a heh sak naknak hi.

⁵³On je činio što je zlo u očima Jahvinim i hodio je putem svoga oca i putem svoje majke i putem Jeroboama, sina Nebatova, koji je navodio Izraela na grijeh.

⁵³Huan, apa hih bang bang hih in Baal na a sem a, a be jel a, Toupa, Israelte Pathian bel a heh sak naknak hi.

⁵⁴Služio je Baalu i klanjao se pred njim. Srdio je Jahvu, Boga Izraelova, sasvim onako kako je činio njegov otac.