¹Salomon je proširio svoju vlast nad svim kraljevstvima od Rijeke sve do zemlje filistejske i do međe egipatske. Ona su donosila svoj danak i služila Salomonu sve dane njegova života.

¹Huan, Tura kumpipa Hiramin Solomon kiangah amite a sawla; a pa munah kumpipa dingin amah sathau a nilh uh chih lah a naja ngala; Hiram lah David it gigepa ahi hima.

²Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora običnog brašna,

²Huan, Solomonin Hiram kiangah.

³deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi.

³Ka pa David in Toupan a khepek nuaia a koih masiah a kim a vela mun chih mual chiha kidounate jiakin Toupa a Pathian min dingin in a lam theikei chih na thei thei a

⁴Jer on je vladao nad svime onkraj Rijeke - od Tafse do Gaze, nad svim kraljevima s onu stranu Eufrata - i imao je mir po svim granicama naokolo.

⁴Tuin bel Toupa ka Pathianin munchih mualchihah muanna a honna nei sakta a; melmate a om nawn kei ua, vangsiatna leng a om sam kei.

⁵Juda i sav Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana sve do Beer Šebe, svega vijeka Salomonova.

⁵Huan, ngai dih, Toupan ka pa David kiangah, Na tapa, na sikha na laltutphah ka luahsak dingin ka min adin in a honlam ding, chia a na gensa bangin, Toupa ka Pathianmin dinga in lam ka tum hi.

⁶Salomon je imao četrdeset tisuća konja za vuču i dvanaest tisuća za jahanje.

⁶Huchiin, Lebanon tanga sidar singte honphuk sak dingin thu pia inla, ka sikhate leng na sikhate lakah a hongtel tei ding uh; huan, na sikhate loh a hihleh na chih peuhmah bangin ka honpe jel ding: Zidon mite banga sing phuk siam ka lak uah kuamah a om kei uh chih na thei ngala, chiin ma a sawla.

⁷Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ičega ponestane.

⁷Huan, hichi ahi a, Hiramin Solomon thu a jakin a kipak mahmah a, Hiai mi tampi tunga vaihawm dinga tapa pil tak David pepa Toupa tuniin phatin om hen, achia.

⁸I ječam i slamu za konje i tegleću marvu donosili su na mjesto gdje se zadržavao, svaki kako bi ga zapalo.

⁸Huan, Hiramin Solomon kiangah, na hon thukhah ka naja a; sidar sing thu leh meilah sing thu na deih peuhmah kana hih ding.

⁹Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.

⁹Ka sikhaten Lebanon tang a kipanin tuipa phain a honla suk ding uh; Huan, non mun seh saka tuipia tolh dingin ka gak lom sakdinga, huan, huai laiah ka phel sak dinga, nang nana la ding hi: huan, nang leng ka inkote nek ding tumin ka deih non awnghuksak tei ding a kei deh, chiin mi a sawl hi.

¹⁰Mudrost je Salomonova bila veća od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta.

¹⁰Huchiin, Hiramin sidar sing leh meilah sing Solomon a deih peuhmah a piaa.

¹¹Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo među svim narodima unaokolo.

¹¹Huan, Solomonin Hiram bel a inkote nek dingin buh pota sing nih leh sathau suk pota sawmnih a pia: huai bel Solomonin kum tenga Hiram a piak sek dan ahi.

¹²Izrekao je tri tisuće mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuću i pet.

¹²Huan, Toupan achiam bang takin Solomon pilna a piaa: huan, Hiram leh Solomon kalah kilemna aoma; a nih un thu a khung uh.

¹³Zborio je o drveću: od cedra što je na Libanonu pa do izopa što klija na zidu; raspravljao je o životinjama, o pticama, o gmazovima i o ribama.

¹³Huan, kumpipa Solomonin Israelte tengteng laka mi nasem dinga goih teitei pawl a bawla; goih teitei pawl mi sing thum ahi uh.

¹⁴Dolazili su od sviju naroda da čuju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljeva koji su čuli glas o njegovoj mudrosti.

¹⁴Lebanon ah kha khata kikheng jelin sing kha a sawl jela; kha khat Lebanon ah a om ua, kha nih amau inlamah: Adoniram bel nasem dia goih teiteite heutu a hi

¹⁵Tirski kralj Hiram posla svoje sluge Salomonu, jer bijaše čuo da su ga pomazali za kralja na mjesto njegova oca, a Hiram je svagda bio prijatelj Davidov.

¹⁵Huan, Solomonin thil po mi sing sagih leh, suangsek mi sing giat tang khawngah a neia;

¹⁶Tada Salomon poruči Hiramu:

¹⁶Huaite sim louin Solomonin a nasep tunga heutu tuam mawng, nasep vengmi sang thum leh za thum anei lai hi.

¹⁷"Ti znaš dobro da moj otac David nije mogao sagraditi Doma imenu Jahve, svoga Boga, zbog ratova kojima su ga okružili neprijatelji sa svih strana, sve dok ih Jahve nije položio pod stopala nogu njegovih.

¹⁷Huan, kumpipa thupiakin in suangphum suang seksaa lep dingin suang lian pipi, suangman tam pipi a hon pua uh.Huan, inlammite, Solomon mite leh Hiram mite leh Gebal miten suangte a sek ua, a in lamna ding un sing leh suangte a bawl uh..

¹⁸Sada mi je Jahve, Bog moj, dao mir posvuda unaokolo: nemam neprijatelja ni zlih udesa.

¹⁸Huan, inlammite, Solomon mite leh Hiram mite leh Gebal miten suangte a sek ua, a in lamna ding un sing leh suangte a bawl uh..

¹⁹Namjeravam, dakle, sagraditi Dom imenu Jahve, Boga svoga, kako je Jahve rekao mome ocu Davidu: 'Tvoj sin koga ću mjesto tebe postaviti na tvoje prijestolje, on će sagraditi Dom mome Imenu.'

²⁰Stoga sada zapovjedi da mi nasijeku cedrova na Libanonu; moje će sluge biti sa slugama tvojim, i ja ću platiti nadnicu tvojim slugama prema svemu kako mi odrediš. Ti znaš dobro da u nas nema ljudi koji umiju sjeći drva kao Sidonci."

²¹Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reče: "Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom."

²²I Hiram javi Salomonu: "Primio sam tvoju poruku. Ispunit ću u svemu tvoju želju glede drva cedrova i drva čempresova.

²³Moje će ih sluge dopremiti s Libanona na more, složit ću ih u splavi i pustiti ih morem do mjesta koje ćeš mi označiti; ondje ću ih razložiti i ti ćeš ih uzeti. Ti ćeš pak ispuniti moju želju i dati hranu mojoj čeljadi."

²⁴Hiram je davao Salomonu drva cedrova i čempresova koliko je htio,

²⁵a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuća kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuća kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom.

²⁶Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obećao; između Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez.

²⁷Tada diže kralj Salomon kulučare iz svega Izraela; kulučara je bilo u svemu trideset tisuća ljudi.

²⁸Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuća ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio nad svim kulučarima.

²⁹Salomon je imao i sedamdeset tisuća nosača tereta, osamdeset tisuća kamenorezaca u gori,

³⁰ne računajući glavara službeničkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuće i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima.

³¹Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih klešu za temelje Hrama.

³²Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesali su i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama.