1Uto kraljica od Sabe ču glas o Salomonu; hoteći iskušati Salomona zagonetkama, dođe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
1Huan, Solomon minthandan Seba kumpinu in ana jak in Solomon thu haksa pipi a ettel tum in nungjui mi tampi pi in sa ngawngsaute a banghiam gimlim te leh dangkaeng tampi leh suangmanpha te pua in Jerusalem ah a hoh toua: huan, Solomon kiang a vatun touh in, a lungsim a om tengteng suahsiang vek in a houpih hi,
2Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.
2Huan Solomon in athu dot tengteng a dawng vek a: Solomon in a dawn theihlouh himhima omkei hi.
3Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio,
3Huan, Seba kumpinun Solomon pilna leh a inlam, amuh in,
4jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah.
4A dohkan a nekdingte, a sikha te tutdante, a nasemte nasep dante, aki vat dante uh, a nou pe mite leh a ki vat dante uh, TOUPA in a avahoh touhna te, a am ahai hial hi.
5Tada reče kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
5Kumpipa kiang ah, Na thil hih teleh na pildan thuthang ka gam a kanajak a dik mahmah ngut hi,
6Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo rečeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala.
6Himahleh keimah mit mahmah a ka hong muh masiah a gen kia uh ka um theikei a, ngai in, na pildan thupi kimkhat leng a honna hilh sam ua hia: na minthan kana jak dan nakpiin na khup ve.
7Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
7Na mite nak hamphat na uh e, hiai nasikha na kiang a om gige a na pilna thu ngaikhe veute hampha hina tel uh e!
8Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuješ umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da činiš pravo i pravicu."
8TOUPA na Pathian, na tung a pipak, a kumpipa dinga a laltutphah a hon tutsakpa TOUPA na pathian phat in om hen: na pathian in Israelte khantawn a hih kip ding in a it a, huaijiak in diktat taka vaihawm ding in a kumpipa ding ua nang hon bawl eive, achi a.
9Dala je tada kralju sto i dvadeset zlatnih talenata i mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.
9Huchiin kumpipa kiang ah dangkaeng talent ja leh sawmnih leh bang hiam gimlim tampi mahmah le suang mantam te apia a, Seba kumpinun kumpipa Solomon bang hiam gimlim a piak bang himhim a om kei hi.
10Hiramove sluge, koje su sa Salomonovim slugama donosile zlata iz Ofira, dovezle su također sandalovine i dragulja.
10Huan, Solomon sikha te leh Huram sikha te Ophir akipan a dangkaeng va po ten algum sing leh suangmantam a hon pua uh,
11Kralj je napravio i citre i harfe za pjevače: nikad se prije nisu vidjele takve stvari u zemlji judejskoj.
11Huan, kumpipan Olgum sing TOUPA in leh kumpipa in umna ding leh lasa mite a dinga kaihging leh pekging dingin a bawl a: huchibang Juda gama tumalam in a mu ngeikei uhi.
12Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je zaželjela i zatražila, izuzev ono što je sama donijela kralju. Potom ona krenu i sa slugama ode u svoju zemlju.
12Huan, Seba kumpinun a thil apiak simlouh in kumpipa Solomon in a deih a pesam a, huchiin a gam lamah heute toh apai nonta uhi.
13Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,
13Huchiin Solomon kiang a kumkhat sunga dangkaeng hong lut gikdan dangkaeng talent jaguk leh sawm guk leh guk buk ahi.
14osim onoga što je dolazilo od trgovaca i putujućih prodavača. I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro.
14Mi ompolhte leh sumsinmi te hontawi sim hetlouh in: huan, Arabia kumpipa tengteng leh gam ukpa ten Solomon kiang ah dangkaeng te, dangkasik te a hon tawi sek uhi.
15Kralj Salomon načini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata;
15Huan, kumpipa Solomon in dangkaeng suk pekin lumlian chi zanih a bawl a lumlian khatin dangkaeng sekel jaguk a deih hi.
16i načini trista štitića od kovanoga zlata; za svaki je štitić utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuću zvanu Libanonska šuma.
16Huan, dangkaeng sukpek in lum ja thum a bawl a; lum khat in dangkaeng sekel ja thum a deih a; huaite Lebanon gammang In a koih hi.
17Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom.
17Huan, kumpipan Saiha paak laltutphah thupi tak a bawl behlap a, dangka keleu ngen in a luan hi.
18Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ručice s obiju strana prijestolja, a kraj ručica stajala dva lava.
18Laltutphah ah akal touhna siksan gukte, laltutphah toha zop, dangkaeng khe ngakna te, a ban ngakna bul a ding humpineilaki lim nih te a om hi.
19Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu.
19Huan, siksanguk lang tuak tungah humpi nelkai sawm le nih a ding ua: huchi bang koilai gamah leng a bawl ngei kei uh.
20Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.
20Kumpipa Solomon nou tengteng dangkaeng vek hi a, huan, Lebanon Gammang Ino tuiumbelsuan tengteng leng dangkaeng keleu vek ahi; Solomon damlaiin dangkasik bangmah in a simkei uh.
21Kraljeve su lađe išle u Taršiš s Hiramovim slugama; svake treće godine vraćale su se i dolazile taršiške lađe donoseći zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune.
21Kumpipan long hon, Huram sikha te, Tarsis a hoh sek kikop pih anei a, kum thu m hal zeel in, Tarsis long honin dangkaeng te, dangkasik te, saiha te, jawng te, utong te, a hon paw sek hi.
22Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću.
22Huchiin in kumpipa Solomon in khovel kumpipa tengteng hauhlam ah leh pil lam ah a khup vek.
23Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i čuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
23Huchiin pathian in a lungtang a akoih, a pilnathu ngai khe ding in, kunpipa tangteng in Solomon ahon zuan huthut uhi.
24Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posuđe, haljine, oružje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.
24Huan, kumteng a piak bikhiah nei in dangkasik tuium belsuante, dangkaeng tuiumbelsuante, puante, galvante, banghiam gimlimte, sakol te, sabentung te ahon pe chiat zel uh.
25Salomon je imao četiri tisuće konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuća konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.
25Huan, Solomon in Sakol leh kangtalai koihna mun sangli a nei a, huan sakol tungtuangmi sing khat leh sang nih a nei a, huaite kangtalai koihna khua te ah, Jerusalem kumpipa kiang te ah a omsak hi.
26Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske međe.
26Huan, lui kipan Philistia gam leh Aigupta gam tana kumpipa tengteng tungah a lal hi.
27Kralj je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini.
27Huan, kumpipan Jerusalem khua ah, atam mah mah jiak in dangkasik te suang bang mai a ngaih khop in a om sak a, sidar singte phaijang a theipi bang lel a, a ngaih khop in a om sak hi.
28Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.
28Huan, Solomon a dingin sakolte aigupta a kipan leh gamchih akipan inhon la jel uh.
29Ostala djela Salomonova, od prvih do posljednjih, zapisana su u povijesti proroka Natana, u proročkoj knjizi Šilonjanina Ahije i u proročkoj besjedi vidioca Adona o Nebatovu sinu Jeroboamu.
29Solomon tanchin dangte abul a kipan a tawptan pha in, jawlnei Nathan gelh tanchin bu ah, Silo mi Ahija gehkholhna bu ah, Nebat tapa Jeroboam tungtang thu a jawlnei Jedai kilakna ah tungkei maw?
30Salomon je vladao u Jeruzalemu nad svim Izraelom četrdeset godina.
30Huan, Solomon bel Jerusalem ah Israel mi teng teng tungah kum sawmli a lala.Huan, Solomon bel a pi leh pute kiang ah a ihmua, apa David khua ah a vui ua, a sik in a tapa Rehoboam a lalta.
31Potom je počinuo kod otaca i sahranili su ga u gradu oca mu Davida, a na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Roboam.
31Huan, Solomon bel a pi leh pute kiang ah a ihmua, apa David khua ah a vui ua, a sik in a tapa Rehoboam a lalta.