¹Kralj zadrhta, pope se u gornju odaju nad vratima i zaplaka; jecajući govoraše ovako: "Sine Abšalome, sine moj! Sine moj Abšalome! Oh, da sam ja umro mjesto tebe! Abšalome, sine moj, sine moj!"

¹Huchi in Joab a hilh ua, Ngai in, kumpipa'n Absalom a sun ve, a chi ua.

²I javiše Joabu: "Eno kralj plače i tuguje za Abšalomom."

²Huchi in huai ni a a zohna uh mi tengteng a ding in sunna a hong hi zota hi: Kumpipa a tapa ziak in a lungkham mahmah, a chih uh huai ni in mipite'n lah a na zata ngal ua.

³Tako se pobjeda u onaj dan pretvorila u žalost za svu vojsku, jer je vojska čula u onaj dan da kralj tuguje za svojim sinom.

³Huan, mipite bel kidouna a mi taimang a zum ziak ua a guk a paimang bang in huai ni in a guk in khopi ah a lut uhi.

⁴I toga se dana vojskom kradom vrati u grad, kao što se kradom šulja vojska koja se osramotila bježeći iz boja.

⁴Huan, kumpipa'n a mai a hum a, Aw ka tapa Absalom, aw Absalom, Ka tapa, ka tapa! Chi in kumpipa a kap huphup a.

⁵A kralj je pokrio svoje lice i vapio iza glasa: "Sine moj Abšalome! Abšalome, sine moj! Sine moj!"

⁵Huan, Joab in ah kumpipa kiang ah a lut a, Na hinna te, na tapate leh na tanute hinna leh na zite leh na meite hinna humbitmite tuni in zum tak in na bawlta ve;

⁶Tada Joab dođe kralju u kuću i reče mu: "Postiđuješ danas lice svih svojih slugu koji su danas spasili život tebi, život tvojim sinovima i tvojim kćerima, život tvojim ženama i život inočama tvojim,

⁶Nang hon hawte na it a, nang hon itte na mudah a. Heutute leh sepaihte nang a ding a bangmah hilou bang in tuni in na hihlangta a: Absalom pen dam in, kou dang tengteng tuni in si zo vek le ung, huai tuh na kipahlam tak hi leh kilawm in tuni in ka thei ahi.

⁷jer iskazuješ ljubav onima koji te mrze, a mržnju onima koji te ljube. Danas si pokazao da ti ništa nije ni do vojvoda ni do vojnika, jer vidim sada da bi ti sasvim pravo bilo kad bi Abšalom bio živ, a mi svi da smo danas poginuli.

⁷Huaiziak in thou inla, pawt khe mai in, na mite lungkimsak lam sang in thu gen in: na pawt khiak kei leh TOUPA lou in ka kichiam ahi, mi khat lel leng tu zan in na kiang a om a omkei ding uh: huan, huai lah nang a ding in na tuailai a kipan tutan a na tung a thil hoihlou hongtung tengteng sang tham in a hoihkei zo ding, a chi a.

⁸Zato sada ustani, iziđi i prijazno progovori svojim vojnicima; jer, kunem ti se Jahvom, ako ne iziđeš, nijedan čovjek neće ostati noćas s tobom, i to će ti biti veća nesreća od svih koje su te snašle od tvoje mladosti pa do sada."

⁸Huchi in kumpipa a thou a, kulh kongpi ah a tu a. Ngai un, kumpipa kulh kongpi ah a tu hi, chi in mipi tengteng a hilh ua: huan, mipi tengteng kumpipa ma ah a vahoh uh. Israelte bel amau puan in chiat uah a taikek uh.

⁹Kralj ustade i sjede na vrata. Javiše to svemu narodu govoreći: "Eno kralj sjedi na vratima." I sav narod dođe pred kralja. A Izraelci bijahu pobjegli svaki u svoj šator.

⁹Kumpipa'n i melmate uh khut a kipan hon honkhia a, Philistiate khut a kipan hon hondamta; huan, tu in hiai gam a kipan in Absalom a taikhiaksan.

¹⁰I sav se narod po svim Izraelovim plemenima prepirao govoreći: "Kralj nas je izbavio iz ruku naših neprijatelja, on nas je izbavio iz ruku filistejskih, a sada je morao pobjeći iz zemlje ispred Abšaloma.

¹⁰Huan, Absalom i kumpipa ding a sathau i nilhpa kidouna ah a sita ngal a, Bang achia ahia kumpipa kamkhat bek sap vai na hawmlouh uh? Chi in Israel mite tengteng a kisel tualtual uh.

¹¹A Abšalom koga smo pomazali za kralja poginuo je u boju. Zašto se, dakle, kolebate dovesti kralja natrag?"

¹¹Huchi in kumpipa'n siampu Zadok leh Abiathar kiang ah, Juda upate kaing ah, Bangdia kumpipa a in lam a pikik thu a a zekaipen a pang na hi ua? Israel mite'n kumpipa pikik thu a gen ulah kumpipa kiang a tungta ngal a.

¹²Te riječi svega Izraela dopru do kralja u njegovu kuću. Zato kralj David poruči svećenicima Sadoku i Ebjataru: "Recite starješinama judejskim ovako: 'Zašto da vi budete posljednji koji će kralja dovesti u njegovu kuću?

¹²Ka unaute na hi ua, ka guh leh ka sa lah na hi ngal ua, bang achia a zekaipen a pang peuhmah na hi ua? Chi in va gen un.

¹³Vi ste moja braća, vi ste od moga mesa i od mojih kosti. Zašto biste, dakle, bili posljednji koji će dovesti kralja natrag?'

¹³Huan, Amasa kiang ah, Ka guh leh ka sa na hi ka hia? Joab sik a ka ma a sepaihte heutu dia ka hon bawllouh a ka hon bawlkei leh, Pathian in a loh loh hon loh mai henla, huai sang a thupi zaw in leng, a chi hi, va chi in, chi in mi a sawl a.

¹⁴Recite i Amasi: 'Nisi li ti od mojih kosti i od moga mesa? Neka mi Bog učini zlo i neka mi doda drugo ako mi ne budeš zauvijek vojvoda nad mojom vojskom namjesto Joaba!'"

¹⁴Huchi in Juda mite tengteng lungsim mi khat lungsim bang mai in a awnsakta a; huchi in kumpipa kiang a, Na mite tengteng toh hongkik nawn un, chi ding in mi a sawl uh.

¹⁵Tada se složiše svi ljudi Judina roda kao jedan čovjek i poručiše kralju: "Vrati se sa svim svojim ljudima!"

¹⁵Huchi in kumpipa a pai nawn a, Jordan a vatung a. Huan, Judate kumpipa na dawn a, kumpipa Jordan a na pi galkah ding in Gilgal ah a hoh uh.

¹⁶I tako se kralj vrati i dođe do Jordana, a Judejci bijahu stigli do Gilgala dolazeći u susret kralju da prate kralja na prijelazu preko Jordana.

¹⁶Huan, Hahurim khua a mi Benjamin mi Ger tapa Simei leng kimtak in kumpipa dawn ding in Judate mah toh kiton in a pawt khia.

¹⁷Tada je pohitio i Šimej, sin Gerin, Benjaminovac iz Bahurima, i sišao s Judejcima u susret kralju Davidu.

¹⁷Huan, a kiang ah Benjamin mi sangkhat toh, Saula inkote sikha Sib, a tapa sawm leh nga leh a sikha sawmnih toh a tel ua: huan, kumpipa mitmuh in Jordan a galkahta uhi.

¹⁸Imao je sa sobom tisuću ljudi od Benjaminova plemena. I Siba, sluga Šaulova doma, sa petnaest svojih sinova i dvadeset svojih slugu, dođe do Jordana pred kralja.

¹⁸Huan, kumpipa inkote pi galkahna ding leh hoih a sak bangbang a a hih ding in long a paipih ua. Huan, Jordan lui a galkah leh Ger tapa Simei kumpipa ma ah a khupboh.

¹⁹Dovezli su splav da prevezu kraljevu čeljad i da učine sve što bi mu bilo drago. A Gerin sin Šimej baci se pred noge kralju kad je kralj htio prijeći preko Jordana;

¹⁹Huan, kumpipa kiang ah, Ka pu in thulimlouhna nei in hon sepkei teitei leh, toupa ka pu in Jerusalem a pawtsan ni a na sikha in diklou tak a a na hihte leng thei gige samkei leh, kumpipa'n lungsim ah paikei leh.

²⁰i reče kralju: "Neka mi moj gospodar ne upiše u grijeh! Ne opominji se zla što ti ga je učinio tvoj sluga u onaj dan kad je moj gospodar i kralj izlazio iz Jeruzalema. Neka to kralj ne uzima k srcu!

²⁰Na sikha in thil ka hihkhial chih ka kithei a; huaiziak in, ngai in, Joseph inkote tengteng lak a ka pu toupa dawn ding a tuni a hong pawt masapen leng ka hi hi, a chi a.

²¹Tvoj sluga uviđa da je sagriješio; zato sam, evo, došao danas prvi iz svega Josipova doma da siđem u susret svome gospodaru i kralju."

²¹Himahleh Zerui tapa Abisai in a dawng a, TOUPA sathau nilhpa a hamsiat ziak in Simei pen hihlup ding ahi kei dia hia? a chi a.

²²Ali Sarvijin sin Abišaj progovori i reče: "Zar Šimej ne zaslužuje smrt što je proklinjao pomazanika Jahvina?"

²²Huan, David in, Nou Zerui tapate aw, noute hon na theihsak ding uh bang ahia om? Tuni in kei hon doute na hi kei umaw? Tuni a Israel lak a mi mawngmawng hihlup ding ahi hia? Tuni in Israel mite tung a kumpipa ka hih a theilou ka hi maw? a chi a.

²³A David odgovori: "Što ja imam s vama, Sarvijini sinovi, te me danas uvodite u napast? Zar bi danas mogao tko biti pogubljen u Izraelu? TÓa sada znam da sam danas opet kralj nad Izraelom."

²³Huan, kumpipa'n Simei kiang ah, Na si hetkei ding, a chi a. Kumpipa a kiang ah a kichiamta hi.

²⁴Tada kralj reče Šimeju: "Nećeš poginuti!" I kralj mu se zakle.

²⁴Huan, Saula tapa Mephiboseth kumpipa dawn ding in a hong khia a; kumpipa a pawt khiak ni a kipan a galmuang a hong pai nawn ni tan in a khete a zunkei a, a khamul a sumkei a, a puan leng a sawp samkei hi.

²⁵I Šaulov sin Meribaal sišao je u susret kralju. On nije njegovao ni svojih nogu ni svojih ruku, nije uređivao svoje brade, nije prao svojih haljina od onoga dana kad je otišao kralj pa sve do dana kad se opet vratio u miru.

²⁵Huan, hichi ahi a, kumpipa dawn ding a Jerusalem a hoh kumpipa'n a kiang ah, Mephiboseth, Bangdia ka kiang a hong sam lou? A chi a.

²⁶Kad je iz Jeruzalema došao u susret kralju, upita ga kralj: "Zašto nisi pošao sa mnom, Meribaale?"

²⁶Huan, aman a dawng a, Aw toupa, ka pu, ka sikha in hon khem a: na sikha in, Kumpipa kiang a hoh ding in ka tuanna ding in sabengtung ka van ding, ka chi a; na sikha lah a khe a bai ngal a.

²⁷A on odgovori: "Kralju gospodaru! Moj me sluga prevario. Tvoj mu je sluga rekao: 'Osamari mi magaricu da je uzjašem i pođem s kraljem!' Jer tvoj je sluga hrom.

²⁷Huan, kumpipa ka pu kiang ah na sikha a hek a; himahleh toupa ka pu Pathian angel bang ahi a; huaiziak in hoih na sak bangbang in hih in.

²⁸On je oklevetao tvoga slugu pred mojim gospodarom i kraljem. Ali moj je gospodar i kralj kao Božji anđeo: zato čini što je dobro u tvojim očima.

²⁸Ka pa inkote tengteng toupa ka pu ma a hihlum vek dia kilawm ahi ngut ua; himahleh na sikha na an umpihte lak ah na pangsak a. Huaiziak in kumpipa kiang ah thil dang phut ngam lai dia kilawm ka hi maw? a chi a.

²⁹Jer sav moj očinski dom nije bio drugo zaslužio nego smrt od moga gospodara kralja, a ti si ipak primio svoga slugu među one koji jedu za tvojim stolom. Pa kako još imam pravo tužiti se kralju?"

²⁹Huan, kumpipa'n a kiang ah, Na tungtang thu bang dia gen nawn nak na hia? Nang leh Zib gam kihawm un ka chi hi, a chi a.

³⁰A kralj mu odgovori: "Čemu da još duljiš svoj govor? Određujem: ti i Siba podijelite njive!"

³⁰Huan, Mephiboseth in kumpipa kiang ah, Eh, aman tang vek heh, toupa ka pu lah amah in ah galmuang in a hongta ngal a, a chi a.

³¹Meribaal reče kralju: "Neka uzme i sve, kad se moj gospodar kralj sretno vratio u svoj dom!"

³¹Huan, Gilead mi Berzilai Rogelim a kipan in a hong suk a; kumpipa Jordan a pi galkah ding in a kiang ah Jordan a kan hi.

³²I Barzilaj Gileađanin dođe iz Rogelima i nastavi s kraljem da ga isprati preko Jordana.

³²Barzilai bel upa pi ahi a, kum sawmgiat a upa ahi a: Mahanaim a kumpipa om sung in nek ding a na tuah sak a; mi neizou tak ahi.

³³Barzilaj bijaše vrlo star, bilo mu je osamdeset godina. Pribavljao je kralju opskrbu dok je boravio u Mahanajimu jer bijaše vrlo imućan čovjek.

³³Huan, kumpipa'n Berzilai kiang ah, ka kiang ah hong inla, ka kiang ah Jerusalem ah ka hon vak ding, a chi a.

³⁴Kralj reče Barzilaju: "Pođi sa mnom, ja ću te u tvojim starim danima uzdržavati kod sebe u Jeruzalemu."

³⁴Huan, Barzilai in kumpipa kiang ah, Ni bangzah kum bangzah damlai ding ka hi a, Jerusalem a kumpipa kiang a ka hoh touh tei na ding?

³⁵A Barzilaj odgovori kralju: "A koliko mi još godina života ostaje da idem s kraljem u Jeruzalem?

³⁵Tu in kum sawmgiat ka hia; a sia leh a pha leng khen ka hia hia? Na sikha in ka thil nek leh dawnte a lim leh limlou leng thei thei ka hi nawn ahia? Pasal leh numeite lasak ging leng ka za thei nawn ahia? Huaiziak in na sikha bang ding in toupa ka pu ding a puakgik ka hih maizen ding?

³⁶Sada mi je osamdeset godina; mogu li još razlikovati što je dobro a što zlo? Može li tvojem sluzi još goditi što jede i pije? Mogu li još slušati glas pjevača i pjevačica? Zašto bi tvoj sluga bio još na teret mome gospodaru kralju?

³⁶Na sikha in kumpipa kiang a Jordan galkah tei lel ka tup ahi; bang ding in kumpipa'n huchi bang in hoih man a hon thuk chitchiat dia?

³⁷Tvoj će sluga još samo prijeći preko Jordana s kraljem, ali zašto bi mi kralj dao takvu nagradu?

³⁷Hehpihtak in na sikha zaw hon pai nawnsak mai in ka hon ngen hi, ka nu leh ka pa han omna koumau khua ngei ah ka si ding. Ahihhang in en in, na sikha Chimham; TOUPA ka pu kiang ah galkah henla, a tungah hoih na sak bangbang in hih in, a chi a.

³⁸Dopusti svome sluzi da se vrati, da umrem u svom gradu kod groba svoga oca i svoje majke. Ali evo tvoga sluge Kimhama, neka ide dalje s mojim gospodarom kraljem, pa njemu učini što je dobro u tvojim očima!"

³⁸Huan, kumpipa'n a dawng a, Chimham ka kiang ah a galkah sam ding a, hoih na sak bang zel in a tungah ka hih ding: huan, thil bang peuh na hon nget peuhmah ka hon hihsak ding, a chi a.

³⁹Kralj odgovori: "Neka onda Kimham ide sa mnom dalje, a ja ću mu učiniti što bude tebi drago i što god me zamoliš sve ću mu učiniti za tebe."

³⁹Huan, mipi tengteng Jordan gal a kah ua, huan, kumpipa leng a galkah a; huan, kumpipa'n Barzilai a tawp a, vual a zawl a: huan, amah mun lam ah a pai nawnta hi.

⁴⁰Kad je sav narod prešao preko Jordana, prijeđe i kralj, poljubi Barzilaja i blagoslovi ga, potom se ovaj vrati u svoje mjesto.

⁴⁰Huchi in kumpipa Gilgal ah a galkah a, Chimham a kiang ah a galkah sam hi. Huan, Juda mi tengteng in kumpipa a pi galkah ua, Israel mi leng a kimkhat a pang uh.

⁴¹Kralj nastavi put u Gilgal, a Kimham iđaše s njim. Kralja je pratio sav narod Judin i polovina naroda Izraelova.

⁴¹Huan, ngai in, Israel mi tengteng kumpipa kiang ah a hong ua, kumpipa kiang ah, Bang achia ka unau uh Juda mite'n nang hon gukhia a, kumpipa leh a inkote leh David mi tengteng leng Jordan gal a a pi khawm vek mawk uh? A chi ua.

⁴²Uto svi Izraelci dođu pred kralja i upitaju ga: "Zašto te naša braća Judejci ukradoše i zašto prevedoše preko Jordana našega kralja i njegov dom i sve Davidove ljude s njim?"

⁴²Huan, Judami tengteng in Israel mite a dawng ua, Kumpipa ka kinaihpih uh a hih ziak ahi: bang dia hiai thu a heh mawk? Kumpipa neih muang a om ka hi mahmah ua maw? thil piak bang hiam te leng a hon nei ahia? a chi ua.Huan, Israel mite'n Juda mite a dawng ua, Kumpipa ah tan sawm ka nei ua, David ah noute sang in anglaitanna ka neizaw uh; bang dia hon ngaineu maw, kumpipa pi kik nawn sawm masate ka hikei uh maw? a chi ua. Huchi in Juda mite thu Israel mite thu sang in a gum zaw hi.

⁴³A Juda odgovori Izraelu: "Kralj je meni rod. Zašto si se ražestio zbog toga? Jesam li jeo na kraljev račun? Ili sam si što prigrabio?"

⁴³Huan, Israel mite'n Juda mite a dawng ua, Kumpipa ah tan sawm ka nei ua, David ah noute sang in anglaitanna ka neizaw uh; bang dia hon ngaineu maw, kumpipa pi kik nawn sawm masate ka hikei uh maw? a chi ua. Huchi in Juda mite thu Israel mite thu sang in a gum zaw hi.

⁴⁴Tada Izrael odgovori Judi ovako: "Ja imam deset udjela na kralja i prema tebi ja sam prvorođenac. Zašto si me, dakle, prezreo? Nije li moja riječ bila prva kad je trebalo natrag dovesti moga kralja?" Ali govor Judin bijaše tvrđi od govora Izraelova.