1Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti.
1Thou sisain gimlim bawlpa nuhtheihna uih gim a sawl khe sak a: huchibangmahin haina neu chikin pilna leh zahna a buk zou nak hi.
2Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim.
2Mi pil lungtang a khut taklam ah a oma; himahleh mi hai lungtang a khut veilam ah.
3Dovoljno je da luđak pođe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud.
3A hi, huaibanah, lampi-a mi hai a vak laiin, a theihsiamnain a juau sana, mi chiteng ah hai a hih dan a gen hi.
4Ako se na te digne vladaočev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost sprečava velike grijehe.
4Vaihawmmi lungsim nang dou dinga a thoh leh, na mun taisan ken; kipiakin tatkhelkna thupite a lungkimsak.
5Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca:
5gilou ni nuaia ka muh, vaihawmmi akipana diklouhna hongkipan khia bangin, a om a:
6ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje.
6Haina nakpi-a zahtakhuaiin a kibawla, mun niamah hauhsakna a tu.
7Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge.
7Sikhate sakol tunga tuang leh, lalte leitunga sikhate banga khea pai ka mu.
8Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija.
8Kuapeuh kokhuk tou huai sungah amah a ke ding; kuapeuh dai phuvang; gulpin a kei ding.
9Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati.
9Kuapeuh suang hemkhia huaiin a kihihna dinga; kuapeuh singa belh huaiah lauhuaiin a kibawl hi.
10Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh.
10Sik a mola, ama min a tathiam kei leh, hatna tamsem a koih ding ahi: himahleh pilna thuzoh a phatuam hi.
11Ako zmija ujede prije čaranja, ništa onda opčaratelj ne koristi.
11Khima om maa gulpiin a keih leh, khimmi ah phatuamna a omta kei hi.
12Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne.
12Mi pil kama thute hehpihtheiin a oma; himahleh mi hai mukten amah mah a nawmvalh ding.
13On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem.
13A kama thute kipatna haina ahi: huan a houlimna tawpna lungsim kimlouhna gilou ahi.
14Luđak previše govori: čovjek ne poznaje budućnost, i tko mu može kazati što će poslije njega biti?
14Mi haiin leng thu a khangsak a: himahleh mihingin bang a om dia chih a theikei; huan amah nunga hongom ding, amah kuan a hilh thei dia?
15Luđake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad.
15Khopi-a hohna dan a theih louh jiakin, mi haite sepgimnain amaute laka michih a gimsak hi.
16Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste.
16Aw gam, na tunga gik hi, na kumpipa naupang a hih laiin na lalten jingsangin a ne uh!
17Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju.
17Aw gam, na kumpipa miliante tapa a hiha, na lalten, kham ding hi lou-a, hatna dinga a hun taka a nek lai un, nuam na sa hi.
18S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuća.
18Thadahna jiakin intung a chima; khut jawntatna jiakin in a keh hi.
19Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve.
19Nuihna dingin ankuang a kiluia, uainin hinna a kipaksak; sum thil tengteng awnghukna ahi.Kumpipa, li hi lou, na ngaihtuahin hamsiat ken; huan na lupna dantan sungah mihausate hamsiat ken: huih khuaa vasaten na aw po ding ua, kha neiten a thu gen ding uh a hih jiakin.
20Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer će ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati.
20Kumpipa, li hi lou, na ngaihtuahin hamsiat ken; huan na lupna dantan sungah mihausate hamsiat ken: huih khuaa vasaten na aw po ding ua, kha neiten a thu gen ding uh a hih jiakin.