¹Jahve reče Mojsiju i Aronu u zemlji egipatskoj:

¹ Rabbi salaŋ Musa nda Haruna se Misira laabo ra ka ne:

²"Ovaj mjesec neka vam bude početak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini.

² «Handu woone ga ciya handu sintinay araŋ se. A ga ciya handu sintinay jiiro ra araŋ se.

³Ovo objavite svoj zajednici izraelskoj: Desetog dana ovoga mjeseca neka svatko za obitelj pribavi jedno živinče. Tako, jedno na obitelj.

³ Wa salaŋ Israyla jama marga kulu se ka ne: ‹Hando wo, a zaari wayanta hane, araŋ ra boro fo kulu ma sambu feej'ize nga baabo windo hina me, windi fo, feej'ize fo.

⁴Ako je obitelj premalena da ga potroši, neka se ona priključi svome susjedu, najbližoj kući, prema broju osoba. Podijelite živinče prema tome koliko koja osoba može pojesti.

⁴ Da mo feej'izo bisa windo gaabi, kala nga nda nga gorokasino kaŋ ga maan a windo ma sambu afo, fundikooney kaŋ yaŋ go windo ra baayaŋ hina me. Borey kulu ŋwaayaŋ hina me no araŋ ga feej'izo deedandi.

⁵Živinče neka bude bez mane, od jedne godine i muško. Možete izabrati bilo janje bilo kozle.

⁵ Araŋ feej'izo ma ciya mo wo kaŋ sinda laru, jiiri fo feeji gaaru ize. Feejey ra wala hinciney ra no araŋ g'a sambu.

⁶Čuvajte ga do četrnaestoga dana ovoga mjeseca. A onda neka ga sva izraelska zajednica zakolje kad se spusti suton.

⁶ Araŋ m'a jisi mo hala hando wo zaari way cindi taacanta ra. Israyla jama kulu m'i jindey kaa wiciri kambo ra.

⁷Neka uzmu krvi i poškrope oba dovratnika i nadvratnik kuće u kojoj se bude blagovalo.

⁷ I ma kaa kuro gaa ka tuusu fu me carawey gaa, da meyey beeney gaa, fuwey kaŋ ra i ga feejo ŋwa.

⁸Meso, pečeno na vatri, neka se pojede te iste noći sa beskvasnim kruhom i gorkim zeljem.

⁸ Cino din ra no i g'a hamo ŋwa. I m'a ton ka ŋwa, nga nda buuru kaŋ sinda dalbu*, da kobto yaŋ kaŋ ga fottu no i ga ŋwa a banda.

⁹Da ništa sirovo ili na vodi skuhano od njega niste jeli, nego na vatri pečeno: s glavom, nogama i ponutricom.

⁹ I ma s'a ŋwa igani wala hinante, amma i m'a ton, a boŋo d'a cey da gunde ra jinayey mo.

¹⁰Ništa od njega ne smijete ostaviti za sutradan: što bi god do jutra ostalo, morate na vatri spaliti.

¹⁰ Araŋ ma si ta a ra hay fo kulu ma cindi ka di susubay, amma haŋ kaŋ to susuba, araŋ m'a ton ka ban.

¹¹A ovako ga blagujte: opasanih bokova, s obućom na nogama i sa štapom u ruci. Jedite ga žurno: to je Jahvina pasha.

¹¹ Mate kaŋ araŋ g'a ŋwa mo neeya: da guddamayaŋ araŋ cantey gaa, da taamuyaŋ araŋ cey gaa, da goobuyaŋ araŋ kambey ra. Waasi-waasi no mo araŋ g'a ŋwa d'a; nga no ga ti Rabbi Paska* _kaŋ a feerijo ga ti bisayaŋ|_.›

¹²Te ću, naime, noći ja proći egipatskom zemljom i pobiti sve prvorođence u zemlji egipatskoj - i čovjeka i životinju. Ja, Jahve, kaznit ću i sva egipatska božanstva.

¹² Zama cino din ra no ay ga gana Misira laabo kulu ra, ay ma hay-jiney kulu kar Misira laabo ra, boro nda alman. Misira borey kulu boŋ no ay g'ay ciitey donton. Ay no ga ti Rabbi.

¹³Krv neka označuje kuće u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, proći ću vas; tako ćete vi izbjeći biču zatornomu kad se oborim na zemlju egipatsku."

¹³ Kuro mo ga ciya seeda araŋ se fuwey gaa nangu kaŋ araŋ go. D'ay di kuro, ay g'araŋ daaru ka bisa. Balaaw fo si no kaŋ ga kaŋ araŋ boŋ halaciyaŋ se, saaya kaŋ ay ga Misira laabo kar.

¹⁴"Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena.

¹⁴ Zaari woodin binde ga ciya fonguyaŋ hari araŋ se. Araŋ g'a gaay sududuyaŋ hane Rabbi se kal araŋ zamaney kulu me. Araŋ g'a gaay sududuyaŋ hane farilla boŋ hal abada.

¹⁵Sedam dana jedite beskvasan kruh. Prvoga već dana uklonite kvasac iz svojih kuća. Jer, tko bi god od prvoga do sedmoga dana jeo ukvasan kruh, taj se ima iskorijeniti između Izraelaca.

¹⁵ Jirbi iyye no araŋ ga buuru kaŋ sinda dalbu ŋwa. Za zaari sintina no araŋ ga dalbu ganandi araŋ windey ra. Zama boro kaŋ na buuru dalbukoy ŋwa za zaari sintina ka koy hala zaari iyyanta, ay ga fundikoono din kaa Israyla ra.

¹⁶Prvoga dana držite sveto zborovanje, a tako i sedmoga dana. Nikakva posla tih dana nemojte raditi. Jedino jelo, što kome treba, možete pripraviti.

¹⁶ Zaari sintina ra araŋ ga marga hanno te, zaari iyyanta ra mo marga hanno ma te. I si goy kulu dumi te, baa kayna, kala day haŋ kaŋ boro kulu ga ŋwa, woodin hinne no ga halal araŋ se.

¹⁷Držite blagdan beskvasnog kruha! Toga sam, naime, dana izveo vaše čete iz zemlje egipatske. Držite zato taj dan kao blagdan od koljena do koljena: to je vječna naredba.

¹⁷ Araŋ ga sududuyaŋ hano wo haggoy, buuru kaŋ sinda dalbu wane, zama zaaro din ra no ay n'araŋ kundey fattandi Misira laabo ra. Woodin se no araŋ ga zaaro din gaay farilla kaŋ ga duumi boŋ hal araŋ zamaney kulu me.

¹⁸Od večeri četrnaestoga dana prvoga mjeseca pa do večeri dvadeset prvoga dana toga mjeseca jedite beskvasan kruh.

¹⁸ Handu sintina ra jirbi way cindi taacanta hando ra, a wiciri kambo no araŋ ga buuru kaŋ sinda dalbu ŋwa, kala hando ra zaari waranka cindi fa wiciri kambo.

¹⁹Sedam dana ne smije biti kvasca u vašim domovima. Tko bi god jeo bilo što ukvasano, taj neka se ukloni iz izraelske zajednice, bio stranac ili domorodac.

¹⁹ Jirbi iyye i ma si dalbu gar araŋ windey ra. Zama boro kulu kaŋ ga hay fo kaŋ gonda dalbu ŋwa, ay ga bora din kaa Israyla ra, da yaw no wala boro kaŋ i hay laabo ra no.

²⁰Ništa ukvasano ne smijete jesti: u svim svojim prebivalištima jedite nekvasan kruh."

²⁰ Araŋ ma si hay kulu ŋwa kaŋ margu nda dalbu araŋ goray nangey kulu ra. Kal araŋ ma ŋwa buuru kaŋ sinda dalbu.»

²¹Zatim sazva Mojsije sve starješine Izraelaca te im reče: "Idite i pribavite janje za svoje obitelji i žrtvujte Pashu.

²¹ Waato din gaa Musa na Israyla arkusey kulu ce ka ne i se: «Wa koy ka feej'izeyaŋ sambu araŋ almayaaley hina me, ka wi Paska* se.

²²Onda uzmite kitu izopa, zamočite je u krv što je u zdjeli i poškropite krvlju iz zdjele nadvratnik i oba dovratnika. Neka nitko ne izlazi preko kućnih vrata do jutra.

²² Araŋ ma hissop* kambe folloŋ ceeci, araŋ m'a sufu kuro ra kaŋ go gaasu ra ka tuusu fu me beena da meyo kambey gaa da kuro kaŋ go gaaso ra. Araŋ boro fo kulu ma si fatta mo nga fu meyo gaa kala nda mo bo.

²³Kad Jahve bude prolazio da pobije Egipćane, zapazit će krv na nadvratniku i na oba dovratnika, pa će mimoići ta vrata i neće dopustiti da Zatornik uđe u vaše kuće da hara.

²³ Zama Rabbi ga gana ka bisa ka Misirancey izey kar, amma d'a di kuro fu me beena gaa, da kambu hinka gaa mo, Rabbi ga me woodin daaru. A si ta mo halacikwa ma furo araŋ fuwey ra k'araŋ kar.

²⁴Ovu uredbu držite u svim vremenima kao zakon za se i djecu svoju.

²⁴ Araŋ ma woodin gaay farilla araŋ izey se hal abada.

²⁵I kad dođete u zemlju koju će vam Jahve dati kako je obećao, vršite ovaj obred.

²⁵ A ga ciya mo, d'araŋ to laabo kaŋ Rabbi g'araŋ no din ra, alkawlo kaŋ a sambu boŋ, kal araŋ ma haggoy da saajawo din.

²⁶Kad vas vaša djeca zapitaju: Što vam taj obred označuje?

²⁶ A ga ciya mo, saaya kaŋ izey ga ne araŋ se: ‹Ifo no ga ti araŋ misa wo sabaabu?›

²⁷odgovorite im: Ovo je pashalna žrtva u čast Jahvi koji je prolazio mimo kuće Izraelaca kad je usmrćivao Egipćane, a naše kuće pošteđivao." Tada narod popada ničice i pokloni se.

²⁷ kal araŋ ma ne: ‹Sargay no, Rabbi Paska wane, kaŋ a bisa Israyla izey fuwey gaa Misira ra se, waato kaŋ a na Misirancey kar. A n'iri windey faaba mo.› » Borey binde na ngey boŋ sumbal ka sombu.

²⁸Potom Izraelci odu i poslušaju: kako je Jahve Mojsiju i Aronu naredio, tako i učine.

²⁸ Israyla izey koy ka woodin te. Danga mate kaŋ Rabbi na Musa nda Haruna lordi* nd'a, yaadin mo no i te.

²⁹U ponoći Jahve pobije sve prvorođence po zemlji egipatskoj: od prvorođenca faraonova, koji je imao sjediti na prijestolju, do prvorođenca sužnja u tamnici, a tako i sve prvine od stoke.

²⁹ A ciya mo, hala cin bindi, kala Rabbi na Misira laabo ra hay-jiney kulu kar, za Firawna kaŋ go nga karga boŋ ga goro hay-jina, ka koy borey kaŋ yaŋ go kaso ra hawante hay-jiney, da alman hay-jiney kulu.

³⁰Noću ustane faraon, on pa svi njegovi dvorani i svi Egipćani, jer se strašan jauk razlijegao Egiptom: ne bijaše kuće u kojoj nije ležao mrtvac.

³⁰ Firawna mo tun cino ra, nga nda nga bannyey da Misirancey kulu. I na hẽeni korno te Misira ra zama windi si no kaŋ ra buuko si no.

³¹Faraon pozva u noći Mojsija i Arona te im reče: "Ustajte i odlazite od moga naroda i vi i vaši Izraelci! Idite! Odajte štovanje Jahvi, kako ste tražili.

³¹ A na Musa nda Haruna ce cino ra ka ne: «Wa tun ka fatta ay borey ra, araŋ da Israyla izey kulu. Wa koy ka may Rabbi se danga mate kaŋ araŋ ci din.

³²Pokupite svoju i sitnu i krupnu stoku, kako ste zahtijevali: idite pa i mene blagoslovite!"

³² Wa sambu araŋ haw kurey da feeji kurey, danga mate kaŋ araŋ ci mo. Araŋ ma koy, araŋ ma albarka gaara ay se mo.»

³³Egipćani nagonili narod da brže ide iz zemlje, "jer izgibosmo svi", govorahu oni.

³³ Misirancey mo kankamandi borey gaa, i ma cahã k'i fattandi laabo ra, zama i ne: «Iri kulu buukoyaŋ no!»

³⁴Tako narod ponese svoje još neukislo tijesto; naćve, uvijene u ogrtače, ponesoše na ramenima.

³⁴ Borey binde na ngey buuru mottey sambu za i mana fuuru. I diibiyaŋ harey mo go i se ga kunkuni ngey bankaarayey ra ga koto ngey jasey gaa.

³⁵I učiniše Izraelci kako im je Mojsije bio rekao: zatražiše od Egipćana srebrnine, i zlatnine, i odjeće.

³⁵ Israyla izey mo te Musa sanno boŋ. I na taalam jinayyaŋ ŋwaaray, nzarfu nda wura wane, da bankaaray mo Misirancey gaa.

³⁶Jahve je učinio te Egipćani bijahu naklonjeni narodu pa davahu. Tako su Egipćane oplijenili.

³⁶ Rabbi mo na borey no gaakuri Misirancey do, hal i na harey kaŋ yaŋ i ŋwaaray no i se. I na Misirancey arzakey ku ka dira.

³⁷Pođu tako Izraelci iz Ramsesa prema Sukotu. Bilo je oko šest stotina tisuća pješaka, osim žena i djece.

³⁷ Israyla izey na diraw sintin za Ramses ka koy Sukkot. Boro danga zambar zangu iddu no, alborey kaŋ zankey baa si, i go ga koy ce gaa.

³⁸A mnogo i drugoga svijeta pođe s njima, i mnoga stoka, krupna i sitna.

³⁸ Jama boobo fooyaŋ mo koy i banda, da haw kurey da feeji kurey, alman boobo no nda cimi.

³⁹Ispeku beskvasne prevrte od tijesta što su ga iz Egipta ponijeli: nije se bilo ukvasalo. A kako su bili tjerani iz Egipta, nisu mogli odgađati, i tako nisu sebi spremili poputninu.

³⁹ I na maasayaŋ kaŋ sinda dalbu ton da ngey buuru mottey kaŋ i fun d'a Misira, zama i sinda dalbu. Zama i n'i tuti no i ma fatta Misira ra. I sinda daama no kaŋ ga kay, i mana hindoonay te mo ngey boŋ se.

⁴⁰Vrijeme što su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je četiri stotine i trideset godina.

⁴⁰ Yawtaray gora kaŋ Israyla izey te Misira ra ga ti jiiri zangu taaci nda waranza.

⁴¹I kad se navrši četiri stotine i trideset godina - točno onoga dana - sve čete Jahvine iziđoše iz zemlje egipatske.

⁴¹ A ciya mo, jiiri zangu taaci nda waranza din bananta, zaaro din ra no Rabbi kundey kulu fatta Misira laabo ra.

⁴²Ona noć koju je Jahve probdio da njih izbavi iz Egipta, odonda je svima Izraelcima, u sve naraštaje njihove, noć bdjenja u čast Jahvi.

⁴² Cin nooya kaŋ i ga haggoy d'a gumo Rabbi se, fattandiyaŋ woodin kaŋ a te i se Misira laabo ra sabbay se. Woodin ga ti Rabbi cino kaŋ i ga haggoy d'a gumo Israyla izey kulu do, i zamaney kulu ra.

⁴³Reče Jahve Mojsiju i Aronu: "Neka je ovo pravilo za pashalnu žrtvu: ni jedan stranac ne smije od nje jesti!

⁴³ Rabbi ne Musa nda Haruna se: «Woone ga ti Paska farilla: Yaw kulu s'a ŋwa.

⁴⁴Svaki rob, kupljen novcem i obrezan, može je jesti.

⁴⁴ Amma bannya kaŋ i day da nooru, da ni n'a dambangu, woodin banda nga mo m'a ŋwa.

⁴⁵Ni gost ni najamnik ne smiju je jesti!

⁴⁵ Amma ce-yaw, da sufuray goy-teerey s'a ŋwa.

⁴⁶Blagujte je u jednoj te istoj kući; iz kuće ne smijete iznositi mesa niti na žrtvi smijete koju kost slomiti.

⁴⁶ Fu ra no i g'a ŋwa. Ni ma si hay kulu sambu a hamo ra ka kond'a taray, ni s'a biri fo kulu ceeri mo.

⁴⁷Sva zajednica Izraelaca neka je prikazuje!

⁴⁷ Israyla izey jama kulu ga haggoy d'a.

⁴⁸Ako bi stranac koji među vama boravi htio svetkovati Pashu u čast Jahvi, svi se njegovi muški moraju obrezati. Tek tada neka pristupi i slavi je, jer je tada kao i domorodac zemlje. Ali neobrezani ne smije od nje jesti.

⁴⁸ Da yaw go ni do da goray, nga no, a ga ba nga ma Paska haggoy Rabbi se, i m'a alborey kulu dambangu, waato din gaa a ma maan ka Paska haggoy. A ga saba nda boro kaŋ i hay laabo ra. Amma wo kaŋ sinda dambanguyaŋ, a s'a ŋwa.

⁴⁹Neka vrijedi isto pravilo za domoroca i pridošlicu koji među vama boravi."

⁴⁹ Sanni folloŋ no laab'ize nda yaw kaŋ goono ga goro araŋ do kulu se.»

⁵⁰Svi Izraelci poslušaju: kako je Jahve naredio Mojsiju i Aronu, tako su i učinili.

⁵⁰ Yaadin no Israyla izey kulu te. Danga mate kaŋ Rabbi na Musa nda Haruna lordi nd'a, yaadin mo no i te.

⁵¹Toga istog dana izbavio je Jahve Izraelce u njihovim četama iz zemlje egipatske.

⁵¹ A ciya binde, zaaro din ra Rabbi na Israyla izey fattandi Misira laabo ra, kunda-kunda.