¹"Ovo su propisi koje treba da im izložiš:

¹ Woone yaŋ mo ga ti asariyey* kaŋ ni ga daŋ borey jine.

²Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan.

² Da ni na Ibraniyance bannya day, jiiri iddu no a ga may ni se. Iyyanta ra a ga fatta burcini, gomni boŋ.

³Ako dođe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena.

³ Da nga hinne no ka furo, nga hinne no ga fatta. Da wandekoy mo no, a wando ga fatta a banda.

⁴Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kćeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam.

⁴ Da koyo no k'a no wande, a na izeyaŋ hay a se mo, alboro wala wayboro, wando da nga izey ga goro koyo wane-taray ra, bora hinne no ga fatta.

⁵Ali ako rob otvoreno izjavi: 'Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neću da budem slobodan',

⁵ Amma da bannya na sanni kaa taray ka ne: «Ay ga ba ay koyo d'ay wando d'ay izey, ay si fatta,»

⁶neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi.

⁶ saaya din a koyo ga kond'a Irikoy jine, a ma kond'a fu meyo gaa, wala fu meyo bundo gaa. A koyo g'a hanga fun da taaji, a ga may koyo se mo hal abada.

⁷Kad čovjek proda svoju kćer za ropkinju, neka se ona ne oslobađa kao i muški robovi.

⁷ Da boro fo na nga ize way neera a ma ciya koŋŋo, a si fatta danga mate kaŋ bannya ga fatta bo.

⁸Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran.

⁸ D'a mana kaan koyo kaŋ ho nga m'a hiiji se mo, kal a ma naŋ i ma koŋŋa fansa. Koyo sinda fondo k'a neera yaw fo se, za kaŋ a n'a fafagu.

⁹A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kćeri.

⁹ D'a n'a day nga ize aru se mo, kal a ma te a se mate kaŋ i ga te ize way se.

¹⁰Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraćivati hrane, odjeće ili njezinih bračnih prava.

¹⁰ Da koyo na wande fo sambu, koŋŋa ŋwaari nd'a bankaaray da hiijay wazibi si zabu.

¹¹Ne bude li joj činio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine."

¹¹ D'a mana ihinza din te a se mo, kal a ma fatta yaadin gomni, manti nda nooru.

¹²"Tko god udari čovjeka pa ga usmrti, neka se smrću kazni.

¹² Boro kaŋ na boro fo kar kal a bu, haciika i g'a wi no.

¹³Ali ako to ne učini hotimično, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit ću ti mjesto kamo može pobjeći.

¹³ Amma bora, da manti a lamba no bo, kala Irikoy n'a te yaadin a kambe ra, ay ga daŋ ni se nangu kaŋ a ga zuru ka koy.

¹⁴Tko hotimično navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi.

¹⁴ Da boro fo na nga gorokasin toonye zama nga m'a zamba ka wi, ni g'a koy kaa, baa ay sargay feema do, zama a ma bu se.

¹⁵Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.

¹⁵ Boro kaŋ na nga baaba wala nga nya kar, haciika i g'a wi no.

¹⁶Tko otme čovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smrću.

¹⁶ Boro kaŋ na boro zay ka neera, wala mo i n'a gar a kambe ra, haciika i g'a wi no.

¹⁷Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću."

¹⁷ Boro kaŋ na nga baaba wala nga nya wow, haciika i g'a wi.

¹⁸"Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju,

¹⁸ Da alboroyaŋ goono ga yanje, afa na afa kar da tondi wala nda kambe kunkuni, amma a mana bu, kala day a soobay ka kani nga daaro boŋ --

¹⁹ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izlječenje.

¹⁹ d'a ye ka tun ka goobu naan, bora kaŋ n'a kar din, ciiti s'a di, amma kal a ma muraado mursa bana. A ma naŋ mo i m'a saajaw hal a ma te baani.

²⁰Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu.

²⁰ Da boro fo na nga bannya wala nga koŋŋa kar da goobu, d'a ciya a bu mo a kamba ra, haciika i g'a ciiti.

²¹Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo.

²¹ Amma d'a te jirbi fo wala ihinka, i s'a ciiti koyne, zama a arzaka no.

²²Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede.

²² Da alboroyaŋ goono ga gurjay, hal i na wayboro gundekoy maray, kal a te gunde hasaraw, amma hasarawo me nooya, haciika i g'i ciiti da jukkeyaŋ kaŋ waybora kurnyo ga dake i boŋ. I ga bana mo danga mate kaŋ alkaaley ga ciiti i se.

²³Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život,

²³ Amma da hasaraw waani fo te, saaya din ni ma fundi bana nda fundi;

²⁴oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu,

²⁴ ma mo bana nda mo; ma hinje bana nda hinje; ma kambe bana nda kambe; ma ce bana nda ce;

²⁵opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.

²⁵ ma tonyaŋ bana nda tonyaŋ; ma marayyaŋ bana nda marayyaŋ; ma karyaŋ bana nda karyaŋ.

²⁶Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka.

²⁶ Da boro fo na nga bannya wala nga koŋŋa mo kar hal a na mwa kaa, kal a m'a taŋ burcini a mwa banando se.

²⁷Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba."

²⁷ Da mo a na nga bannya wala nga koŋŋa hinje bagu no, a m'a taŋ burcini a hinja banando se.

²⁸"Kad goveče ubode čovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno.

²⁸ Da yeeji fo na alboro wala wayboro fo nukum hal a bu, haciika i ga yeejo catu nda tondiyaŋ k'a wi. I s'a hamo ŋwa mo, amma yeejo koyo sinda taali.

²⁹Ali ako je to goveče i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga čuvao, pa ono usmrti čovjeka ili ženu, neka se to goveče kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti.

²⁹ Amma da za doŋ yeejo doona ka nukum, i ci koyo se mo, a man'a haw mo, hala yeejo na alboro wala wayboro fo wi, i ga yeejo catu ka wi. A ga koyo mo wi.

³⁰Ako se vlasniku označi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi.

³⁰ D'i na fansa dake a boŋ mo, kal a ma bana haŋ kaŋ me i dake a boŋ, zama a fundo fansayaŋ no.

³¹Ubode li goveče dječaka ili djevojčicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu.

³¹ Da ize alboro no a nukum, wala ize way, asariya din boŋ no i ga te a se.

³²Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveče neka se kamenuje.

³² Da yeejo na bannya wala koŋŋo nukum, kal a ma bana koyo se nzarfu sekel* waranza, i ma yeejo catu ka wi mo.

³³Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveče ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu:

³³ Da boro fo na guusu fiti, wala da boro fo na guusu fansi no, a man'a daabu, yeeji wala farka fo mo kaŋ a ra,

³⁴neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne.

³⁴ guusukoyo ga bana. A ga nooru no i koyey se, buukwa ga ciya a wane.

³⁵Kad nečije goveče ubode goveče drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveče, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveče neka među sebe podijele.

³⁵ Da mo boro fo yeeji na boro fo wane maray hal a bu, kal i ma yeeji fundikoono neera ka nooro fay, buukwa mo, i m'a fay ngey game ra.

³⁶Ali ako se zna da je to goveče i prije bolo, a njegov ga gospodar nije čuvao, onda mora nadoknaditi goveče za goveče, dok će uginulo živinče biti njegovo."

³⁶ Amma d'i bay za doŋ yeeji kaŋ ga nukum no, a koyo man'a haw mo, haciika kal a ma yeeji fo bana, buukwa mo ga ciya a wane.

³⁷"Tko ukrade goveče ili marvinče od sitne stoke, pa bilo da ga zakolje, bilo da ga proda, onda za jedno goveče neka se vrati petero goveda, a za malo marvinče četvero marvinčadi.