¹Vidjevši Rahela da Jakovu ne rađa djece, postade zavidna svojoj sestri pa reče Jakovu: "Daj mi djecu! Inače ću svisnuti!"

¹ Saaya kaŋ Rahila di kaŋ nga mana hay Yakuba se, kala Rahila canse nga beero gaa. A ne Yakuba se: «M'ay no izeyaŋ. Da manti yaadin mo no, kulu ay ga bu.»

²Jakov se razljuti na Rahelu te reče. "Zar sam ja namjesto Boga koji ti je uskratio plod utrobe?"

² Kala Yakuba bine tun Rahila se. A ne: «Ay go Irikoy nangu ra no, nga kaŋ na ni ganji gunde?»

³A ona odgovori: "Evo moje sluškinje Bilhe: uđi k njoj, pa neka rodi na mojim koljenima, da tako i ja steknem djecu po njoj."

³ Rahila ne: «Ay koŋŋa Bila neeya. Ma margu nd'a, zama a ma hay ay kangey boŋ, ay ma du izeyaŋ a do.»

⁴Dade mu dakle svoju sluškinju Bilhu za ženu, i Jakov priđe k njoj.

⁴ A na nga koŋŋa Bila no Yakuba se a ma ciya a wande, Yakuba mo margu nd'a.

⁵Bilha zače te Jakovu rodi sina.

⁵ Bila te gunde ka hay ize aru Yakuba se.

⁶Tada Rahela reče: "Jahve mi je dosudio pravo. Uslišao je moj glas i dao mi sina." Stoga mu nadjenu ime Dan.

⁶ Rahila ne: «Irikoy na ciiti dumbu ay se. A maa ay jinde mo k'ay no ize.» Woodin se no a ne a se Dan.

⁷Rahelina sluškinja Bilha opet zače i rodi Jakovu drugoga sina.

⁷ Rahila koŋŋa Bila ye ka te gunde ka ize aru hinkanta hay Yakuba se.

⁸Tada Rahela reče: "Žestoko sam se borila sa sestrom, ali sam pobijedila." Tako mu nadjenu ime Naftali.

⁸ Rahila ne: «Da gurjay beeri no ay gurjay d'ay beere, ay n'a zeeri mo.» A n'a maa daŋ Naftali.

⁹A vidjevši Lea da je prestala rađati, uzme svoju sluškinju Zilpu pa je dade Jakovu za ženu.

⁹ Waato kaŋ Laya di nga fay da hayyaŋ, kal a na nga koŋŋa Zilpa hiijandi Yakuba se.

¹⁰I kad je Leina sluškinja Zilpa rodila Jakovu sina,

¹⁰ Laya koŋŋa Zilpa mo na ize aru fo hay Yakuba se.

¹¹Lea uskliknu: "Koje sreće!" Tako mu nadjenu ime Gad.

¹¹ Laya mo ne: «Bonkaanay!» a n'a maa daŋ Gad.

¹²Leina sluškinja Zilpa rodi Jakovu i drugog sina,

¹² Laya koŋŋa Zilpa ye ka ize aru hinkanta hay Yakuba se.

¹³i Lea opet uskliknu: "Blago meni! Žene će me zvati blaženom!" Tako mu nadjenu ime Ašer.

¹³ Laya ne: «Ay ya bine-kaani-koy no, zama wandiyey ga ne ay se bine-kaani-koy.» A n'a maa daŋ Aser.

¹⁴Jednoga dana, u vrijeme pšenične žetve, namjeri se Ruben u polju na ljubavčice te ih donese svojoj majci Lei. I Rahela reče Lei: "Daj mi od ljubavčica svoga sina!"

¹⁴ Alkama wiyaŋ jirbey ra no Ruben koy ka du duday izeyaŋ farey ra. A kand'ey nga nya Laya do. Rahila binde ne Laya se: «Ay ga ni ŋwaaray, m'ay no ni izo duday izey din gaa.»

¹⁵A Lea odgovori: "Zar ti nije dosta što si mi oduzela muža pa još hoćeš da od mene uzmeš i ljubavčice moga sina?" Rahela odgovori: "Pa dobro, neka s tobom noćas leži u zamjenu za ljubavčice tvog sina."

¹⁵ Laya ne a se: «Ay kurnyo kaŋ ni kom ay gaa din, hari kayna no, wala? Ni ga ba ni m'ay izo duday izey mo kom ay gaa koyne?» Kala Rahila ne a se: «Woodin sabbay se Yakuba ga kani ni do cino wo ra, ni izo duday izey se.»

¹⁶Kad je Jakov navečer stigao iz polja, Lea mu iziđe u susret pa reče: "Treba da dođeš k meni, jer sam te unajmila za ljubavčice moga sina." One je noći on s njom ležao.

¹⁶ Yakuba fun fari wiciri kambu. Laya mo koy k'a kubay ka ne: «Kala ni ma kani ay do, zama ay na ni sufuray d'ay izo duday izey.» A binde kani a do cino din.

¹⁷Bog usliša Leu; ona zače te Jakovu rodi petog sina.

¹⁷ Irikoy maa Laya se mo. Laya te gunde ka ize aru guwanta hay Yakuba se.

¹⁸Onda Lea reče: "Bog mi je uzvratio nagradom što sam ustupila svoju sluškinju svome mužu." Stoga sinu nadjenu ime Jisakar.

¹⁸ Laya ne: «Irikoy n'ay no alhakku, zama ay n'ay koŋŋa no ay kurnyo se.» A na izo maa daŋ Isakar.

¹⁹Lea opet zače i rodi Jakovu šestoga sina.

¹⁹ Laya ye ka te gunde ka ize aru iddanta hay Yakuba se.

²⁰Onda Lea reče: "Bog me obdari dragocjenim darom; sada će mi moj muž dati darove: tÓa rodila sam mu šest sinova." Tako mu nadjenu ime Zebulun.

²⁰ Laya ne koyne: «Irikoy n'ay arzakandi nda baa hanno. Sohõ ay kurnyo ga goro ay do, zama ay na ize aru iddu hay a se.» A n'a maa daŋ Zabluna.

²¹Zatim rodi kćer te joj nadjenu ime Dina.

²¹ Woodin banda koyne a na ize wayboro fo hay. A n'a maa daŋ Dina.

²²Uto se Bog sjeti Rahele: Bog je usliša i otvori njezinu utrobu.

²² Irikoy fongu Rahila gaa. Irikoy maa a se k'a gunda fiti.

²³Ona zače i rodi sina te reče: "Ukloni Bog moju sramotu!"

²³ A te gunde ka hay ize aru ka ne: «Irikoy na wowi hari kaa ay gaa.»

²⁴Nadjene mu ime Josip, rekavši: "Neka mi Jahve pridoda drugog sina!"

²⁴ A n'a maa daŋ Yusufu, ka ne: «Rabbi ma ize fo tonton ay se koyne.»

²⁵Pošto je Rahela rodila Josipa, Jakov reče Labanu: "Pusti me da idem u svoj zavičaj!

²⁵ A ciya mo, waato kaŋ Rahila na Yusufu hay, kala Yakuba ne Laban se: «M'ay sallama ay ma ye fu ay laabo ra.

²⁶Daj mi moje žene za koje sam te služio i moju djecu da mogu otići: tÓa dobro znaš kako sam te služio."

²⁶ M'ay no ay wandey d'ay izey, kaŋ yaŋ se ay may ni se. Ay mo ga dira. Goy kaŋ ay te ni se, ni g'a bay.»

²⁷A Laban mu odgovori: "Ne idi, ako si mi prijatelj. Znam da me Jahve blagoslivljao zbog tebe."

²⁷ Laban ne a se: « Sohõ, d'ay du gaakuri ni do, kala ni ma goro, zama ay du ka bay kaŋ Rabbi n'ay albarkandi ni sabbay se.»

²⁸I nadoda: "Odredi plaću koju želiš od mene, i dat ću ti."

²⁸ A ne Yakuba se mo: «Ma dake ay boŋ haŋ kaŋ ay ga ni bana, ay g'a bana ni se.»

²⁹On mu odgovori: "Ti dobro znaš što je moja služba značila za te i kako je tvome blagu bilo sa mnom.

²⁹ Yakuba ne Laban se: «Ni bay goy kaŋ ay te ni se, da mate kaŋ ni almaney te ay kambe ra.

³⁰Malenkost što si je imao prije nego sam ja došao povećala se vrlo mnogo, jer kuda god sam prolazio Jahve te blagoslivljao na mojim koracima. A sad je vrijeme da poradim i za svoj dom."

³⁰ Zama za ay mana kaa, haŋ kaŋ go ni se ikayna fo no. Sohõ a tonton hal a te jama bambata. Rabbi mo na ni albarkandi za ay kaayaŋo. Sohõ binde, waati fo no ay ga du hay fo ay bumbo windo se?»

³¹On upita: "Koliko da ti platim?" Jakov odgovori: "Nemoj mi platiti ništa! Ako mi učiniš ovo, opet ću na pašu goniti i čuvati tvoje stado.

³¹ Kala Laban ne: «Ifo n'ay ga ni no?» Yakuba mo ne a se: «Ma s'ay no hay kulu. Amma da day ni yadda, ni ma hayo wo hinne te ay se: Ay ma ye ka ni kurey kuru, ay m'i haggoy mo.

³²Daj da prođem danas kroz tvoje stado i od njega izlučim svaku garavu ovcu i svaku šarenu ili napruganu kozu! Neka to bude moja plaća!

³² Kal ay ma gana ni kurey kulu ra hunkuna, ay ma soobay ka icangarey da ibiyey kulu kaa feejey ra, hinciney ra mo, icangarey da waaliyey. Woodin yaŋ dumey no ga ciya ay alhakku.

³³A ubuduće kad budeš svojim očima provjeravao moju naplatu, moje će poštenje biti svjedok za mene: nađe li se među mojim kozama ijedna koja ne bude šarena ili naprugana, ili među ovcama koja ne bi bila garava, neka se smatra ukradenom!"

³³ Yaadin gaa no ay adilitara g'ay seeda ni jine: saaya kulu kaŋ ni ga koy ay alhakko do, alman kulu kaŋ manti waaliya-waaliya da icangare-cangare no hinciney ra, wala ibiyaŋ feejey ra, i m'a lasaabu ay se zaytaray hari.»

³⁴Laban reče: "Dobro, neka bude kako si kazao."

³⁴ Laban ne: «A ma ciya mate kaŋ ni ci din.»

³⁵Ali toga dana Laban izluči naprugane i šarene jarce i sve riđaste i šarene koze - svaku koja je na sebi imala bijelo - i sve garave ovce pa ih preda svojim sinovima.

³⁵ Zaari woodin ra binde a na hincin jindi cangarey suuban, da hincin nyaŋey mo kaŋ yaŋ ga cangare da waaliya-waaliyey, wo kulu kaŋ gonda ikwaaray a gaa. A na feeji biyey kulu suuban mo k'i no nga izey se.

³⁶I odande gdje je Jakov pasao ostatak Labanova stada udalji se za koja tri dana hoda.

³⁶ A na jirbi hinza diraw daŋ nga nda Yakuba game ra. Yakuba goono ga Laban kuru cindey kuru koyne.

³⁷A Jakov uzme zelenih mladica od topola, badema i platana; na njima izreza bijele pruge, otkrivši bjeliku na mladicama.

³⁷ Kala Yakuba na tuuri sariyaŋ kaa, saay nda taasa nda kuubu waneyaŋ. A n'i koosu ka cangarandi, ka naŋ ikwaaray kaŋ go i ra ma bangay.

³⁸Pruće tako isprugano postavi u korita, u pojila iz kojih se stoka napajala. A kako se stoka parila kad je na vodu dolazila,

³⁸ A na sarey kaŋ a koosu yaŋ din sinji almaney jine haŋandiyaŋ garbey ra, nango kaŋ almaney ga koy ka hari haŋ, hal i ma hari haŋ ka gunde sambu.

³⁹to su se jarci parili uz pruće, pa su koze kozile prugaste, riđaste i šarene kozliće.

³⁹ Almaney binde na gunde sambu haŋandiyaŋ garbey do. Kala almaney na waaliya-waaliyayaŋ da icangareyaŋ da tombi-tombi-koyyaŋ hay.

⁴⁰Tako je i ovce Jakov bio izlučio i glave im okrenuo prema prugastima ili posve garavima što su bile u Labanovu stadu. Tako je za se namicao posebna stada koja nije miješao s Labanovim stadima.

⁴⁰ Yakuba mo na feej'izey fay. A na cindey jine bare wo kaŋ te waaliya-waaliya, da wo kaŋ yaŋ ga bi mo Laban kurey ra do harey, a na nga waney daŋ care banda waani, a n'i moorandi Laban kurey gaa.

⁴¹Osim toga, kad bi se god dobro uzrasla stoka parila, Jakov bi stavio pruće u korita, baš pred oči živine, tako da se pari pred prućem.

⁴¹ A ciya mo, waati kulu kaŋ alman gaabikooni ga ba ka gunde sambu, kala Yakuba ma sarey sinji almaney jine haŋyaŋ garbey ra, zama i ma gunde sambu sarey jine.

⁴²Ali ga pred kržljavu marvu nije stavljao. Tako je kržljava zapadala Labana, a dobro razvijena Jakova.

⁴² Amma saaya kaŋ a di wo kaŋ sinda gaabi no, a si i sinji. Yaadin gaa londibuuney ciya Laban wane yaŋ, gaabikooney mo ciya Yakuba wane yaŋ.

⁴³Čovjek se tako silno obogatio, stekao mnogu stoku, sluge i sluškinje, deve i magarad.

⁴³ Bora binde tonton da cimi. A du kuru bambata yaŋ da koŋŋayaŋ da bannyayaŋ da yoyaŋ da farkayyaŋ.