¹Poslije dvije godine usnu faraon da stoji pokraj Nila.

¹ I go no, jiiri hinka kubay, Firawna mo hindiri. Kal a go ga kay isa me gaa.

²Iz Nila iziđe sedam krava, lijepih i debelih; pasle su po šašu.

² Kala haw iyye go, i fatta isa ra, kaŋ yaŋ ga naasu, i ga boori. I go ga kuru kundo ra.

³Ali odmah poslije njih iz Nila iziđe sedam drugih krava, ružnih i mršavih, te stanu uz one krave na obali Nila.

³ Kala koyne, haw iyye fooyaŋ mo fun i banda isa ra, ilaaloyaŋ, ifaaboyaŋ. I kay haw yongo yaŋ jarga, isa jabo gaa.

⁴Ružne i mršave krave požderu ono sedam lijepih i pretilih, i uto se faraon probudi.

⁴ Haw laalo faabey din na haw naaso hanno iyya din ŋwa. Firawna binde mo hay.

⁵Opet zaspi te usnu drugi san: sedam punih i jedrih klasova izraste na jednoj stabljici.

⁵ A jirbi koyne, a ye ka hindiri. Kala jeeni iyye go, i fatta kwaari folloŋ gaa, i ga warga, i ga boori.

⁶Ali, eto, poslije njih uzraste sedam klasova šturih, istočnjakom opaljenih.

⁶ Kala jeeni iyye fooyaŋ mo go, imariyoyaŋ, kaŋ yaŋ wayna funay haw n'i kokobe, ijiney banda.

⁷Šturi klasovi proždru sedam jedrih i punih klasova. I faraon se probudi, i gle: bio je to san.

⁷ Jeeni mariyey mo na jeeni kaso iyye kaŋ yaŋ ga to gon. Firawna mo hay koyne, wiiza, hindiri no.

⁸Ujutro faraon bijaše uznemiren u duši, pa pozva sve čarobnjake i sve mudrace egipatske: ispriča im faraon svoje sne, ali mu ih nitko nije mogao protumačiti.

⁸ A go no, kaŋ mo bo, a laakalo tun. A donton ka ne i ma Misira moodabal teekoy kulu da saykoy kulu kaŋ yaŋ go laabo ra ce. Firawna na nga hindirey ci i se, amma i mana du i ra boro kaŋ g'i feerijo ci Firawna se.

⁹Onda progovori faraonov glavni peharnik: "Moram danas spomenuti jedan svoj propust.

⁹ Saaya din gaa no hari tabakwa salaŋ Firawna se ka ne: «Hunkuna no ay fongu nd'ay taalo.

¹⁰Jednom, kad se faraon razljutio na svoje službenike, mene i glavnog pekara stavio je u zatvor u zgradi glavnog upravitelja.

¹⁰ Firawna te bine nga bannyey se, a n'ay haw doogarey koyo kwaara, in da haaguyaŋ koyo.

¹¹Usnusmo san iste noći, i ja i on, ali je svaki od nas usnuo san drugog značenja.

¹¹ Cin folloŋ ra iri hindiri, in d'a, iri boro kulu nga hindiro feerijo boŋ.

¹²Onda je s nama bio neki mladi Hebrej, sluga zapovjednika straže. Ispričasmo njemu svoje sne, a on nam ih protumači: kaza svakom značenje njegova sna.

¹² Noodin mo arwasu fo go iri banda, kaŋ Ibraniyance no, doogarey jine funa bannya no. Iri ci a se, nga mo n'iri hindirey feeri iri se, boro kulu nga hindiro boŋ no a n'i feeri.

¹³Kako nam ih je protumačio, tako nam se i dogodilo: mene vratiše na moje mjesto, a onoga objesiše."

¹³ A ciya mo, danga mate kaŋ a na feerijo ci iri se, yaadin no ka tabbat. Ay wo, i n'ay yeti ay kayyaŋ nango ra, nga mo, i n'a sarku.»

¹⁴Faraon odmah pošalje po Josipa; izvuku ga brže-bolje iz tamnice; ošišaju mu kosu, obuku novo odijelo i on stupi pred faraona.

¹⁴ Saaya din Firawna donton ka ne i ma Yusufu ce. I binde n'a kaa kaso ra da cahãyaŋ. I kond'a. A na nga boŋo cabu ka nga bankaarayey barmay ka furo Firawna do.

¹⁵Onda faraon reče Josipu: "Usnuo sam san, a nitko ga ne može protumačiti. Čuo sam o tebi da možeš protumačiti san čim ga čuješ."

¹⁵ Firawna ne Yusufu se: «Ay hindiri no. Boro si no mo kaŋ n'a feeri ay se. Ay maa i ga salaŋ ni boŋ ka ne da ni maa hindiri, ni ga waani k'a feeri.»

¹⁶"Ništa ja ne mogu", odgovori Josip faraonu, "nego će Bog dati pravi odgovor faraonu."

¹⁶ Yusufu tu Firawna se ka ne: «Manti ay se no a go bo. Irikoy no ga tu Firawna se da baani sanni.»

¹⁷Onda je faraon pripovjedao Josipu: "U svom snu stojim na obali Nila.

¹⁷ Kala Firawna ne Yusufu se: «Ay hindiro ra, ay go ga kay isa me gaa.

¹⁸I gle! Iz Nila iziđe sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po šašu.

¹⁸ Kala haw iyye go kaŋ yaŋ ga naasu, i ga boori, i fatta isa ra. I soobay ka kuru kundo ra.

¹⁹Poslije njih izađe drugih sedam krava. Bile su mršave, vrlo ružne i koštunjave. Još nikad ne vidjeh onako ružnih krava u svoj zemlji egipatskoj!

¹⁹ Haw iyye fooyaŋ mo go kaŋ yaŋ fun i banda koyne, ifaaboyaŋ, ilaaloyaŋ no gumo. I faabuyaŋo mo, ay mana di i dumi Misira ra baa ce fo, i jaŋ-ka-booriyaŋo se.

²⁰I sedam mršavih i ružnih krava proždru prvih sedam debelih krava.

²⁰ Haw faabo laaley din binde na sintinay wane naasey din ŋwa.

²¹Pa iako su ih progutale, nije se vidjelo da im je što u trbuhu: bile su ružne kao i prije. Uto se probudim.

²¹ Saaya kaŋ i n'i ŋwa mo, i sinda mate kaŋ boro ga bay hal i n'i ŋwa, zama hala hõ ilaaloyaŋ no, danga waato. Kal ay mo hay.

²²Zatim sam u snu vidio kako na jednoj stabljici uzraste sedam punih i lijepih klasova.

²² Ay hindiro ra koyne jeeni iyye go, i fun kwaari folloŋ gaa, toonanteyaŋ, ihannoyaŋ mo.

²³Ali poslije njih uzraste sedam klasova zgrčenih, šturih, istočnjakom opaljenih.

²³ Kala jeeni iyye go koyne, isanfuyaŋ, imariyoyaŋ, kaŋ yaŋ wayna funay haw n'i kar, i fatta ijiney banda.

²⁴I šturi klasovi proždru sedam jedrih klasova. Kazao sam ovo i vračarima, ali nema nikoga da mi razjasni."

²⁴ Jeeni mariyo iyya din na jeeni hanno iyya din gon. Ay na woodin ci moodabal teekoy se, amma ra i sinda boro kaŋ hin k'a feeri ay se.»

²⁵Onda Josip reče faraonu: "Faraonov je san samo jedan: Bog javlja faraonu što kani učiniti.

²⁵ Yusufu ne Firawna se: «Firawna hindirey, hari folloŋ no. Haŋ kaŋ Irikoy soola, kaŋ a ga ba ka te, nga no a cabe Firawna se.

²⁶Sedam lijepih krava, to je sedam godina; sedam lijepih klasova opet je sedam godina. Tako je samo jedan san.

²⁶ Haw hanno iyya din, jiiri iyye no. Jeeni hanno iyya din mo, jiiri iyye no. Hindirey wo sanni folloŋ no.

²⁷Sedam mršavih i ružnih krava poslije njih, a tako i sedam praznih, istočnjakom opaljenih klasova, označuje sedam gladnih godina.

²⁷ Haw faabo iyya din kaŋ fun i banda mo jiiri iyye no, koyne jeeni sanfante iyya din kaŋ wayna funay hawo kar, ngey mo jiiri iyye no, haray wane yaŋ.

²⁸To je ono što sam već faraonu rekao: Bog objavljuje faraonu što kani učiniti.

²⁸ Haŋ kaŋ ay ga ci Firawna se neeya: haŋ kaŋ Irikoy soola, kaŋ a ga ba ka te, a n'a bangandi Firawna se.

²⁹Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj.

²⁹ Jiiri iyye go kaa, kunji wane yaŋ, Misira laabo kulu ra.

³⁰A poslije njih nastat će sedam gladnih godina, kada će se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj.

³⁰ I banda no jiiri iyye fo ga kaa, haray wane. I ga dinya kunji kulu Misira laabo kulu ra. Hara ga laabo ŋwa.

³¹Kako glad bude harala zemljom, neće se ni znati da je u zemlji bilo obilje - zbog gladi koja će doći - jer će biti vrlo velika.

³¹ I si fongu nda kunji laabo ra mo, hara din kaŋ g'a banda gana sabbay se, zama a ga koroŋ gumo.

³²A što se faraonov san ponovio, znači da se Bog na to zaista odlučio i da će to uskoro provesti.

³² Woodin se i na hindiro yaara sorro hinka Firawna se, zama Irikoy do haya din, a tabbat, sohõ no Irikoy g'a sintin.

³³Zato neka faraon izabere sposobna i mudra čovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom.

³³ Sohõ binde, Firawna ma ceeci boro fo kaŋ gonda fahamay, kaŋ gonda laakal, a m'a daŋ a ma Misira laabo kulu may.

³⁴Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji će kÓupiti petinu sve žetve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja.

³⁴ Firawna ma woone te mo: a ma jine funeyaŋ daŋ laabo ra, zama i ma ta Misira laabo nafa haro ra, jare fo igu kulu ra, kunji jiiri iyya din ra.

³⁵Neka skupljaju od svakog žita za sedam dobrih godina što dolaze; neka s ovlaštenjem faraonovim sabiru žito za hranu i pohranjuju ga po gradovima.

³⁵ Koyne, i ma ŋwaari margu jiiri hanney kaŋ yaŋ ga kaa din waney. I ma ŋwaari jisi Firawna dabari ra kwaarey kulu ra, i m'a batu mo.

³⁶Neka zalihe služe za hranu u zemlji za sedam godina gladi što će snaći zemlju egipatsku, tako da za gladi zemlja ne propadne."

³⁶ }waari ga goro jisante nooya laabo se, jiiri iyye hara din kaŋ ga ba ka sintin Misira laabo ra. Soolayaŋ nooya hala laabo ma si halaci nda haray.»

³⁷Svidje se odgovor faraonu i svim njegovim službenicima.

³⁷ Dabaro din boori mo Firawna nda nga bannyey kulu diyaŋ gaa.

³⁸Zato faraon reče svojim službenicima: "Zar bismo mogli naći drugoga kao što je on, čovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Božjim?"

³⁸ Firawna mo ne nga bannyey se: «Iri ga hin ka du boro wo cine no, kaŋ Irikoy Biya go a ra?»

³⁹A onda faraon reče Josipu: "Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti.

³⁹ Firawna ne Yusufu se: «Za kaŋ Irikoy na woodin kulu cabe ni se, fahamaykoy fo si no, laakalkooni mo si no danga ni cine.

⁴⁰Ti ćeš biti upravitelj moga dvora: sav će se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja ću biti veći od tebe.

⁴⁰ Nin no ga goro ay windo boŋ. Ni ciyaŋo boŋ no i g'ay borey kulu may mo. Karga boŋ haray hinne no ay ga bisa nin beeray.»

⁴¹Postavljam te, evo," reče faraon Josipu, "nad svom zemljom egipatskom."

⁴¹ Firawna ne Yusufu se koyne: «A go, ay na ni daŋ Misira laabo kulu boŋ.»

⁴²Poslije toga skine faraon sa svoje ruke pečatni prsten i stavi ga Josipu na ruku. Zatim zaodjene Josipa odjećom od najljepše tkanine, a o vrat mu objesi zlatan lanac.

⁴² Firawna na nga kambe korba kaŋ gonda kawaatimo foobu. A n'a daŋ Yusufu kambe gaa. A na lin* bankaaray hanno daŋ a gaa, a na wura sisiri mo sarku a jinda gaa.

⁴³Vozio se on u kolima kao njegov zamjenik, a pred njim klicahu: "Abrek! Na koljena!" Tako ga postavi nad svu zemlju egipatsku.

⁴³ A n'a kaarandi nga bari torko hinkanta ra. I soobay ka zamu a jine ka ne: «Wa somb'a se!» Kala Firawna n'a daŋ Misira laabo kulu boŋ.

⁴⁴Još faraon reče Josipu: "Premda sam ja faraon, neće nitko dići svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji egipatskoj."

⁴⁴ A ne Yusufu se: «Ay, Firawna no ka ci: boro fo si no kaŋ ga nga kambe sambu wala a ma nga ce dagu Misira laabo kulu ra, kala nda ni yadda.»

⁴⁵Faraon nazva Josipa "Safenat Paneah", a za ženu mu dade Asenatu, kćer Poti-Fere, svećenika u Onu. I Josip postade poznat po zemlji egipatskoj.

⁴⁵ Koyne, Firawna na maa daŋ Yusufu gaa ka ne a se Zafanatu-Panaya. A na Alfa Potifera, On wano, ize wayo Asenata hiijandi a se. Yusufu bar-bare mo Misira laabo ra.

⁴⁶Josipu je bilo trideset godina kad je stupio u službu faraona, kralja egipatskog. A otišavši Josip ispred faraona, putovao je po svoj zemlji egipatskoj.

⁴⁶ Yusufu to jiiri waranza saaya kaŋ a kay Misira bonkoono Firawna jine. Yusufu fatta Firawna do ka Misira laabo gana, a me-a-me.

⁴⁷Za sedam rodnih godina zemlja je rađala u obilju;

⁴⁷ Kunji jiiri iyya din ra laabo yulwa nda ŋwaari.

⁴⁸on je - u tih sedam godina što ih je egipatska zemlja uživala - kÓupio od različite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smještajući u svakom gradu urod iz okolnih polja.

⁴⁸ Yusufu na ŋwaari jisi kwaarey ra. Farey kaŋ yaŋ goono ga kwaara kulu windi, a n'i ŋwaaro jisi kwaara ra.

⁴⁹Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijaše.

⁴⁹ Yusufu na masangu jisi kaŋ baa gumo danga teeku me gaa taasi cine, hal a fay da lasaabo, zama a baa da lasaabuyaŋ.

⁵⁰Dok još ne nasta gladna godina, Josip imade dva sina koje mu rodi Asenata, kći Poti-Fere, svećenika u Onu.

⁵⁰ I na ize aru hinka hay Yusufu se, za hara jiirey mana kaa, kaŋ yaŋ Asenata (kaŋ a baabo ga ti Alfa Potifera, kaŋ ga ti On wane) hay a se.

⁵¹Prvorođencu Josip nadjenu ime Manaše, "jer Bog je", reče, "dao te sam zaboravio svoje teškoće i svoj očinski dom."

⁵¹ Yusufu na nga hay-jina maa daŋ Manasse, zama a ne: «Irikoy naŋ ay ma dinya ay taabo kulu, d'ay baaba windo kulu.»

⁵²Drugomu nadjenu ime Efrajim, "jer Bog me", reče, "učinio rodnim u zemlji moje nevolje."

⁵² Ihinkanta mo, a n'a maa daŋ Ifraymu. Zama a ne: «Irikoy n'ay no izeyaŋ ay kaynandiyaŋ laabo ra.»

⁵³Sedam godina obilja koje je uživala zemlja egipatska dođe kraju,

⁵³ Kunji jiiri iyya din kaŋ i te Misira laabo ra bisa.

⁵⁴a primače se sedam gladnih godina, kako je Josip prorekao. U svim zemljama bijaše glad, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha.

⁵⁴ Haray jiiri iyya kaŋ Yusufu ci din mo sintin. Haray te laabey kulu ra, amma nangu kulu Misira laabo ra, ŋwaari go no.

⁵⁵A kad je i sva zemlja egipatska osjetila glad, puk zavapi faraonu za kruh; a faraon reče Egipćanima: "Idite k Josipu i što god vam rekne, činite!"

⁵⁵ Saaya kaŋ Misira laabo kulu kankam da haray, borey hẽ Firawna gaa ŋwaari sabbay se. Firawna mo ne Misirancey se: «Wa koy Yusufu do. Haŋ kaŋ a ci araŋ se kulu, araŋ m'a te.»

⁵⁶Kad se glad proširi po svoj zemlji, Josip rastvori skladišta te je Egipćane opskrbljivao žitom, jer je glad postala žestoka i u zemlji egipatskoj.

⁵⁶ Hara binde go laabey kulu ra, Yusufu mo na ŋwaari jisante barmey kulu me fiti. A soobay ka neera Misirancey se. Zama hara koroŋ Misira laabo ra.

⁵⁷Sav je svijet išao u Egipat k Josipu da kupuje žita, jer je strašna glad vladala po svem svijetu.

⁵⁷ Laabey kulu kaa Misira Yusufu do, zama ngey ma ŋwaari day, zama hara kankam laabey kulu ra.