¹Onda Josip naredi upravitelju svoga kućanstva: "Napuni vreće ovih ljudi hranom koliko mogu ponijeti, a novac svakog stavi u grlo njegove vreće.

¹ Kal a ci nga windo jine funa se ka ne: «Ma borey wo hawgarey toonandi nda ŋwaari, haŋ kaŋ me i almaney ga hin ka jare. Ni m'i boro kulu nooro daŋ a hawgara me gaa.

²A moj pehar - onaj od srebra - stavi u grlo vreće najmlađega, zajedno s njegovim novcem za žito." On učini kako mu je Josip naredio.

² Ni m'ay nzarfu gaasiya daŋ i koda hawgara me gaa, nga nda a ŋwaari nooro kulu.» A te mo danga mate kaŋ Yusufu ci nga se din.

³Kad je svanulo, otpreme ljude i njihove magarce.

³ Kaŋ mo sintin ka bo, i na borey sallama, ngey da ngey farkayey.

⁴Tek što su izišli iz grada - nisu bili odmakli daleko - kad Josip reče upravitelju svoga kućanstva: "Na noge! Pođi za onim ljudima! Kad ih stigneš, kaži im: 'Zašto uzvraćate zlo za dobro?

⁴ Kala saaya kaŋ i fatta kwaara ra, i mana baa mooray fo te jina, Yusufu ne nga jine funa se: «Tun ka borey din ce gana. Da ni to r'ey, ma ne i se: ‹Ifo se no araŋ na gomni bana nda laala?

⁵Zar iz onog pehara ne pije moj gospodar i ne čita iz njega proricanje? Zlo ste učinili!'"

⁵ Manti a ra no ay koyo ga haŋ, da wo kaŋ a ga bayray ceeci nd'a mo Irikoy do? Araŋ na taali te, za kaŋ araŋ na woone te.› »

⁶Stigavši ih, ponovi im te riječi.

⁶ A n'i to, a na sanni woodin yaŋ ci i se mo.

⁷Oni odgovore: "Zašto nam gospodar govori tako? Daleko bilo od slugu tvojih da učine takvo što!

⁷ I ne a se: «Ifo se no iri koyo ga sanni woone dumi te? Irikoy ma ni bannyey waa i ma hari woodin dumi te!

⁸Čak i novac koji smo našli u svojim vrećama donijeli smo ti natrag iz zemlje kanaanske. Kako bismo onda mogli ukrasti srebra ili zlata iz kuće tvoga gospodara!

⁸ A go, noorey kaŋ iri gar iri hawgarey me gaa Kanaana laabu, iri ye ka kand'ey ni se. Mate se no iri ga wura wala nzarfu zay iri koyo windo ra?

⁹Onaj u koga se od tvojih slugu nađe, neka se usmrti, a mi drugi postat ćemo robovi tvome gospodaru."

⁹ Ni bannyey wo ra boro kulu kaŋ i n'a gar a do, a ma bu. Iri ma ciya ay koyo se bannyayaŋ mo.»

¹⁰"Premda je ono što predlažeš pravo", preuzme on, "ipak će samo onaj u koga se ukradeno pronađe biti moj rob, a ostali bit ćete slobodni."

¹⁰ A ne: «Naŋ a ma ciya yaadin, araŋ ciyaŋo boŋ: bora kaŋ do i n'a gar ma ciya ay bannya, amma araŋ wo, araŋ sinda taali.»

¹¹Brže spustiše vreće na zemlju i svaki svoju otvori.

¹¹ Saaya din ra i waasu, boro kulu na nga hawgara zumandi ganda zama nga m'a fiti.

¹²On je pretraživao, počevši s najstarijim i završivši s najmlađim. Pehar se nađe u Benjaminovoj vreći.

¹² Kala jine funa soobay ka guna. A sintin za ibeero do ka kokor ikayna do. I na gaasiya gar Benyamin hawgara ra.

¹³Nato oni razdru svoje haljine; svaki ponovo natovari svoga magarca i vrate se u grad.

¹³ Waato din gaa i na ngey bankaarayey tooru-tooru*. Boro kulu na nga jeja haw nga farka gaa. I ye kwaara do.

¹⁴Kad su Juda i njegova braća ponovo stupili u Josipov dom, još je on bio ondje. Bace se preda nj na zemlju.

¹⁴ Yahuda nda nga nya-izey kaa Yusufu windo ra. A go noodin jina. I ganda biri a jine.

¹⁵Onda im Josip reče: "Kakvo je to djelo što ste ga učinili? Zar ne znate da se čovjek kao što sam ja bavi proricanjem?"

¹⁵ Yusufu ne i se: «Ifo no araŋ te wo? Araŋ mana bay kaŋ boro danga ay cine, daahir a ga waani gunayaŋ bo?»

¹⁶Nato Juda odgovori: "Što bismo mogli reći svome gospodaru? Što možemo kazati, čime li se opravdati? Bog je otkrio zlodjelo tvojih slugu. Evo nas za robove svome gospodaru - jednako nas kao i onog u koga se našao pehar."

¹⁶ Yahuda ne: «Ifo no iri ga ci iri koyo se? Ifo no iri ga ne? Mate no iri ga iri boŋ adilandi* nd'a koyne? Irikoy no ka ni bannyey laala kaa taray. A go, iri ya iri koyo bannyayaŋ no, iri nda nga kaŋ i na gaasiya gar a kambe ra.»

¹⁷"Daleko od mene da učinim tako!" - odgovori. "Nego, onaj u koga se našao pehar bit će moj rob, a vi drugi pođite mirno k svome ocu!"

¹⁷ Kala Yusufu ne: «Irikoy m'ay waa ay ma woodin te! Bora day kaŋ i na gaasiya gar a kambe ra, nga no ga ciya ay bannya. Amma araŋ wo, kal araŋ ma to araŋ baabo do baani.»

¹⁸Onda mu se Juda primače i reče: "Gospodaru moj, molim te, dopusti sluzi svojem da rekne riječ ušima gospodara svojega i neka se tvoja srdžba ne razlijeva na tvog slugu. TÓa ti si ravan faraonu.

¹⁸ Waato din gaa Yahuda maan a do ka ne: «Ya ay koyo, ay ga ni ŋwaaray, ma naŋ ay, ni bannya ma salaŋ ay koyo hanga ra. Ni bina mo ma si futu ay, ni bannya se zama ni gonda beeray kaŋ ga hima Firawna wano.

¹⁹Pitao je moj gospodar svoje sluge: 'Imate li oca ili još kojega brata?'

¹⁹ Ay koyo na nga bannyey hã hala iri gonda baaba wala kayne.

²⁰Svome smo gospodaru odgovorili: 'Imamo stara oca; on još ima jednog sina, rođena u njegovoj staračkoj dobi. Taj je najmlađi. Njegov je pravi brat umro, tako da je on jedini ostao od svoje majke. Njegov ga otac osobito voli.'

²⁰ Iri ne iri koyo se: ‹Iri gonda baaba zeeno d'a zeena ize, ikayna no. Day a nya izo bu. Kala nga hinne kaŋ cindi a nyaŋo wane, a baabo mo ga ba r'a.›

²¹Potom si rekao svojim slugama: 'Dovedite mi ga ovamo da ga vide moje oči?'

²¹ Ni ne mo iri, ni bannyey se: ‹Araŋ ma kand'a neewo, zama ay ma di a ay mo ra.›

²²A mi smo odgovorili svome gospodaru: 'Dječak ne može ostaviti oca; kad bi ga ostavio, njegov bi otac umro.'

²² Iri mo, iri ne iri koyo se: ‹A si du ka te arwaso ma nga baabo naŋ, zama d'a na nga baabo naŋ, kulu baabo ga bu.›

²³Nato si rekao svojim slugama: 'Ako vaš najmlađi brat s vama ne dođe ovamo, više ne smijete preda me.'

²³ Ni ci ni bannyey se ka ne: ‹D'araŋ koda mana kaa araŋ banda, araŋ si ye ka di ay moyduma koyne.›

²⁴Kad smo se vratili tvome sluzi, ocu mome, kazali smo mu riječi moga gospodara.

²⁴ A ciya binde, saaya kaŋ iri to ni bannya, kaŋ ga ti iri baabo do, iri n'iri koyo sanney ci a se.

²⁵Naš nam je otac rekao: 'Idite opet i nabavite nam malo hrane!'

²⁵ Iri baaba mo ne: ‹Wa ye ka koy ka ŋwaari kayna day iri se.›

²⁶Odgovorili smo: 'Ne možemo onamo. Samo ako s nama pođe naš najmlađi brat, sići ćemo, jer ne smijemo pred onoga čovjeka ako ne bude s nama naš najmlađi brat.'

²⁶ Iri ne: ‹Iri si hin ka koy. D'iri koda go iri banda kay, iri ga koy, zama a si te iri ma di bora moyduma kala nda iri koda go iri banda.›

²⁷Tvoj sluga, otac moj, odvrati nam: 'Kako znate, žena mi je rodila dva sina.

²⁷ Kala ni bannya, iri baaba, ne iri se: ‹Araŋ bay kaŋ ay wando na ize aru hinka hay ay se.

²⁸Jedan je nestao, te sam zaključio: sigurno je rastrgan! Odonda ga više nisam vidio.

²⁸ Afa fatta ay do, ay mo ne haciika i n'a kortu-kortu. Ay mana ye ka di a koyne hala hõ.

²⁹Ako i ovoga od mene odvedete pa ga kakva nesreća snađe, moju ćete sijedu glavu s tugom strovaliti dolje u Šeol.'

²⁹ D'araŋ na woone mo sambu koyne, hala hasaraw fo du a, araŋ g'ay hamni kwaara candi nda bine saray nooya, ka kond'ay saara do.›

³⁰Ako sad dođem k tvome sluzi, ocu svome, a mladić - čiji je život tako povezan s njegovim - ne bude s nama,

³⁰ Sohõ binde, d'ay koy ni bannya do, ay baaba nooya, zanka mo si iri banda, za kaŋ a fundo go ga haw zanka fundo gaa,

³¹on će svisnuti kad vidi da dječaka nema s nama; tako će tvoje sluge strovaliti u tuzi sijedu glavu tvoga sluge, oca našega, dolje u Šeol.

³¹ a ga ciya, saaya kaŋ a di zanka si iri banda, kal a ma bu. Iri, ni bannyey binde ga ni bannya iri baaba hamni kwaara candi nda bine saray ka kond'a saara do.

³²Jer tvoj je sluga zajamčio ocu svome za dječaka, rekavši: 'Ako ti ga ne vratim, bit ću kriv svome ocu svega vijeka.'

³² Ay mo, ni bannya, ay na arwaso fundo garaw sambu ay boŋ gaa, ka ne: ‹D'ay mana ye ka kand'a ni do, kal ay wo ma goro nda taali ay baabo do hal abada.›

³³Zato, molim te, neka tvoj sluga ostane kao rob mome gospodaru, a dječak neka ide natrag s braćom.

³³ Sohõ binde, ay ga ni ŋwaaray, ma yadda ay, ni bannya se, ay ma goro arwaso banandi. Ay ma te bannya ay koyo se, arwaso mo ma ye ka koy nga beerey banda.

³⁴Jer, kako mogu k svome ocu ako dječaka nema sa mnom! Ne bih mogao gledati jad što bi snašao moga oca."

³⁴ Zama mate n'ay ga te ka koy ay baaba do, da arwaso si ay banda? Naŋ ay ma si di hasaraw kaŋ ga kaa ay baabo gaa!»