1HERRENs Ord kom til mig således:
1¶ I puta mai ano te kupu a Ihowa ki ahau, i mea,
2Du, Menneskesøn, istem en Klagesang over Tyrus og sig til Tyrus,
2Kia anga atu akuanei tau tangi, e te tama a te tangata, ki a Taira;
3som ligger ved Adgangen til Havet og driver Handel med Folkeslagene på de mange fjerne Strande: Så siger den Herre HERREN: Tyrus, du siger: "Fuldendt i Skønhed er jeg!"
3Mea atu hoki ki a Taira, E koe e noho nei i te tapokoranga mai o te moana, ko koe nei te kaihokohoko o nga iwi ki nga motu maha, Ko te kupu tenei a te Ariki, a Ihowa; E Taira, kua mea na koe, Ko ahau te mea ataahua rawa.
4De bygged dig midt i Havet, fuldendte din Skønhed.
4Kei waenga moana ou rohe, oti rawa koe te whakaataahua e ou kaihanga.
5De tømred af Senircypresser hver Planke i dig, fra Libanon hented de Cedre at lave din Mast,
5No nga kauri o Heniri nga papa katoa i hanga ai ou kaipuke; i tikina ano he hita i Repanona hei hanga rewa mau.
6af Basans højeste Ege skar de dig Årer, de lagde dit Dæk af Fyr fra Kittæernes Strande;
6No nga oki o Pahana nga hoe i hanga mau, ou taumanu he mea hanga ki te rei, he mea kua oti te whakanoho ki te ake o nga motu o Kitimi.
7dit Sejl var ægyptisk Byssus i broget Væv, dit Tag var Purpur i blåt og rødt fra Elisjas Strande.
7He rinena pai, he mea whakairo no Ihipa te mea i wherahia e koe hei komaru mou, hei kara mau; ko te hipoki mou, he puru, he papura no nga motu o Eriha.
8Zidons og Arvads Folk var Rorkarle for dig, om Bord var de kyndigste i Zarepta, de var dine Styrmænd,
8Ko au kaihoe ko nga tangata o Hairona, o Arawara; ko au kaiurungi ko nga tangata whakaaro nui i roto i a koe, e Taira.
9de ældste og kyndigste i Gebal, de bøded din Læk. Alle Havets Skibe med Søfolk var hos dig for at omsætte dine Varer.
9I roto nga kaumatua o Kepara i a koe, me nga tangata whakaaro nui o reira hei kaimono mau: i a koe nga kaipuke katoa o te moana, me o ratou kaiwhakatere, hei hoko i ou taonga.
10Folk fra Persien, Lydien og Put var i din Hær som Krigsfolk, de ophængte Skjolde og Hjelme i dig; de gav dig Glans.
10I roto i tou ope ko Pahia, ko Ruru, ko Putu, he hoia nau: whakairihia ake ana e ratou te puapua me te potae i roto i a koe; he mea whakahonore koe na ratou.
11Arvaditerne og deres Hær stod rundt på dine Mure, Gammaditerne på dine Tårne; de ophængte deres Skjolde rundt på dine Mure, de fuldendte din Skønhed.
11I runga i ou taiepa nga tangata o Arawara me tou ope ano a tawhio noa, i roto i ou pourewa nga Kamarimi: whakairihia ana e ratou a ratou whakangungu rakau ki ou taiepa a tawhio noa: oti rawa koe te whakaataahua e ratou.
12Tarsis var din Handelsven, fordi du havde alskens Gods i Mængde; Sølv, Jern, Tin og Bly gav de dig for dine Varer.
12He kaihokohoko a Tarahihi ki a koe, he nui hoki no ou taonga katoa: ko ta ratou i tuku ai i au hokohokonga he hiriwa, he rino, he tine, he mata.
13Javan, Tubal og Mesjek drev Handel med dig; Trælle og Kobberkar gav de dig i Bytte.
13Ko Iawana, ko Tupara, ko Meheke, he kaihokohoko ratou nau; ko ta ratou i tuku ai i ou kainga hoko, he tangata, he oko parahi.
14Togarmas Hus gav dig Køreheste, Rideheste og Muldyr for dine Varer.
14Ko nga tangata o te whare o Tokarama, ko ta ratou i tuku ai i au hokohokonga he hoiho, he hoiho no te whawhai, he muera.
15Rodosboerne drev Handel med dig, mange fjerne Strande var dine Handelsvenner; Elfenben og Ibenholt bragte de dig som Vederlag.
15He kaihokohoko nau nga tangata o Rerana; he maha nga motu i hokohokona ai nga taonga e koe: kawea mai ana e ratou hei whakawhiti ki a koe, he hoana rei, he eponi.
16Edom var din Handelsven, fordi du havde Varer i Mængde; Karfunkler, Purpur, brogede Tøjer, fint Linned, Koraller og Rubiner gav de dig for dine Varer.
16He kaihokohoko nau a Hiria, i te nui hoki o nga mahi a ou ringa; ko ta ratou i tuku ai mo au taonga he emerara, he papura, he mea whakairo, he rinena pai, he kaoa, he rupi.
17Juda og Israels Land drev Handel med dig; Hvede fra Minnit, Bagværk, Honning, Olie og Mastiksbalsam gav de dig i Bytte.
17Ko Hura, ko te whenua o Iharaira, ko ratou au kaihokohoko: ko ta ratou i tuku ai i ou kainga hoko he witi no Miniti, he panaka, he honi, he hinu, he pama.
18Damaskus var din Handelsven fordi du havde alskens Gods i Mængde; de kom med Vin fra Helbon og Uld fra Zahar.
18He kaihokohoko nau a Ramahiku, he nui no nga mahi a ou ringa, he nui no nga taonga katoa; ko ta ratou, he waina no Herepono, he huruhuru hipi ma.
19Vedan og Javan gav Sager fra Uzal for dine Varer; smeddet Jern, Hassia og Kalmus fik du i Bytte.
19I tuku taonga a Rana, a Iawana, he miro huruhuru, i roto i au hokohokonga: i au taonga hokohoko ko te rino kua oti te mahi, ko te kahia, ko te kakaho kakara.
20Dedan drev Handel med dig med Sadeldækkener til Ridning.
20Ko Rerana tau kaihokohoko i nga kakahu utu nui mo nga hariata.
21Araberne og alle Kedars Fyrster var dine Hardelsvenner; med Lam, Vædre og Bukke handlede de med dig.
21Ko Arapia, ko nga rangatira katoa o Kerara, i hokohokona o ratou taonga e koe, nga reme, nga hipi toa, nga koati: ko nga mea ena i hokohoko ai ratou ki a koe.
22Sabas og Ramas Handelsfolk drev Handel med dig; den allerfineste Balsam, alle Slags Ædelsten og Guld gav de dig for dine Varer.
22Ko nga kaihokohoko o Hepa, o Raama, he kaihokohoko ano ratou nau: ko ta ratou i tuku ai i au hokohokonga ko nga mea pai rawa o nga kinaki reka katoa, ko nga kohatu utu nui katoa, ko te koura.
23Karan, Kanne og Eden, Assyrerne og hele Medien drev Handel med dig;
23Ko Harana, ko Kane, ko Erene, ko nga kaihokohoko o Hepa, ko Ahuru, ko Kirimara, he kaihokohoko nau.
24de handlede med dig med smukke Klæder, Purpurkapper, brogede Tøjer, farvede Tæpper, tvundet og fastsnoet Reb på dine Markeder;
24Ko ratou hei hoko i nga mea pai rawa ki a koe, i nga kakahu puru, i te mea whakairo, i nga pouaka kakahu pai, he mea paihere ki te aho, he hita, i roto i ou taonga hoko.
25Tarsisskibene tjente dig ved din Omsætning. Du fyldtes, blev såre tung midt ude i Havet.
25Ko nga kaipuke o Tarahihi nga waka harihari i ou taonga: a ka whakakiia koe, ka meinga kia nui rawa tou kororia i waenga moana.
26I rum Sø fik de dig ud, dine roende Mænd; da knuste en Østenstorm dig midt ude på Havet;
26¶ I kawea koe e ou kaihoe ki nga wai maha; i pakarua koe e te hau marangai ki waenga moana.
27dit Gods, dine Varer, din Vinding, dine Søfolk og Styrmænd, de, der bøded din Læk, dine Handelsfolk, alt dit krigsfolk, som var om Bord, alt Mandskab i din Midte styrter i Havets dyb, den Dag du falder.
27Ko ou taonga, ko au hokohokonga, ko au whakawhitiwhitinga, ko au kaiwhakatere kaipuke, ko au kaiurungi, ko au kaimono, me nga kaiwhakawhitiwhiti i ou taonga, me au hoia katoa i roto i a koe, i roto ano i tou hui katoa i waenganui i a koe, ka tak a ratou ki waenga moana i te ra e hinga ai koe.
28Markerne skælver ved dine Styrmænds Skrig.
28Ka ngateri a waho o te pa i te ngangau, i te hamama o au kaiurungi.
29Alle, der sidder ved Årer, går da fra Borde, Søfolk og alle Styrmænd går da i Land;
29Na, ko nga kaihapai hoe katoa, ko nga kaiwhakatere, ko nga kaiurungi katoa o te moana, ka mahuta mai i runga i o ratou kaipuke, ka tu ki te tuawhenua,
30de løfter Røsten over dig, klager bittert; på Hovedet kaster de Jord og vælter sig i Støvet,
30A ka meinga e ratou to ratou reo mou kia rangona, tiwerawera ana ta ratou tangi, ka opehia ano e ratou he puehu ki o ratou mahunga, ka takaoriori ki te pungarehu.
31klipper sig skaldet for dig, klæder sig i Sæk, begræder dig, bitre i Hu, med Sjælekvide,
31Moremore rawa ratou i te whakaaro ki a koe, he kakahu taratara te whitiki, mamae rawa te ngakau, tiwerawera te tangi e tangi ai ratou ki a koe.
32istemtner jamrende Klage over dig, klager: Ak, hvor Tyrus er øde midt i Havet!
32I a ratou ano e tangi ana, ka maranga ta ratou tangi apakura mou, ka uhunga ratou ki a koe, ka mea, Ko tehea pa i rite ki Taira, ki tenei i whakawahangutia nei i waenga moana?
33Når din Vinding kom ind fra Havet, mætted du mange Folkeslag; med dit meget Gods og dine Varer gjorde du Jordens konger rige.
33I te putanga atu o ou taonga i nga moana, he maha nga iwi i makona i tau; i whai taonga nga kingi o te whenua i a koe, i te nui hoki o ou taonga, o ou rawa.
34Nu led du Skibbrud på Havet, på Vandets Dyb, dine Varer og alt dit Mandskab gik under med dig.
34I te wa i pakaru ai koe i nga moana, ki nga wahi hohonu o te moana, i taka ou rawa, me tou hui katoa i waenganui i a koe.
35Over dig gyser alle, som bor på de fjerne Strande, deres Konger er slagne af Angst, deres Ansigt blegner.
35Ko nga tangata katoa o nga motu, ketekete ana ki a koe, nui atu te wehi o o ratou kingi, ko o ratou mata kohukihuki ana.
36Deres Kræmmere hånfløjter ad dig, til Rædsel blev du, er borte for evigt.
36Ka whakahi mai ki a koe nga kaihokohoko i roto i nga iwi; ka ai koe hei whakawehi; a kore tonu ake koe ake ake.