1Malvera pesilo estas abomenajxo por la Eternulo; Sed plena pezo placxas al Li.
1Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
2Se venis malhumileco, venos ankaux honto; Sed cxe la humiluloj estas sagxo.
2S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
3La senkulpeco de la piuloj gvidos ilin; Sed la falsemo pereigos la maliculojn.
3Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
4Ne helpos ricxo en la tago de kolero; Sed bonfaremo savas de morto.
4Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
5La justeco de piulo ebenigas lian vojon; Sed malpiulo falos per sia malpieco.
5Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
6La justeco de piuloj savos ilin; Sed la pasio de maliculoj ilin kaptos.
6Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
7Kiam mortas homo pia, ne pereas lia espero; Sed la atendo de la pekuloj pereas.
7Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
8Piulo estas savata kontraux mizero, Kaj malpiulo venas sur lian lokon.
8Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
9Per la busxo de hipokritulo difektigxas lia proksimulo; Sed per kompreno piuloj savigxas.
9Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
10Kiam al la piuloj estas bone, la urbo gxojas; Kaj kiam pereas malpiuloj, gxi estas gaja.
10Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
11Per la beno de piuloj urbo altigxas; Kaj per la busxo de malpiuloj gxi ruinigxas.
11Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
12Kiu mokas sian proksimulon, tiu estas malsagxulo; Sed homo prudenta silentas.
12Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
13Kiu iras kun kalumnioj, tiu elperfidas sekreton; Sed kiu havas fidelan spiriton, tiu konservas aferon.
13Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
14CXe manko de prikonsiligxo popolo pereas; Sed cxe multe da konsilantoj estas bonstato.
14Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
15Malbonon faras al si tiu, kiu garantias por fremdulo; Sed kiu malamas donadon de mano, tiu estas ekster dangxero.
15Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
16Aminda virino akiras honoron, Kaj potenculoj akiras ricxon.
16Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
17Bonkora homo donos bonon al sia animo, Kaj kruelulo detruas sian karnon.
17Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
18Malvirtulo akiras profiton malveran, Kaj la semanto de virto veran rekompencon.
18Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
19Bonfarado kondukas al vivo; Kaj kiu celas malbonon, tiu iras al sia morto.
19Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
20Abomenajxo por la Eternulo estas la malickoruloj; Sed placxas al Li tiuj, kiuj iras vojon pian.
20Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
21Oni povas esti certa, ke malvirtulo ne restos senpuna; Sed la idaro de virtuloj estos savita.
21Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
22Kiel ora ringo sur la nazo de porko, Tiel estas virino bela, sed malbonkonduta.
22Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
23La deziro de virtuloj estas nur bono; Sed malvirtuloj povas esperi nur koleron.
23Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
24Unu disdonas, kaj ricxigxas cxiam pli; Alia tro avaras, kaj tamen nur malricxigxas.
24Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
25Animo benanta gxuos bonstaton; Kaj kiu trinkigas, tiu mem havos suficxe por trinki.
25Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
26Kiu retenas grenon, tiun malbenas la popolo; Sed beno venas sur la kapon de tiu, kiu disdonas.
26Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
27Kiu celas bonon, tiu atingos placxon; Sed kiu sercxas malbonon, tiun gxi trafos.
27Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
28Kiu fidas sian ricxecon, tiu falos; Sed virtuloj floros kiel juna folio.
28Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
29Kiu detruas sian domon, tiu heredos venton; Kaj malsagxulo estas sklavo de sagxulo.
29Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
30La frukto de virtulo estas arbo de vivo; Kaj akiranto de animoj estas sagxulo.
30Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
31Se virtulo ricevas redonon sur la tero, Tiom pli malvirtulo kaj pekulo!
31Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.