1Vortoj de la regxo Lemuel, instruo, kiun donis al li lia patrino.
1Riječ Lemuela, kralja Mase, kojima ga je učila majka njegova.
2Ho mia filo, ho filo de mia ventro! Ho filo de miaj promesoj!
2Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih!
3Ne donu al la virinoj vian forton, Nek viajn agojn al la pereigantoj de regxoj.
3Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatiračima kraljeva.
4Ne al la regxoj, ho Lemuel, ne al la regxoj konvenas trinki vinon, Nek al la princoj deziri ebriigajxojn.
4Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno,
5CXar drinkinte, ili povas forgesi la legxojn, Kaj ili malgxustigos la jugxon de cxiuj prematoj.
5da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima.
6Donu ebriigajxon al la pereanto, Kaj vinon al tiu, kiu havas suferantan animon.
6Dajte žestoko piće onomu koji će propasti i vino čovjeku komu je gorčina u duši:
7Li trinku, kaj forgesu sian malricxecon, Kaj li ne plu rememoru sian malfelicxon.
7on će piti i zaboraviti svoju bijedu i neće se više sjećati svoje nevolje.
8Malfermu vian busxon por senvocxulo, Por la defendo de cxiuj forlasitaj.
8Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju.
9Malfermu vian busxon, por jugxi juste, Por defendi malricxulon kaj senhavulon.
9Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.
10Se iu trovis kapablan edzinon, SXia valoro estas pli granda ol perloj.
10Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.
11Fidas sxin la koro de sxia edzo, Kaj havo ne mankos.
11Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.
12SXi redonas al li bonon, sed ne malbonon, En la dauxro de sxia tuta vivo.
12Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.
13SXi sercxas lanon kaj linon, Kaj volonte laboras per siaj manoj.
13Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.
14SXi estas kiel sxipo de komercisto; De malproksime sxi alportas sian panon.
14Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.
15SXi levigxas, kiam estas ankoraux nokto, Kaj sxi disdonas mangxon al sia domanaro Kaj porciojn al siaj servantinoj;
15Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.
16SXi pensas pri kampo, kaj acxetas gxin; Per la enspezoj de sia mano sxi plantas vinbergxardenon.
16Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.
17SXi zonas siajn lumbojn per forto Kaj fortikigas siajn brakojn.
17Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.
18SXi komprenas, ke sxia komercado estas bona; SXia lumilo ne estingigxas en la nokto.
18Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.
19SXi etendas sian manon al la sxpinilo, Kaj sxiaj fingroj tenas la sxpinturnilon.
19Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.
20SXi malfermas sian manon al la malricxulo Kaj etendas siajn manojn al la senhavulo.
20Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.
21SXi ne timas la negxon por sia domo, CXar sxia tuta domanaro estas vestita per rugxa teksajxo.
21Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.
22SXi faras al si kovrojn; Delikata tolo kaj purpuro estas sxiaj vestoj.
22Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.
23SXia edzo estas konata cxe la pordego, Kie li sidas kune kun la maljunuloj de la lando.
23Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.
24SXi faras teksajxon kaj vendas, Kaj zonojn sxi donas al la komercisto.
24Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.
25Fortika kaj bela estas sxia vesto, Kaj sxi ridas pri la venonta tago.
25Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.
26Sian busxon sxi malfermas kun sagxo; Bonkora instruo estas sur sxia lango.
26Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.
27SXi kontrolas la iradon de aferoj en sia domo, Kaj sxi ne mangxas panon en senlaboreco.
27Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.
28Levigxas sxiaj filoj kaj sxin gratulas; SXia edzo sxin lauxdegas, dirante:
28Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:
29Multaj filinoj estas bravaj, Sed vi superas cxiujn.
29"Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ."
30CXarmeco estas trompa, kaj beleco estas vantajxo; Virino, kiu timas la Eternulon, estos glorata.
30Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.
31Donu al sxi laux la fruktoj de sxiaj manoj; Kaj sxiaj faroj sxin gloros cxe la pordegoj.
31Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!