French 1910

Uma: New Testament

Galatians

4

1Or, aussi longtemps que l'héritier est enfant, je dis qu'il ne diffère en rien d'un esclave, quoiqu'il soit le maître de tout;
1Hewa toe, ompi': rapa' -na ria hadua ana' maradika. Hawe'ea rewa tuama-na mpai', hi'a omea pue' -na. Aga ane nto'u kakedia' -na-pidi, raponcawa hewa hadua batua-i-pidi.
2mais il est sous des tuteurs et des administrateurs jusqu'au temps marqué par le père.
2Ria tauna to mpewili' -i pai' mpo'urusi rewa-na, duu' -na rata-mi tempo-na to napakatantu tuama-na.
3Nous aussi, de la même manière, lorsque nous étions enfants, nous étions sous l'esclavage des rudiments du monde;
3Wae wo'o hante kita' ompi': kako'ia-ta mpo'incai Alata'ala, kita' hewa ana' toei, apa' mengkoru-ta hi ada pai' atura to hi dunia' toi.
4mais, lorsque les temps ont été accomplis, Dieu a envoyé son Fils, né d'une femme, né sous la loi,
4Aga karata-na tempo to napakatantu Alata'ala, napahawa' -mi Ana' -na tumai hi dunia'. Ana' -na toei putu ngkai hadua tobine, pai' -i mewali to Yahudi to mengkoru hi Atura Musa.
5afin qu'il rachetât ceux qui étaient sous la loi, afin que nous reçussions l'adoption.
5Alata'ala mpopahawa' Ana' -na tumai bona mpobahaka-ta ngkai Atura Musa, bona kita' wo'o ma'ala napajadi' ana' -na.
6Et parce que vous êtes fils, Dieu a envoyé dans nos coeurs l'Esprit de son Fils, lequel crie: Abba! Père!
6Jadi', apa' lawi' ana' Alata'ala-tamoe, Alata'ala mpohubui Inoha' Ana' -na mo'oha' hi rala nono-ta. Ngkai pobago Inoha' Tomoroli' hi rala nono-ta toe, mekio' -ta hi Alata'ala, ta'uli' -ki: "O Mama! O Tuama-ku!"
7Ainsi tu n'es plus esclave, mais fils; et si tu es fils, tu es aussi héritier par la grâce de Dieu.
7Jadi', uma-pi tapengkorui Atura Musa bona ke jadi' monoa' -ta hi poncilo Alata'ala. Ana' Alata'ala-tamo! Pai' ane ntoa' napo'ana' -tamo, bate nawai' -ta mpai' hawe'ea to naporodo hi ana' -na.
8Autrefois, ne connaissant pas Dieu, vous serviez des dieux qui ne le sont pas de leur nature;
8Owi kako'ia-ni mpo'incai Alata'ala, mengkoru-koi hi pue' -pue' to mobaraka', aga to bela-ra Alata'ala.
9mais à présent que vous avez connu Dieu, ou plutôt que vous avez été connus de Dieu, comment retournez-vous à ces faibles et pauvres rudiments, auxquels de nouveau vous voulez vous asservir encore?
10Tapi' tempo toi ni'inca-imi Alata'ala-- hiaa' kakono-na Alata'ala-di-hawo to ri'ulu mpo'inca-koi! Jadi', napa-di-koina pai' doko' nikanculihii ada pai' atura to hewa toe-e? Nituku' lau-mi ada agama Yahudi hewa eo palia, tempo mosusa', wula bo'u pai' eo bohe ntani' -na. Ada pai' atura tetu-le uma mpokeni rasi', pai' uma-koi mpai' tebahaka ngkai huku' jeko' -ni ngkai petuku' -ni hi atura tetu-e. Jadi', napa pai' doko' mengkoru nculii' wo'o-mokoi hi ada pai' atura to hewa tetu-e!
10Vous observez les jours, les mois, les temps et les années!
11Koro' -a nee-neo' mpai' uma ria kalaua-na lenge' -ku mpokeni Kareba Lompe' hi koi'.
11Je crains d'avoir inutilement travaillé pour vous.
12Ompi' -ku to Galatia! Kuperapi' bona nituku' mpu'u ingku-ku. Apa' nau' to Yahudi-a, kubahakai-mi mpotuku' ada to Yahudi bona aku' jadi' hewa koi' to bela-koi to Yahudi. Lompe' lia kehi-ni hi aku' wengi.
12Soyez comme moi, car moi aussi je suis comme vous. Frères, je vous en supplie. Vous ne m'avez fait aucun tort.
13Tantu nikiwoi-pidi karata-ku hi ngata-ni wengi mpokeni Kareba Lompe' hi koi'. Nto'u toe peda' -a.
13Vous savez que ce fut à cause d'une infirmité de la chair que je vous ai pour la première fois annoncé l'Evangile.
14Haki' -ku toe mpakasusa' -koi. Aga nau' wae, uma-a nipokarungku ba nipoka'oja'. Nitarima lau-ada, niponcawa mala'eka ngkai Alata'ala, niponcawa hewa Kristus Yesus lau-ada.
14Et mis à l'épreuve par ma chair, vous n'avez témoigné ni mépris ni dégoût; vous m'avez, au contraire, reçu comme un ange de Dieu, comme Jésus-Christ.
15Goe' mpu'u nono-ni nto'u toe ompi'. Jadi' napa pai' mobali' -mi nono-ni tempo toi? Nto'u toe wengi, ku'inca mpu'u ompi', ane ria ba napa-napa to kuparaluu, uma nipekabosi'; kira-kira ane ke bisa-wadi, nau' mata-ni moto-mi nijungki' pai' niwai' -ka, ba ke uma nipekabosi'.
15Où donc est l'expression de votre bonheur? Car je vous atteste que, si cela eût été possible, vous vous seriez arraché les yeux pour me les donner.
16Ha ni'uli' -koina, aku' jadi' bali' -ni tempo toi apa' ku'uli' -kokoi napa to makono?
16Suis-je devenu votre ennemi en vous disant la vérité?
17Tauna to hantongo' tetura ria, doko' mpu'u-ra ngala' nono-ni. Tapi' patuju-ra uma-hana lompe'. Patuju-ra doko' mpogaa' -koi ngkai aku', bona nituku' -ra hante nono-ni mpu'u.
17Le zèle qu'ils ont pour vous n'est pas pur, mais ils veulent vous détacher de nous, afin que vous soyez zélés pour eux.
18Lompe' lau-di ane ria to doko' ngala' nono-ni. Uma muntu' bula-ku dohe-ni, lingku' -ku wo'o, lompe' oa' ane ria to doko' ngala' nono-ni, asala patuju-ra lompe'.
18Il est beau d'avoir du zèle pour ce qui est bien et en tout temps, et non pas seulement quand je suis présent parmi vous.
19Ompi' -ompi', kuponcawa ana' -ku moto-mokoi. Aga susa' -mi nono-ku toi-e mpopenonoi-koi, pai' bate susa' oa' mpai' nono-ku ane ko'ia-koi jadi' hewa Kristus.
19Mes enfants, pour qui j'éprouve de nouveau les douleurs de l'enfantement, jusqu'à ce que Christ soit formé en vous,
20Doko' lia-ama hi retu dohe-ni ompi', bona lolita-ku to karapo' ma'ala kubalii'. Apa' tuhu-mi nono-ku toi-e ompi'.
20je voudrais être maintenant auprès de vous, et changer de langage, car je suis dans l'inquiétude à votre sujet.
21Ee koi' to doko' mengkoru hi Atura Musa, pe'epei-kae' lolita-ku! Ku'uli' -kokoi napa to te'uki' hi rala Buku Atura Musa.
21Dites-moi, vous qui voulez être sous la loi, n'entendez-vous point la loi?
22Te'uki' hewa toi: Abraham, rodua-ki ana' -na. Ana' -na to hadua putu ngkai Hagar, to tuwu' batua-i. Pai' ana' -na to hadua putu ngkai Sara, bela-i-hana batua.
22Car il est écrit qu'Abraham eut deux fils, un de la femme esclave, et un de la femme libre.
23Ana' to putu ngkai tobine to tuwu' batua, putu hewa ana' biasa ntuku' konoa manusia'. Tapi' ana' to putu ngkai tobine to bela-i batua, putu ntuku' janci Alata'ala hi Abraham.
23Mais celui de l'esclave naquit selon la chair, et celui de la femme libre naquit en vertu de la promesse.
25Tutura tohe'e ma'ala jadi' tudui' hi kita'. Tobine to rodua toera mpobatuai ronyala ohea jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala. Hagar ma'ala rarapai' -ki tauna to doko' jadi' monoa' hi poncilo Alata'ala hi kampotuku' -ra Atura Musa. Apa' hawe'ea tauna to mpotuku' Atura Musa tuwu' hewa batua, apa' mengkoru-ra hi Atura Musa hewa batua mengkoru hi maradika-na. Jadi', Hagar toei ma'ala rarapai' -ki Bulu' Sinai hi tana' Arab. Pai' Hagar toei ma'ala rarapai' -ki ngata Yerusalem to hi dunia' toi. Apa' pue' ngata Yerusalem tuwu' hewa batua, napobatua Atura Musa.
24Ces choses sont allégoriques; car ces femmes sont deux alliances. L'une du mont Sinaï, enfantant pour la servitude, c'est Agar, -
26Sara ma'ala rarapai' -ki Yerusalem to hi suruga. Sara toe-imile to tapotina kita' toi-e ompi', apa' uma-i tuwu' batua, pai' kita' uma-ta napobatua Atura Musa.
25car Agar, c'est le mont Sinaï en Arabie, -et elle correspond à la Jérusalem actuelle, qui est dans la servitude avec ses enfants.
28Tohe'e hewa lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': Goe' -ko-kona iko tobine to lalo, to uma-ko-kona hangkania mo'ana'. Goe' pai' mohahelo' -ko, to uma hangkania ntodohaka mpo'ote ana'. Apa' nau' lalo-ko, meliu mpai' kawori' muli-nu ngkai tobine to mo'anai' ami'."
26Mais la Jérusalem d'en haut est libre, c'est notre mère;
29Nto'u toe owi, ana' Abraham to putu hewa ana' biasa mpobalinai' tu'ai-na to putu ntuku' janci Alata'ala. Wae wo'o to jadi' tempo toi-e: tauna to doko' mpewuku-ta mpotuku' Atura Musa mpobalinai' -ta to mpotuku' konoa Inoha' Tomoroli'.
27car il est écrit: Réjouis-toi, stérile, toi qui n'enfantes point! Eclate et pousse des cris, toi qui n'as pas éprouvé les douleurs de l'enfantement! Car les enfants de la délaissée seront plus nombreux Que les enfants de celle qui était mariée.
30Tapi' napa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'? Te'uki' hewa toi: "Popalai-i tobine to tuwu' batua tetui hante ana' -na! Apa' ana' batua toe uma ma'ala mpotarima sosora tuama-na hangkaa-ngkania hante ana' to putu ngkai tobine to uma tuwu' batua."
28Pour vous, frères, comme Isaac, vous êtes enfants de la promesse;
31Jadi', kita' toi-e ompi', uma-ta-tana hewa ana' Hagar, to tuwu' batua. Kita' toi-e hewa ana' Sara, to uma tuwu' batua.
29et de même qu'alors celui qui était né selon la chair persécutait celui qui était né selon l'Esprit, ainsi en est-il encore maintenant.
30Mais que dit l'Ecriture? Chasse l'esclave et son fils, car le fils de l'esclave n'héritera pas avec le fils de la femme libre.
31C'est pourquoi, frères, nous ne sommes pas enfants de l'esclave, mais de la femme libre.