French 1910

Uma: New Testament

James

2

1Mes frères, que votre foi en notre glorieux Seigneur Jésus-Christ soit exempte de toute acception de personnes.
1Ompi' -ku hawe'ea! Pue' -ta, Pue' Yesus Kristus, uma mowo kabaraka' -na. Jadi', ane mepangala' -ta-damo hi Pue' -e, neo' -ta mpelence tauna.
2Supposez, en effet, qu'il entre dans votre assemblée un homme avec un anneau d'or et un habit magnifique, et qu'il y entre aussi un pauvre misérablement vêtu;
2Rapa' -na rata hi porumpua-ta hadua tauna to mohincii bulawa pai' moheai to ncola, pai' rata wo'o-hawo hadua tokabu to moheai ronto-na.
3si, tournant vos regards vers celui qui porte l'habit magnifique, vous lui dites: Toi, assieds-toi ici à cette place d'honneur! et si vous dites au pauvre: Toi, tiens-toi là debout! ou bien: Assieds-toi au-dessous de mon marchepied!
3Ane meliu pebila' -ta hi tauna to lompe' pohea-na toe, pai' ta'uli' -ki: "Mai-ta mohura hi pohuraa to lompe' tohe'i," hiaa' hi tauna to kabu ta'uli': "Mokore hi retu-moko mai," ba ta'uli' -ki: "Mohura retu-moko hi ila',"
4ne faites-vous pas en vous-mêmes une distinction, et ne jugez-vous pas sous l'inspiration de pensées mauvaises?
4batua-na, tapoposisala hingka doo-ta, pai' tapelence tauna hante patuju to dada'a.
5Ecoutez, mes frères bien-aimés: Dieu n'a-t-il pas choisi les pauvres aux yeux du monde, pour qu'ils soient riches en la foi, et héritiers du royaume qu'il a promis à ceux qui l'aiment?
5Ompi' -ku to kupe'ahi'! Pe'epei lompe' -dile: tauna to mpe'ahii' katuwu' -ra, nau' uma-ra mo'ua' hi dunia' toi, Alata'ala mpelihi-ra bona jadi' mo'ua' hi pepangala' -ra. Hira' toe-mi mpai' to mporata rasi' hi rala Kamagaua' -na, hewa to najanci-raka tauna to mpoka'ahi' -i.
6Et vous, vous avilissez le pauvre! Ne sont-ce pas les riches qui vous oppriment, et qui vous traînent devant les tribunaux?
6Hiaa' ane hewa toe we'i pololita-ta hi torata-e, hewa taruge' lau-ramo doo-ta to kabu! Hiaa' hema to biasa-na mpobalinai' -koi pai' mpakilu-koi hi totu'a ngata? Bate tauna topo'ua' -hana!
7Ne sont-ce pas eux qui outragent le beau nom que vous portez?
7Topo'ua' toe-ramo to mporuge' hanga' to tabila', to tatarima ngkai Alata'ala.
8Si vous accomplissez la loi royale, selon l'Ecriture: Tu aimeras ton prochain comme toi-même, vous faites bien.
8Po'ingku-ta to lompe' ompi', ane tatuku' hawa' Magau' -ta to tabasa hi rala Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Kana tapoka'ahi' doo-ta hewa kampoka'ahi' -ta woto-ta moto."
9Mais si vous faites acception de personnes, vous commettez un péché, vous êtes condamnés par la loi comme des transgresseurs.
9Aga ane tapoposisala-di tauna ntuku' tuwu' -ra ba lence-ra, mojeko' -ta ompi'. Monoa' -mi kamojeko' -ta, apa' Atura Pue' -mi to tatiboki toe-e.
10Car quiconque observe toute la loi, mais pèche contre un seul commandement, devient coupable de tous.
10Apa' nau' tahuduwukui mpotuku' hawe'ea parenta to hi rala Atura Pue', ane tatiboki nau' hanyala-wadi, bate masala' -ta-hana. Ma'ala-mi ta'uli', hewa to tatiboki hawe'ea lau-mi.
11En effet, celui qui a dit: Tu ne commettras point d'adultère, a dit aussi: Tu ne tueras point. Or, si tu ne commets point d'adultère, mais que tu commettes un meurtre, tu deviens transgresseur de la loi.
11Apa' ria hawa' Pue' to mpo'uli': "Neo' mobualo'." Pai' ria wo'o hawa' -na to mpo'uli': "Neo' mepatehi." Jadi', nau' uma-ta mobualo', aga ane mepatehi-ta, mpotiboki Atura Pue' oa' -tamo.
12Parlez et agissez comme devant être jugés par une loi de liberté,
12Toe pai' kana tapelompehi pololita-ta pai' po'ingku-ta. Apa' kita' toi-mi to rapohurai kara-kara-ta ntuku' Atura Pue' to mpobahaka manusia' ngkai jeko'.
13car le jugement est sans miséricorde pour qui n'a pas fait miséricorde. La miséricorde triomphe du jugement.
13Apa' tauna to uma ria ahi' -na hi doo-na, Pue' mpai' mpohuku' -i hante uma ria ahi' -na. Aga hi tauna to ma'ahi' hi doo-na, Pue' wo'o mpai' mpopohiloi-i ahi' -na hi eo pehukua'.
14Mes frères, que sert-il à quelqu'un de dire qu'il a la foi, s'il n'a pas les oeuvres? La foi peut-elle le sauver?
14Ompi' -ku hawe'ea! Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na. Ha tebahaka-ta mpai' ngkai huku' jeko' -ta ane hewa toe-wadi pepangala' -tae? Uma-e'!
15Si un frère ou une soeur sont nus et manquent de la nourriture de chaque jour,
15Rapa' -na ria hadua ompi' -ta to mparaluu pohea, pai' uma wo'o hono' pongkoni' -na butu eo-na.
16et que l'un d'entre vous leur dise: Allez en paix, chauffez-vous et vous rassasiez! et que vous ne leur donniez pas ce qui est nécessaire au corps, à quoi cela sert-il?
16Napa-mi-hawo kalaua-na ane ta'uli' -ki hewa toi: "Pelompehi momako'! Kusarumaka moheai lompe' -ko pai' ngkoni' mpebohui-moko!" Hiaa' ane uma-i tawai' napa to naparaluu, napa-mi-hawo kalaua-nae?
17Il en est ainsi de la foi: si elle n'a pas les oeuvres, elle est morte en elle-même.
17Wae wo'o hante pepangala' -ta: ane ta'uli' mepangala' -ta hi Pue', pai' po'ingku-ta uma mpotuku' konoa-na, batua-na mepangala' mara-ta-wadi. Pepangala' to hewa toe, hewa pae to lopa'-- uma ria ihi-na.
18Mais quelqu'un dira: Toi, tu as la foi; et moi, j'ai les oeuvres. Montre-moi ta foi sans les oeuvres, et moi, je te montrerai la foi par mes oeuvres.
18Meka' ria mpai' to mpo'uli' hewa toi: "To hadua ncarumaka hi pepangala' -na, to hadua ncarumaka hi kalompe' po'ingku-na." Hiaa' aku' mpo'uli': uma-ko bisa mpopohiloi-a pepangala' -nu tetu-e ane uma lompe' po'ingku-nu. Aga aku', ngkai po'ingku-ku to lompe', kupopohiloi-koko karia-na wo'o pepangala' -ku hi Pue'.
19Tu crois qu'il y a un seul Dieu, tu fais bien; les démons le croient aussi, et ils tremblent.
19Ha tapangala' kahadudua-na-wadi Alata'ala-e? Makono moto tetu. Aga ane tetu-wadi, uma hono'! Bangku' seta-hawoe', rapangala' wo'o-rawo kahadudua-na-wadi Alata'ala. Toe pai' moridi' -ra nakeni eka' -ra.
20Veux-tu savoir, ô homme vain, que la foi sans les oeuvres est inutile?
20Wojo lia-ta ompi' ane ta'uli' hono' -mi mepangala' mara-wadi hi Alata'ala hante uma ria po'ingku-ta to lompe'. Uma ria tuju-na pepangala' to hewa tetu.
21Abraham, notre père, ne fut-il pas justifié par les oeuvres, lorsqu'il offrit son fils Isaac sur l'autel?
21Kiwoi tutura-na Abraham: Alata'ala mpotarima-i napomonoa' -i hi poncilo-na sabana po'ingku-na, apa' Abraham mpotonu Ishak ana' -na hi Alata'ala hi lolo watu pontunua pepuea'.
22Tu vois que la foi agissait avec ses oeuvres, et que par les oeuvres la foi fut rendue parfaite.
22Hi tutura tohe'e, monoto-mi tahilo: pepangala' -na Abraham incana hi po'ingku-na. Jadi', ma'ala-mi ta'uli' po'ingku-na toe mpakaroli' pepangala' -na.
23Ainsi s'accomplit ce que dit l'Ecriture: Abraham crut à Dieu, et cela lui fut imputé à justice; et il fut appelé ami de Dieu.
23Jadi', madupa' -mi lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli': "Abraham mepangala' hi Alata'ala, pai' ngkai pepangala' -na toe, Alata'ala mpo'uli' kamonoa' -na hi poncilo-na." Toe pai' rahanga' -i bale-na Alata'ala.
24Vous voyez que l'homme est justifié par les oeuvres, et non par la foi seulement.
24Monoto-mi tahilo kanapomonoa' -ra Alata'ala tauna to lompe' po'ingku-ra, uma wule' mepangala' mara-wadi.
25Rahab la prostituée ne fut-elle pas également justifiée par les oeuvres, lorsqu'elle reçut les messagers et qu'elle les fit partir par un autre chemin?
25Wae wo'o tutura-na Rahab, tobine to uma tumotoa gau' -na owi. Ba hangkuja dua tantara to Yahudi rahubui hilou mopadaso' hi ngata bali', pai' Rahab toe-imi to mpopehani-ra hi tomi-na pai' natulungi-ra malai ntara ohea ntani' -na. Ngkai po'ingku-na to lompe' toe-mi pai' alaa-na rapohewa tauna to monoa' -i.
26Comme le corps sans âme est mort, de même la foi sans les oeuvres est morte.
26Jadi', hewa woto to uma inohaa', ta'uli' mate-imi. Wae wo'o pepangala' -ta, ane uma incana hi po'ingku-ta, hibali mate, uma ria kalaua-na.