1მერმე კუალად იწყო სწავლად ზღჳს-კიდესა; და შეკრბა მისა ერი მრავალი, ვიდრე შესლვადმდე მისა ნავად, და დაჯდა იგი ნავსა მას ზღუასა შინა; და ყოველი იგი ერი ზღჳს-კიდესა ქუეყანასა ზედა დგა.
1Ut qui-oc cui'chic li Jesús chixtzolbaleb li tenamit chire li palau Galilea. K'axal nabal que'xch'utub rib riq'uin chirabinquil. Xban xq'uialeb li tenamit, li Jesús qui-oc sa' jun li jucub cuan sa' li palau ut quic'ojla chi sa'. Ut chixjunileb li tenamit que'cana chire li palau.
2და ასწავებდა მათ იგავით ფრიად და ეტყოდა მათ სწავლასა მას მისსა:
2Ut nabal c'a'ak re ru quixtzoleb cui' riq'uin jaljôquil ru âtin. Nak yô chixch'olobanquil lix yâlal chiruheb, quixye li serak' a'in reheb:
3ისმინეთ ესე: გამოვიდა მთესვარი თესვად.
3-Abihomak li tinye. Jun aj acuinel cô chi âuc.
4და იყო თესვასა მას მისსა რომელიმე დავარდა გზასა ზედა, მოვიდეს მფრინველნი და შეჭამეს იგი.
4Ut nak yô chixhirbal li iyaj, cuan quinak chire be. Que'chal li xul li neque'xic'an ut que'xcua' li iyaj.
5და სხუაჲ დავარდა კლდოვანსა ზედა, სადა არა იყო მიწაჲ ფრიად, და მეყსეულად აღმოსცენდა, და რამეთუ არა იყო სიღრმე მიწისაჲ.
5Ut cuan ajcui' li iyaj quinak sa' li pec ru bar mâc'a' cui' mas li ch'och'. Sa' junpât quimok, abanan inc'a' quixchap xxe' xban nak jay li ch'och' sa' xbên li pec.
6და ვითარცა მზე აღმოჰჴდა დასცხა, და რამეთუ ძირნი არა დაებნეს, განჴმა.
6Nak quichal li sak'e quichakic li acuîmk xban nak inc'a' cham cuan li xe'.
7და სხუაჲ დავარდა ეკალთა შორის; და აღმოსცენდეს ეკალნი და შეაშთვეს იგი, და ნაყოფი ვერ გამოიღო.
7Ut cuan cui'chic li iyaj coxnak sa' xyânk li q'uix. Ut nak quichamo' li q'uix sa' xbên, quixnat' li acuîmk ut inc'a' quiûchin.
8და სხუაჲ დავარდა ქუეყანასა კეთილსა და მოსცემდა ნაყოფსა, აღმოვიდოდა და აღორძნდებოდა და მოაქუნდა ოცდაათეული, სამოცეული და ასეული.
8Ut cuan cui'chic li iyaj coxnak sa' li châbil ch'och'. Quimok ut quiq'ui ut quiûchin chi us. Cuan quixq'ue lajêtk xca'c'âl ru. Cuan li quixq'ue oxtakc'âl ru ut cuan cui'chic quixq'ue o'takc'âl ru li junjûnk.
9და ეტყოდა: რომელსა ასხენ ყურნი სმენად, ისმინენ!
9Tojo'nak quixye li Jesús reheb: -Li ani na-abin, chixq'uehak retal li c'a'ru ninye, chan.
10და ოდეს იყო იგი თჳსაგან, ჰკითხეს მას მოწაფეთა მისთა: რაჲ არს იგავი ესე?
10Ut nak que'el lix q'uial li tenamit, li Jesús quicana rochbeneb lix tzolom cablaju. Eb a'an que'xpatz' re ut que'xye: -¿C'a'ru xyâlal li jaljôquil ru âtin a'in? chanqueb.
11ხოლო იგი ეტყოდა მათ: თქუენდა მოცემულ არს ცნობად საიდუმლოჲ იგი სასუფევლისა ღმრთისაჲ, ხოლო გარეშეთა მათ - ყოველივე იგავით სიტყუად.
11Ut li Jesús quixye reheb: -Lâex q'uebil êre xnaubal xyâlal li mukmûquil na'leb chirix lix nimajcual xcuanquilal li Dios. A'ut li jun ch'ôl chic li inc'a' neque'pâban, riq'uin jaljôquil ru âtin tâyemânk reheb.
12რაჲთა ხედვით ხედვიდენ, და არა იხილონ და სმენით ესმოდის და ვერ გულისჴმა-ყონ, ნუუკუე მოიქცენ და მიეტეოს მათ ცოდვაჲ მათი.
12Usta yôqueb chi iloc, abanan inc'a' te'xq'ue retal. Usta yôqueb chi abînc, abanan inc'a' te'xtau xyâlal. Tâuxmânk chi jo'can re nak inc'a' te'xyot' xch'ôleb ut inc'a' te'xjal xc'a'uxeb ut inc'a' tâcuyek' xmâqueb.-
13და ჰრქუა მათ: არა იცით იგავი ესე? და ვითარ უკუე ყოველნი იგავნი გულისჴმა-ჰყვნეთ?
13Tojo'nak li Jesús quixpatz' reheb: -¿Ma inc'a' nequetau ru li jaljôquil ru âtin a'in? Cui inc'a' nequetau xyâlal a'in, ¿chanru nak têtau xyâlal chixjunil li jaljôquil ru âtin chi jo'canan?
14რომელი-იგი სთესავს, სიტყუასა მას სთესავს.
14A'an a'in lix yâlal. Laj acuinel a'an jo' jun laj yehol râtin li Dios.
15ხოლო ესენი არიან, რომელნი-იგი გზასა ზედა, სადა-იგი დაეთესის სიტყუაჲ; და რაჟამს ისმინიან, მეყსეულად მოვიდის ეშმაკი და მიუღის მათ სიტყუაჲ იგი გულთაგან მათთა.
15Ut li iyaj li quinak chire be, a'an chanchaneb li neque'abin re li râtin li Dios. Nak ac xe'rabi, sa' junpât nachal laj tza chirisinquil li âtin ut sa' junpât nasach sa' xch'ôleb.
16და ესენი არიან კლდოვანსა მას დათესულნი, რომელთა-იგი რაჟამს ისმინიან სიტყუაჲ, მეყსეულად სიხარულით მიიღიან;
16Ut li iyaj li quinak sa' li pec ru, a'an chanchaneb li neque'abin re li râtin li Dios ut sa' junpât neque'xpâb chi saheb sa' xch'ôl.
17და რამეთუ არა უბნ ძირი მათ შორის, არამედ საწუთო არიედ; და რაჟამს მოიწიის ჭირი ანუ დევნულებაჲ სიტყჳსა მისთჳს, მეყსეულად დაჰბრკოლდიან.
17Abanan inc'a' nacana sa' xch'ôleb. Nak nachal junak raylal, malaj ch'a'ajquilal sa' xbêneb xbaneb lix pâbâl, inc'a' neque'xcuy xnumsinquil. Sa' junpât neque'ch'inan xch'ôl.
18და რომელნი ეკალთა შორის დაეთესნეს, ესენი არიან, რომელთა სიტყუაჲ იგი ისმინიან,
18Ut li iyaj li quinak sa' xyânk li q'uix chanchaneb li neque'abin re li râtin li Dios.
19და ზრუნვანი ამის სოფლისანი და საცთური სიმდიდრისაჲ შეუჴდის და შეაშთვიან სიტყუაჲ იგი, და უნაყოფო იქმნის.
19Abanan ca'aj cui' li c'a'ak re ru cuan sa' ruchich'och' neque'xc'oxla, jo' li biomal ut xrâbal ru li c'a'ak chic re ru. Ut a'an li naramoc lix yâlal chiruheb. Mâc'a' na-oc cui' li râtin li Dios reheb.
20და ესენი არიან, რომელნი კეთილსა ქუეყანასა დაეთესნეს, რომელთა ისმინიან სიტყუაჲ იგი და შეიწყნარიან და ნაყოფი გამოიღიან ოცდაათეული და სამოცეული და ასეული.
20Ut li iyaj li quit'ane' sa' châbil ch'och', a'an chanchaneb li neque'rabi ut neque'xpâb chi tz'akal li râtin li Dios. Neque'q'ui chi us sa' lix pâbâleb, jo' li acuîmk li narûchin lajêtk xca'takc'âl ut li naxq'ue oxtakc'âl ut li naxq'ue o'takc'âl ru li junjûnk.-
21და ეტყოდა მათ: ნუ სანთელი მოიღიან და ჴჳმირსა ქუეშე შედგიან ანუ ცხედარსა ქუეშე დადგიან? ანუ არა სასანთლესა ზედა დადგიან?
21Ut li Jesús quixye ajcui' reheb: -¿Ma naq'ueman ta bi' junak candil rubel junak chacach malaj ut rubel ch'ât? Inc'a' naru. Takec' ban naq'ueman sa' xna'aj re nak tixcutanobresi sa' li cab.
22რამეთუ არა არს დაფარული, რომელი არა გამოცხადნეს, არცა იყოს საიდუმლოდ, არამედ რაჲთა განცხადებულად მოვიდეს.
22Jo'can ajcui' li tijleb li ninch'olob xyâlal chêru. Mâc'a' tâcanâk chi mukmu chi inc'a' ta tâc'utbesîk mokon. Ut li inc'a' natauman ru anakcuan, tâtaumânk ru mokon.
23რომელსა ასხენ ყურნი სმენად, ისმინენ!
23Li ani naraj rabinquil, chixq'uehak retal li ninye.
24და ეტყოდა მათ: იხილეთ, რაჲ-ესე გესმის: რომლითა საწყაულითა მიუწყოთ, მოგეწყოს თქუენ და ზედა დაგერთოს თქუენ, რომელთა-ეგე გესმის.
24Quixye ajcui' reheb: -Cheq'uehak retal li nequerabi ut têq'ue êch'ôl chixbânunquil li nequerabi xban nak li ani naxbânu li c'a'ru quixtzol cuiq'uin, mas cui'chic lix na'leb tâq'uehek' re xban li Dios re nak tixtau ru li cuâtin.
25რამეთუ რომელსა აქუნდეს, მიეცეს მას, და რომელსა არა აქუნდეს და რომელღა-იგი აქუნდეს, მო-ვე-ეღოს მას.
25Li ani tixq'ue xch'ôl chixtzolbal li us, k'axal cui'chic li usilal tixc'ul. Li ani inc'a' tixq'ue xch'ôl chixtzolbal li us, tâsachk sa' xch'ôl li jo' q'uial naxnau.
26და ეტყოდა მათ: ესრეთ არს სასუფეველი ღმრთისაჲ, ვითარცა-იგი კაცმან დასთესის თესლი ქუეყანასა
26Ut li Jesús quixye cui'chic reheb: -Lix nimajcual cuanquilal li Dios, chanchan junak aj acuinel. Narau li iyaj sa' ch'och'.
27და დაიძინის; და აღდგის ღამე და დღე, და თესლი იგი აღმოსცენდის და განორძნდებინ, ვითარ-იგი მან არა უწყინ,
27Li cuînk nacuar, nacuacli ut eb li cutan neque'nume'. Ut li iyaj yal xjunes namok chak ut naq'ui ut li cuînk inc'a' naxnau chanru nak namok ut naq'ui li acuîmk.
28რამეთუ თჳსით თავით ქუეყანაჲ ნაყოფსა გამოიღებს: პირველად წუელი, მერმე თავი, მაშინღა სავსე იფქლი თავსა მას შინა.
28Li ch'och' naq'uiresin re li acuîmk. Naq'ui ut nanînkan ut chirix a'an na-oc chi atz'umac ut naxq'ue li ru.
29და რაჟამს მოსცის ნაყოფი, მეყსეულად მოავლინის მანგალი, რამეთუ მოიწია მკაჲ.
29Ut nak nachêco' li ru nasic'man sa' junpât xban nak ac xcuulac xk'ehil xxocbal li ru.
30და ეტყოდა: რასა ვამსგავსო სასუფეველი ღმრთისაჲ? ანუ რომელი იგავი მოვიღოთ მისთჳს?
30-¿C'a'ru tinjuntak'êta cui' lix nimajcual cuanquil li Dios? chan li Jesús. -Ut ¿c'a'ru chi jaljôquil ru âtin tinye, re xch'olobanquil xyâlal lix nimajcual cuanquilal li Dios?
31ვითარცა მდოგჳსა მარცუალი, რომელი დაეთესის ქუეყანასა, რამეთუ უმცირეს არს იგი ყოველთა თესლთა, რომელნი არიან ქუეყანასა ზედა.
31Lix nimajcual cuanquilal li Dios, a'an chanchan riyajil li nînki mostaza. Li riyajil li mostaza coc' chiru chixjunil li iyaj cuan sa' ruchich'och'.
32და ოდეს დაეთესის და აღმოჴდის და იქმნის იგი უფროჲს ყოველთა მხალთა და გამოიხუნის რტონი დიდ-დიდნი, ვითარმედ შესაძლებელ არნცა ქუეშე საგრილსა მისსა მფრინველთა ცისათა დადგრომად.
32Nak ac x-auman namok ut naq'ui. Ut nînk chi us nacuulac lix che'el. Naxk'ax xteram chixjunil li acuîmk. Neque'nînkan li ruk' ut eb laj xic'anel xul neque'xyîb lix soc sa' eb li ruk'.-
33და ესევითარითა იგავითა ეტყოდა მათ სიტყუასა, ვითარცა შემძლებელ იყვნეს იგინი სმენად.
33Ut li Jesús quixch'olob xyâlal chiruheb li tenamit riq'uin nabal chic chi jaljôquil ru âtin a' yâl bar na cuan te'xtau ru.
34და თჳნიერ იგავისა არარას ეტყოდა მათ; ხოლო თჳსაგან მოწაფეთა გამოუთარგმანის იგი ყოველი.
34Ut mâc'a' c'a'ru quixye li Jesús reheb li tenamit chi mâcua' ta sa' jaljôquil ru âtin. Abanan nak ac xjuneseb chic lix tzolom, quixch'olob lix yâlal chiruheb.
35მას დღესა შინა, ვითარცა შემწუხრდა, ჰრქუა მათ: წიაღვჴდეთ მიერ კერძო.
35Nak qui-ecuu sa' li cutan a'an li Jesús quixye reheb lix tzolom: -K'axonko jun pac'al li palau, chan reheb.
36და დაუტევეს ერი იგი და წარიყვანეს იგი მოწაფეთა, ვითარცა იყო ნავსა მას შინა, და სხუაჲცა ნავები, რომელი იყო მის თანა.
36Ut li Jesús quixchak'rabiheb li q'uila tenamit ut quic'ame' sa' li jucub cuan cui'. Ut cuanqueb ajcui' coc' jucub que'côeb chirix.
37და იყო მეყსეულად ბორბალი ქარისაჲ დიდი და ღელვასა მას შთაასხმიდა ნავსა, ვითარმედ აღ-ცა-ივსებოდა ნავი იგი.
37Ut nak ac cuanqueb sa' xyi li palau quichal jun li nimla ik'. Naxcut lix cau ok li ha' sa' li jucub ut qui-oc chi nujac li ha' chi sa' li jucub.
38და თავადი იყო პირით კერძო თავსა მის ნავისასა და ეძინა. და განაღჳძებდეს მას და ეტყოდეს: მოძღუარ, არა ჰზრუნავ, რამეთუ წარვწყმდებით?
38Li Jesús cuan chi ixbej sa' li jucub ut yô chi cuârc sa' xbên jun lix soc xjolom. Eb lix tzolom que'rajsi ut que'xye re: -At tzolonel, ajsi âcuu. ¿Ma inc'a' nacacuil nak osoc' ke? chanqueb.
39და აღდგა და შეჰრისხნა ქარსა მას და ზღუასა და ჰრქუა: დადუმენ და პირი დაიყავ! და დასცხრა ქარი იგი, და იქმნა დაყუდება დიდ.
39Quicuacli li Jesús ut quixk'us li ik' ut quixye re li palau: -Matchokin. Canab ec'ânc, chan. Ut sa' junpât quich'ana li ik' ut quitukla ru li ha'.
40და ჰრქუა მათ: რაჲსა ესოდენ მოშიშ ხართ? ვითარ არა გაქუს სარწმუნოებაჲ?
40Ut li Jesús quixye reheb lix tzolom: -¿C'a'ut nak c'ajo' nak nequexxucuac? ¿Ma inc'a' nequepâb nak li Dios tâtenk'ânk êre? chan.Ut c'ajo' nak que'sach xch'ôl lix tzolom ut que'xye chi rilbileb rib: -¿Chanru nak cuan xcuanquil li cuînk a'in nak naxk'us li ik' ut li palau, ut neque'abin chiru? chanqueb.
41და შეეშინა მათ შიშითა დიდითა და იტყოდეს ურთიერთას: ვინ-მე არს ესე, რამეთუ ქარნიცა და ზღუაჲცა ერჩიან მას?
41Ut c'ajo' nak que'sach xch'ôl lix tzolom ut que'xye chi rilbileb rib: -¿Chanru nak cuan xcuanquil li cuînk a'in nak naxk'us li ik' ut li palau, ut neque'abin chiru? chanqueb.