1დასაბამი სახარებისაჲ იესუ ქრისტესი, ძისა ღმრთისაჲ.
1Tohe'i-mi Kareba Lompe', tutura katuwu' -na Yesus Kristus, Ana' Alata'ala.
2ვითარცა წერილ არს ესაია წინაწარმეტყუელსა: აჰა ესერა მე წარვავლინო ანგელოზი ჩემი წინაშე პირსა შენსა, რომელმან განჰმზადნეს გზანი შენნი წინაშე შენსა.
2Tutura-na ntepu'u ngkai karata-na Yohanes Topeniu'. Karata-na Yohanes toei, telowa ami' -mi hi rala sura nabi Yesaya. Hante wiwi nabi, Alata'ala mpo'uli' -ki Ana' -na hewa toi: Hi'a toi-mi suro-ku, kuhubui-i meri'ulu ngkai Iko, bona mporodo ohea-nu."
3ჴმაჲ ღაღადებისაჲ უდაბნოსა: განჰმზადენით გზანი უფლისანი და წრფელ ყვენით ალაგნი მისნი.
3"Mekio' -i hi papada to wao', na'uli': `Neo' rata-imi Pue'! Porodo ami' -miki ohea-na. Nipakalempe ami' -mi ohea to natara mpai'.'"
4იყო იოვანე უდაბნოსა და ნათელ-სცემდა და ქადაგებდა ნათლის-ცემასა სინანულისასა მისატევებელად ცოდვათა.
4Hewa to ra'uki' toe, mehupa' mpu'u-imi Yohanes Topeniu' hi papada to wao'. Mpoparata-i Lolita Alata'ala hi ntodea, na'uli': "Medea-mokoi ngkai jeko' -ni, pai' kana tumai-koi kuniu' bona Alata'ala mpo'ampungi jeko' -ni."
5და განვიდოდა მისა ყოველი სოფლები ჰურიასტანისაჲ და იერუსალჱმელნი და ნათელს-იღებდეს მისგან ყოველნი იორდანესა მდინარესა და აღუვარებდეს ცოდვათა მათთა.
5Wori' tauna to hilou hi papada to wao' doko' mpo'epe lolita-na Yohanes. Ria-ra ngkai ngata Yerusalem pai' ngkai hawe'ea ngata hi tana' Yudea. Hilou-ra mpangaku' jeko' -ra, pai' naniu' -ra hi ue Yordan, tanda kamedea-ra ngkai jeko' -ra.
6ხოლო ემოსა იოვანეს სამოსლად თმისაგან აქლემისა, და სარტყელი ტყავისაჲ წელთა მისთა, და ჭამდა იგი მკალსა და თაფლსა ველურსა,
6Pohea-na Yohanes rababehi ngkai wulu porewua to rahanga' unta. Salepe' -na ngkai kuliba. Koni' -na lari pai' ue wani.
7ქადაგებდა და იტყოდა: ესერა მოვალს უძლიერესი ჩემსა შემდგომად ჩემსა, რომლისა ვერ ღირს ვარ განჴსნად საბელსა ჴამლთა მისთასა.
7Mpopalele-i kareba toi: "Ngkabokoa' ngkai aku', tumai mpai' to meliu kuasa-na ngkai aku'. Bangku' mowilingkudu mpobongka koloro sapatu' -na, uma-a-kuwo natao.
8მე ნათელ-გცემ თქუენ წყლითა, ხოლო მან ნათელ-გცეს თქუენ სულითა წმიდითა.
8Aku' mponiu' -koi hante ue tanda kamedea-ni ngkai jeko' -ni. Aga Hi'a mpai' mponiu' -koi hante Inoha' Tomoroli'."
9და იყო მათ დღეთა შინა მოვიდა იესუ ნაზარეთით გალილეაჲსაჲთ და ნათელ-იღო იოვანესგან იორდანესა.
9Rala-na ha'eo, Yesus me'ongko' ngkai ngata Nazaret hi tana' Galilea, tumai mpopeniu' hi Yohanes. Yohanes mponiu' -i hi ue Yordan.
10და მეყსეულად აღმოსლვასა მისსა მიერ წყლით იხილნა ცანი განხმულნი და სული ღმრთისაჲ გარდამომავალი, ვითარცა ტრედი, მის ზედა.
10Wae ka'oti-na raniu', mencore-imi ngkai ue, pai' mpohilo-imi langi' mobea pai' Inoha' Tomoroli' mana'u tumai molence mpo-danci mangkebodo hompo hi Hi'a.
11და ჴმაჲ იყო ზეცით: შენ ხარ ძე ჩემი საყუარელი, შენ სათნო-გიყავ.
11Alata'ala mololita ngkai langi' mpo'uli' -ki: "Iko toi-mi Ana' -ku to kupe'ahi'. Iko-mi to mpakagoe' nono-ku."
12და მეყსეულად სულმან განიყვანა იგი უდაბნოდ.
12Oti toe, Inoha' Tomoroli' mpakeni Yesus lou hi papada to wao'.
13და იყო მუნ ორმეოც დღე და გამოიცადებოდა ეშმაკისაგან და იყო მჴეცთა თანა, და ანგელოზნი ჰმსახურებდეს მას.
13Opo' mpulu' eo-i hi ria. Bula-na hi papada toe, Magau' Anudaa' mposori-i. Binata to me'ila dohe-na, pai' mala'eka mpomawai-i.
14და შემდგომად მიცემისა იოვანესა მოვიდა იესუ გალილეად, ქადაგებდა სახარებასა სასუფეველისა ღმრთისასა
14Ko'ia mahae ngkai ree, Yohanes Topeniu' rahoko' pai' -i ratarungku'. Nto'u toe, hilou-imi Yesus hi tana' Galilea, pai' -i mpopalele Kareba Lompe' to ngkai Alata'ala,
15და იტყოდა, ვითარმედ: აღსრულებულ არს ჟამი და მოახლებულ არს სასუფეველი ღმრთისაჲ; შეინანეთ და გრწმენინ სახარებისაჲ.
15na'uli': "Neo' rata-mi tempo-na Alata'ala jadi' Magau' hi dunia'! Medea-mokoi ngkai jeko' -ni, pangala' -mi Kareba Lompe'."
16ხოლო ვიდოდა რაჲ ზღჳს-კიდესა მას გალილეაჲსასა, იხილნა სიმონ და ანდრეა, ძმაჲ მისი, ითხევლიდეს რაჲ ზღუასა მას ზედა, რამეთუ იყვნეს იგინი მესათხევლე.
16Bula-na momako' hi wiwi' rano Galilea, mpohilo-i rodua tauna. Hanga' -ra: Simon hante Andreas ompi' -na. Nto'u toe, bula-ra mebau' hi rano mojala', apa' toe-mi-rawo bago-ra.
17და ჰრქუა მათ იესუ: მოვედით და შემომიდეგით მე, და გყვნე თქუენ მესათხევლე კაცთა.
17Yesus mpo'uli' -raka: "Mai-mokoi ntuku' -a! Uma-pokoi mebau' mpali' uru. Ngkai wae lau, kuwai' -koi pobago mpotudui' tauna mepangala' hi Aku'."
18ხოლო მათ მეყსეულად დაუტევნეს ბადენი მათნი და მისდევდეს მას.
18Karapalahii-nami jala' -ra, pai' ntepu'u eo toe mpotuku' Yesus-ramo.
19და მცირედ წარვიდა და იხილა იაკობ ზებედესი და იოვანე, ძმაჲ მისი, და იგინი განაგებდეს ბადეთა ნავსა შინა.
19Napaliliu-mi Yesus momako', ko'ia molaa ngkai ree mpohilo wo'o-imi rodua to ntali ompi': Yakobus pai' Yohanes, ana' -na Zebedeus. Hira' toe, bula-ra mpokolompehii jala' -ra hi rala sakaya.
20და უწოდა მათ. ხოლო მათ მეყსეულად დაუტევეს ზებედე, მამაჲ მათი, ნავსა შინა მუშაკთა მისთა თანა და მისდევდეს მას.
20Nakio' -ramo mpotuku' -i. Jadi', rapalahii-mi tuama-ra hi rala sakaya hante tauna to dohe-ra to ngkoni' gaji', pai' mpotuku' Yesus-ramo.
21და შევიდეს კაპერნაუმდ. და მეყსეულად დღესა შაბათსა შევიდა შესაკრებელსა მათსა და ასწავებდა მათ.
21Ngkai ree, Yesus hante topetuku' -na hilou hi ngata Kapernaum. Hi eo pepuea' to Yahudi, mesua' -imi hi rala tomi posampayaa pai' natepu'u-mi metudui'.
22და განუკჳრდებოდა ერსა მას მოძღურებაჲ იგი მისი, რამეთუ ასწავებდა მათ, ვითარცა-იგი ვის აქუნ ჴელმწიფებაჲ, და არა ვითარ-იგი მწიგნობარნი მათნი.
22Konce-ramo tauna to mpo'epe tudui' -na. Apa' uma-i metudui' hewa guru-guru agama. Petudui' -na, hewa tauna to mokuasa mpu'u.
23და იყო კრებულსა მას შინა მათსა კაცი, რომლისა თანა იყო სული არაწმიდაჲ, ღაღატ-ყო
23Nto'u toe, ria hadua tauna to nahawi' anudaa', mesua' wo'o-i-hawo hi tomi posampayaa toe, pai' -i mejeu':
24და თქუა: ეჰა, რაჲ არს ჩუენი და შენი, იესუ ნაზარეველო? მოსრულ ხარ წარწყმედად ჩუენდა. გიცით შენ, ვინ ხარ, წმიდაჲ ეგე ღმრთისაჲ.
24"Ee Yesus to Nazaret! Doko' nupopai-dakaie? Ba doko' nuropuhi-dakaie? Ku'inca moto-kole, ka'Iko-na Suro to moroli' ngkai Alata'ala-e."
25შეჰრისხნა მას იესუ და ჰრქუა: პირი დაიყავ და განვედ მაგისგან!
25Yesus mpo'uli' -ki anudaa' toei: "Ngkaba'i-ko! Palai-ko ngkai tauna tetui!"
26და დასცა იგი სულმან მან არაწმიდამან, და ჴმა-ყო ჴმითა დიდითა და განვიდა მისგან.
26Tauna toei moridi' sabana anudaa', pai' -i me'au, pai' malai-mi anudaa' to mpohawi' -i.
27და დაუკჳრდებოდა ყოველთა, ვიდრე გამოძიებადმდე ურთიერთას, და იტყოდეს: რაჲ-მე არს მოძღურებაჲ ესე ახალი, რამეთუ ჴელმწიფებით სულთაცა არაწმიდათა უბრძანებს, და ერჩიან მას?
27Konce omea-ramo tauna to mpohilo, alaa-na momepololitai-ramo ra'uli': "Uma mowo-e'! Toi-e tudui' to bo'u, ria mpu'u baraka' -na! Mpopalai-i anudaa', bo ratuku' mpu'u-diki-hana hawa' -nae!"
28და განჴდა ჰამბავი მისი ყოველსა სოფლებსა გალილეაჲსასა.
28Ngkai ree, kamolele-nami kareba to mpotompo'wiwi Yesus hobo' hi tana' Galilea.
29და მიერ შესაკრებელით გამოვიდა და მოვიდა სახლსა სიმონისსა და ანდრეაჲსსა იოვანეს და იაკობის თანა.
29Kanculii' -ra Yesus hante ana'guru-na ngkai tomi posampayaa toe, hilou-ramo hi tomi-ra Simon pai' Andreas. Yakobus pai' Yohanes hilou wo'o dohe-ra.
30ხოლო სიდედრი სიმონისი დავრდომილ იყო მჴურვალებითა. და უთხრეს იესუს მისთჳს.
30Hi ria, piniana-na Simon tobine ntora turu apa' ngkelengi' -i. Rapesahui mpo'uli' -ki Yesus kapeda' -na.
31და მოვიდა და უპყრა ჴელი მისი და აღადგინა იგი; და მეყსეულად დაუტევა იგი მჴურვალებამან მან, და აღდგა და ჰმსახურებდა მათ.
31Ngkai ree, hilou-imi Yesus hi poturua-na, nakamu pale-na pai' napopemata-i. Ncaliu mo'uri' -imi, pai' -i mpolayani-ra.
32და ვითარ შემწუხრდებოდა, და მზე დაჰვიდოდა, მოჰყვანდეს მისა ყოველნი სნეულნი და ეშმაკეულნი
32Ncimonou' toe, limpa-mi eo, wori' tauna tumai hi Yesus mpokeni hawe'ea to peda' ba to nahawi' seta.
33და ყოველი ქალაქი შეკრებულ იყო წინაშე კართა.
33Wori' pue' ngata tumai morumpu hi berewe tomi Simon.
34და განკურნნა ყოველნი ბოროტთაგან სენთა და თითო-სახეთაგან სნეულებათა და ეშმაკნი მრავალნი განასხნა და არა უტევებდა სიტყუად ეშმაკთა მათ, რამეთუ იცოდეს იგი, ვითარმედ ქრისტე არს.
34Wori' tauna to napaka'uri' ngkai haki' -ra to wori' nyala. Wori' wo'o seta to mpesuai' tauna napopalai. Aga seta toera, uma-ra napiliu mololita, apa' ra'inca moto Kahi'a-na Ana' Alata'ala.
35და განთიად რიჟურაჟუს ოდენ აღდგა და გამოვიდა მიერ და განვიდა უდაბნოსა ადგილსა და მუნ ილოცვიდა.
35Kamepulo-na parabaja-pidi, memata-imi Yesus pai' -i malai ngkai ngata hilou hi kawaoa' -na, lou mosampaya.
36და მისდევდეს მას სიმონ და მისთანანი.
36Simon hante doo-na hilou mpali' -i. Kararua' -na, ra'uli' -ki:
37და პოვეს იგი და ჰრქუეს მას, ვითარმედ: ყოველნი გეძიებენ შენ.
37"Wori' tauna mpali' -ko Guru."
38ხოლო იესუ ჰრქუა მათ: მოვედით და წარვიდეთ მახლობელსა დაბნებსა და ქალაქებსა, რაჲთა მუნ უქადაგოთ, რამეთუ ამისთჳს მოვივლინე.
38Na'uli' -raka: "Hilou-tamo hi ngata ntani' -na to mohu' bona mpokeni Lolita Alata'ala hi ria wo'o-a. Apa' toe-mi patuju-ku tumai hi dunia'."
39და ქადაგებდა შესაკრებელთა მათთა და ყოველსა გალილეასა და ეშმაკთა განასხმიდა.
39Ngkai ree, kahilou-nami Yesus hante ana'guru-na mpokeni Lolita Alata'ala hi hawe'ea ngata hi tana' Galilea. Metudui' -i hi rala tomi-tomi posampayaa, pai' -i mpopalai seta to mpesuai' tauna.
40მაშინ მოუჴდა მას ერთი განკეთროვნებული, ევედრებოდა მას და მუჴლნი დაიდგინა და ეტყოდა: უფალო, უკუეთუ გინდეს, ძალ-გიც განწმედად ჩემდა.
40Ria hadua tauna to mohaki' poko' rata hi Yesus. Powingkotu' -nami mpopetulungi, na'uli': "Ane ma'ala, paka'uri' -a-kuwo!"
41ხოლო იესუს შეეწყალა იგი, განყო ჴელი, შეახო მას და ჰრქუა: მნებავს, განწმიდენი!
41Metumu' -mi ahi' -na Yesus mpohilo-i. Toe pai' najama-i pai' na'uli' -ki: "Ma'ala moto, kupaka'uri' -moko!"
42და ვითარცა ესე თქუა, მეყსეულად განეყარა მას კეთროვნებაჲ იგი, და განწმიდნა იგი
42Hampinisi mata, moronto-mi haki' -na, mo'uri' -imi.
43და შეჰრისხნა მას და მეყსეულად გამოაძო იგი
43Oti toe, Yesus mpohubui-i hilou, na'uli' -ki: "Kutagi mpu'u-ko,
44და ჰრქუა მას: იხილე, ნუვის უთხრობ, არამედ მივედ და უჩუენე თავი შენი მღდელსა და შეწირე განწმედისა შენისათჳს, რომელი-იგი ბრძანა მოსე საწამებელად მათა.
44neo' nulolita hi hema-hema napa to jadi' tohe'i-e. Hilou-moko ulu mpopehuwu woto-nu hi imam, bona nahilo kamo'uri' -numi, pai' keni pepue' -nu ntuku' parenta to te'uki' hi rala Atura Musa, bona monoa' hi hawe'ea tauna kamo'uri' -nu mpu'u-mi."
45ხოლო იგი გამოვიდა მიერ და იწყო ქადაგებად ფრიად და მიმოდადებად სიტყჳსა მის, ვითარმედ ვერღარა ჴელ-ეწიფა მას ცხადად ქალაქად შესლვად, არამედ უდაბნოთა ადგილთა იყოფვოდა. და მოვიდოდეს მისა ყოვლით კერძო.
45Ntaa' we'i, kahilou-na tauna toei, ntora nalolita lau-mi hiapa-apa kanapaka'uri' -na Yesus. Alaa-na, Yesus uma-ipi bisa mesua' hi rala ngata apa' wori' rahi tauna mpotipuhi-i. Mo'oha' hi mali ngata-i-damo hi kawaoa' -na. Aga nau' wae, uma oa' ria kaputua-na tauna tumai ngkai wori' ngata doko' mpohirua' -ki.