1Ich will aber nicht, meine Brüder, daß ihr außer acht lasset, daß unsre Väter alle unter der Wolke gewesen und alle durchs Meer hindurch gegangen sind.
1Ompi' -ompi', kiwoi-koi napa to majadi' hi ntu'a-ta owi to nakeni nabi Musa malai ngkai tana' Mesir. Hawe'ea-ra nakamoui limu' tanda karia-na Alata'ala dohe-ra. Hawe'ea-ra ntara hi tahi' to sole.
2Sie wurden auch alle auf Mose getauft in der Wolke und im Meer,
2Ma'ala-mi ta'uli': hewa kita' raniu' jadi' topetuku' Pue' Yesus, wae wo'o hira' omea nakamoui limu' pai' ntara hi tahi' to sole jadi' topetuku' -na Musa.
3und sie haben alle dieselbe geistliche Speise gegessen und alle denselben geistlichen Trank getrunken;
4Hawe'ea-ra mpokoni' pongkoni' to hibalia, pai' nginu-ra ponginu to hibalia. Pongkoni' pai' ponginu-ra toe, pongkoni' pai' ponginu ngkai Alata'ala moto. Nginu-ra ue to mehupa' ngkai bulu' watu, pai' bulu' watu toe ma'ala rarapai' -ki Kristus to mpodoo-ra pai' mpowai' -ra katuwua'.
4denn sie tranken aus einem geistlichen Felsen, der ihnen folgte. Der Fels aber war Christus.
5Aga nau' hawe'ea-ra mporata rasi' ngkai Alata'ala toe, wori' -ramo to uma napokonoi Alata'ala gau' -ra. Toe pai' mate mparadolea-ra hi papada to wao'.
5Aber an der Mehrzahl von ihnen hatte Gott kein Wohlgefallen; denn sie wurden in der Wüste niedergestreckt.
6Hawe'ea to jadi' hi to Yahudi toe owi, jadi' bona kita' mporata tudui'. Patuju-na bona neo' -ta mpokahina to dada'a hewa hira' owi.
6Diese Dinge aber sind zum Vorbild für uns geschehen, damit wir uns nicht des Bösen gelüsten lassen, gleichwie jene gelüstet hat.
7Neo' mepue' hi pinotau, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': "Mohura-ramo ngkoni' pai' nginu, pai' oti toe ntepu'u-ramo motaro' mpopue' pinotau."
7Werdet auch nicht Götzendiener, gleichwie etliche von ihnen, wie geschrieben steht: «Das Volk setzte sich nieder, um zu essen und zu trinken, und stand auf, um zu spielen.»
8Neo' -ta mogau' sala' hante tobine doo ba hante toronaa, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi. Ngkai pogau' sala' -ra tohe'e, mate-ra rompulu' tolu ncobu rala-na ha'eo.
8Lasset uns auch nicht Unzucht treiben, gleichwie etliche von ihnen Unzucht trieben, und es fielen an einem Tage ihrer dreiundzwanzigtausend.
9Neo' -ta mpemai-mai roe Pue', hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, alaa-ra mate natilo' ule.
9Lasset uns auch nicht Christus versuchen, gleichwie etliche von ihnen ihn versuchten und von den Schlangen umgebracht wurden.
10Pai' neo' ngkunuti, hewa ria-ra hantongo' to mpobabehi, pai' alaa-ra mate napatehi mala'eka topepatehi.
10Murret auch nicht, gleichwie etliche von ihnen murrten und durch den Verderber umgebracht wurden.
11Hawe'ea toe jadi' hi hira' owi bona tapotonco kita'. Pai' hawe'ea kajadia' toe, te'uki' bona mpopo'ingai' -ta. Apa' kita' toi, tuwu' mohu' tempo kahudua dunia' -tamo.
11Das alles, was jenen widerfuhr, ist ein Vorbild und wurde zur Warnung geschrieben für uns, auf welche das Ende der Zeitalter gekommen ist.
12Jadi', tauna to mpo'uli' moroho moto pepangala' -ra, pelompehi mpu'u-e', nee-neo' mpai' monawu' -ra hi rala jeko' hewa hira' owi!
12Darum, wer sich dünkt, er stehe, der sehe wohl zu, daß er nicht falle!
13Butu nyala pesori to mporumpa' -ta, pesori to biasa jadi' hi manusia'. Tapi' Alata'ala ngkiwoi oa' janci-na hi kita': uma-ta napelele' rasori meliu ngkai pakulea' -ta. Nto'u-ta narumpa' pesori, nawai' oa' -ta ohea mpetiboi' pesori toe, bona moroho-ta mpengkatarii.
13Es hat euch bisher nur menschliche Versuchung betroffen. Gott aber ist treu; der wird euch nicht über euer Vermögen versucht werden lassen, sondern wird zugleich mit der Versuchung auch den Ausgang schaffen, daß ihr sie ertragen könnt.
14Toe-mi ompi' -ompi' to kupe'ahi', neo' mpu'u-koi mpotuku' ada mpepue' hi pinotau!
14Darum, meine Geliebten, fliehet vor dem Götzendienst!
15Mololita-a toi hewa mpololitai tauna to monoto nono-ra. Niwile koi' -damo lolita-ku tohe'i ba makono ba uma-di.
15Ich rede mit Verständigen; beurteilet ihr, was ich sage:
16Ane mpo'inu-ta anggur mpokiwoi raa' Kristus to rabowo hi kaju parika', mpo'uli' -ta tarima kasi hi Pue' Alata'ala, pai' ta'inu hangkaa-ngkania. Ha uma toe-mi tanda kakita' -na ntodea-na Kristus to natolo' hante kamate-nae? Pai' ane mpobagi-ta roti takoni' hangkaa-ngkania mpokiwoi kamate-na Kristus hi kaju parika', ha uma toe-mi tanda kakita' -na bagia-bagia hi rala woto Kristus-e?
16Der Kelch des Segens, den wir segnen, ist er nicht Gemeinschaft mit dem Blute Christi? Das Brot, das wir brechen, ist es nicht Gemeinschaft mit dem Leibe Christi?
17Apa' roti to hameha' lau-wadi rabagi-bagi, pai' kita' omea hore-hore mpokoni' hampobagia ngkai roti toe. Batua-na ada toe: kita' to wori' hewa hawoto lau-ta-wadi hi posidaia' -ta hante Kristus.
17Denn ein Brot ist es, so sind wir, die vielen, ein Leib; denn wir sind alle des einen Brotes teilhaftig.
18Wae wo'o ada-ra to Israel. Ane ria to mpotonu pepue' -ra hi Alata'ala hi lolo meja' pontunua pepue', pai' -ra mpokio' doo-ra mpodohei-ra mpokoni' hampobagia ngkai pepue' toe, hintuwu' -ramo hi ada pepue' -ra hi Pue' Ala.
18Sehet an das Israel nach dem Fleisch! Stehen nicht die, welche die Opfer essen, in Gemeinschaft mit dem Opferaltar?
19Aga uma ku'uli' wae, karia-na mpu'u pue' ntani' -na ngkai Pue' Ala. Uma! Pai' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau, uma wo'o moapa takoni'.
19Was sage ich nun? Daß das Götzenopfer etwas sei, oder daß ein Götze etwas sei?
20Patuju-ku: ba napa to rapopepue' hi pinotau, uma-di rapopepue' hi Alata'ala, rapopepue' hi seta-di-rana. Pai' uma kupokonoi ane nidohei-ra to mepue' hi seta.
20Nein, aber daß sie das, was sie opfern, den Dämonen opfern und nicht Gott! Ich will aber nicht, daß ihr in Gemeinschaft der Dämonen geratet.
21Ane nginu-ta anggur hi pepue' -ta hi Pue' Yesus, uma-ta ma'ala nginu wo'o anggur dohe-ra to mepue' hi seta. Uma-ta ma'ala ngkoni' roti mpokiwoi kamate-na Pue', pai' ngkoni' wo'o dohe-ra to mepue' hi seta. Jadi' uma mpu'u natao ane mesua' -ta hi rala tomi pepuea' hi pinotau pai' ngkoni' dohe-ra to mepue' hi pinotau.
21Ihr könnet nicht des Herrn Kelch trinken und der Dämonen Kelch; ihr könnet nicht am Tische des Herrn teilhaben und am Tische der Dämonen!
22Ha ni'uli' -koina uma moapa ane tadohei-ra to mepue' hi pinotau mpemai-mai roe-na Pue'? Ha ni'uli' -koina meliu karoho-ta ngkai Pue'?
22Oder wollen wir den Herrn zur Eifersucht reizen? Sind wir stärker als er?
23Ria-koi to mpo'uli': "Apa' Alata'ala mpobahaka-ta ngkai huku' jeko' -tae, ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta." Makono moto tetu, aga aku' mpo'uli': ane tababehi mpu'u napa konoa-ta, uma mpai' mokalaua omea hi kita'. Ma'ala moto-ta mpobabehi napa konoa-ta, aga uma hawe'ea-na mporohoi nono-ta ba nono doo.
23Es ist alles erlaubt; aber es frommt nicht alles! Es ist alles erlaubt; aber es erbaut nicht alles!
24Neo' tababehi to mpotulungi woto-ta moto-wadi. Tababehi wo'o to mpotulungi doo.
24Niemand suche das Seine, sondern ein jeder das des andern.
25Napa-napa to rapobalu' hi pasar, ma'ala moto ta'oli pai' takoni'. Uma mingki' tapekune' ncala' ba to rapopepue' hi pinotau ba uma-di. Ma'ala takoni' hante uma morara' nono-ta,
25Alles, was auf dem Fleischmarkt feil ist, das esset, ohne um des Gewissens willen nachzuforschen;
26apa' "Dunia' tohe'i pai' hawe'ea ihi' -na, Pue' Ala-hana pue' -na."
26denn «die Erde ist des Herrn und was sie erfüllt».
27Ane ria-koi to rakio' doo-ni to bela-ra to Kristen hilou ngkoni' hi tomi-ra, pai' dota-koi hilou, koni' -mi-hana napa to ratonu-kokoi. Neo' leba' nipekune' ba bau' to rapopepue' hi pinotau tohe'e ba bela-di.
27Wenn aber jemand von den Ungläubigen euch einladet und ihr hingehen wollt, so esset alles, was euch vorgesetzt wird, und forschet nicht nach um des Gewissens willen.
28Aga ane ria to mpo'uli' -taka: "Bau' tohe'i-le, to rapopepue' hi pinotau," agina neo' takoni' apa' mpenonoi doo-ta to mpo'uli' -taka toe, meka' ba napopeda' nono mpai' ane takoni'.
28Wenn aber jemand zu euch sagen würde: Das ist Götzenopferfleisch! so esset es nicht, um deswillen, der es anzeigt, und um des Gewissens willen.
29To ku'uli' tohe'i, agina neo' takoni' apa' mpenonoi nono doo-ta. Ane nono-ta moto, uma moapa ane takoni'. Hiaa' tantu ria mpai' to mpo'uli': "Ha napa pai' konoa-ku ma'ala nalawa' tau ntani' -na?
29Ich rede aber nicht von deinem eigenen Gewissen, sondern von dem des andern; denn warum sollte meine Freiheit von dem Gewissen eines andern gerichtet werden?
30Ane kukoni' bau' toe, pai' mpo'uli' tarima kasi moto-a hi Alata'ala, ha napa-hana pai' tau ntani' -na mporuge' -a!"
30Wenn ich es dankbar genieße, warum sollte ich gelästert werden über dem, wofür ich danke?
31Aga aku' mpo'uli': ane ngkoni' ba nginu-ta, ba napa-napa to tababehi, babehi-mi-hana bona Alata'ala rapomobohe.
31Ihr esset nun oder trinket oder was ihr tut, so tut es alles zu Gottes Ehre!
32Neo' mpobabehi napa-napa to mpopanawu' doo, ba to Yahudi-ra ba bela-ra to Yahudi ba hingka doo-ta to Kristen to napobagia Alata'ala.
32Seid unanstößig den Juden und Griechen und der Gemeinde Gottes,
33Hewa aku' wo'o-kuwo, hi butu nyala-na kubabehi oa' napa to lompe' hi poncilo hawe'ea tauna. Uma kubabehi to mokalaua hi woto-ku moto-wadi. Kubabehi napa to mokalaua hi doo bona tehore-ra ngkai huku' jeko' -ra.
33gleichwie auch ich in allen Stücken allen zu Gefallen lebe und nicht suche, was mir, sondern was vielen frommt, damit sie gerettet werden.