German: Schlachter (1951)

Uma: New Testament

1 Corinthians

14

1Strebet nach der Liebe; doch eifert auch nach den Geistesgaben, am meisten aber, daß ihr weissagen könnet!
1Jadi' ompi' -ompi', to kana tapopori'ulu mpu'u, mpoka'ahi' -ta doo. Pai' oti toe, kana tahuduwukui wo'o mporata pakulea' to ngkai Inoha' Tomoroli'. Pai' pakulea' to meliu mpu'u kamokalaua-na, pakulea' mpohowa' lolita Alata'ala.
2Denn wer in Zungen redet, der redet nicht für Menschen, sondern für Gott; denn niemand vernimmt es, im Geiste aber redet er Geheimnisse.
2Apa' tauna to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', uma-i mpololitai hingka manusia' -na. Mpololitai Alata'ala-i-wadi. Apa' doo-na uma mpo'incai ba napa to na'uli', mololita-i ngkai petete' Inoha' Tomoroli', mpotompo'wiwi anu to uma ra'incai manusia'.
3Wer aber weissagt, der redet für Menschen zur Erbauung, zur Ermahnung und zum Trost.
3Aga tauna to mpohowa' lolita Alata'ala-di, mpololitai manusia' -i. Lolita-na mporohoi nono doo, mpo'apui nono doo, mpotanta'u doo.
4Wer in Zungen redet, erbaut sich selbst; wer aber weissagt, erbaut die Gemeinde.
4Tauna to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli' mporohoi nono-na moto-wadi. Tauna to mpohowa' lolita Alata'ala mporohoi nono doo to morumpu hangkaa-ngkania.
5Ich wünschte, daß ihr alle in Zungen redetet, noch viel mehr aber, daß ihr weissagen könntet. Denn wer weissagt, ist größer, als wer in Zungen redet; es sei denn, daß er es auslege, damit die Gemeinde Erbauung empfange.
5Konoa-ku ompi', bona hawe'ea-ni ma'ala mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'. Aga meliu kalompe' -na ane mpohowa' -koi lolita Alata'ala. Apa' tauna to mpohowa' lolita Alata'ala hi doo, meliu kamokalaua-na ngkai tauna to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'. Sampale ane ria to mpotoli basa-na toe bona rapaha doo, pai' lako' terohoi nono doo to mogampara dohe-na.
6Nun aber, ihr Brüder, wenn ich zu euch käme und in Zungen redete, was würde ich euch nützen, wenn ich nicht zu euch redete, sei es durch Offenbarung oder durch Erkenntnis oder durch Weissagung oder durch Lehre?
6Jadi' ompi' -ompi', ane rapa' -na rata-a hi pogamparaa-ni, pai' -a mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', napa-mi kalaua-na hi koi'? Tapi' ane mpakanoto-a patuju Alata'ala ba kareba ngkai Alata'ala to ko'ia ni'incai, ba mpohowa' -a lolita Alata'ala ba metudui' -a, lako' ria-di kalaua-na hi koi'.
7Ist es doch ebenso mit den leblosen Instrumenten, die einen Laut von sich geben, sei es eine Flöte oder eine Harfe; wenn sie nicht bestimmte Töne geben, wie kann man erkennen, was auf der Flöte oder auf der Harfe gespielt wird?
7Rapa' -na rewa to rapomoni, hewa lalowe ba kasapi: ane uma lompe' potuwui' -na lalowe, ba ane uma makono pokado' -na kasapi, tauna to mpo'epe uma mpo'incai lagu napa to rapomoni.
8Ebenso auch, wenn die Posaune einen undeutlichen Ton gibt, wer wird sich zum Kampfe rüsten?
8Wae wo'o, ane sangkakala ratuwui' mpokio' tantara mosadia hilou hi panga'ea, tapi' ane uli' karatuwui' -na, hema-hana to sadia manga'e?
9Also auch ihr, wenn ihr durch die Zunge nicht eine verständliche Rede gebet, wie kann man verstehen, was geredet wird? Denn ihr werdet in den Wind reden.
9Wae wo'o hante koi' -e ompi': ane mololita-koi hante basa to uma ra'incai doo, beiwa kara'inca-na ba napa-i to ni'uli'? Koi' hewa tauna to mpololitai ngolu' -wadi.
10So viele Arten von Sprachen mögen wohl in der Welt sein, und keine ist ohne Laut.
10Rala dunia' toi, hewa apa-damo kawori' nyala basa, pai' butu nyala basa, ria batua-na.
11Wenn ich nun den Sinn des Lautes nicht kenne, so werde ich dem Redenden ein Fremder sein und der Redende für mich ein Fremder.
11Aga ane ria tauna to mpololitai-ta pai' uma ta'incai batua basa-na, tantu ta'uli' molibu' hinyai' -i-wadi. Wae wo'o ane kita' mpololitai-i, na'uli' molibu' hinyai' -ta.
12Also auch ihr, da ihr eifrig nach Geistesgaben trachtet, suchet, zur Erbauung der Gemeinde daran Überfluß zu haben!
12Wae wo'o-hawo hante koi' -e ompi': ane mololita-koi hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', doo-ni uma mpo'incai kalaua-na. Jadi', apa' doko' rahi-koi mporata baraka' ngkai Inoha' Tomoroli' -e, wae-pi, agina merapi' -koi hi Pue' bona nawai' -koi pakulea' mporohoi nono doo to mogampara dohe-ni.
13Darum: wer in Zungen redet, der bete, daß er es auch auslegen kann.
13Toe pai' ku'uli' -kokoi: hema to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', agina merapi' -i hi Pue' mporata pakulea' mpotoli basa toe bona hawe'ea doo-na mpopaha batua lolita-na.
14Denn wenn ich in Zungen bete, so betet zwar mein Geist, aber mein Verstand ist ohne Frucht.
14Apa' ane mosampaya-ta hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', mosampaya moto-ta hi rala nono-ta, aga pekiri-ta uma molengo.
15Wie soll es nun sein? Ich will im Geiste beten, ich will aber auch mit dem Verstande beten; ich will im Geiste lobsingen, ich will aber auch mit dem Verstande lobsingen.
15Jadi', napa to lompe' tababehi? Agina mosampaya-ta hi rala nono-ta hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', pai' mosampaya wo'o-ta hante basa to rapaha doo. Morona' -ta mpo'une' Alata'ala hi rala nono-ta hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', pai' morona' wo'o-ta mpo'une' Alata'ala hante basa to rapaha doo.
16Sonst, wenn du im Geiste lobpreisest, wie soll der, welcher die Stelle des Unkundigen einnimmt, das Amen sprechen zu deiner Danksagung, da er nicht weiß, was du sagst?
16Ane rapa' -na mololita-ta hi rala basa to ngkai Inoha' Tomoroli' mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala, pai' uma monoto batua lolita-ta hi tauna to mpo'epe, uma-ra-hawo mpai' mpo'uli' "Amin! Bate makono!" apa' uma-hawo ra'incai napa to ta'uli'.
17Du magst wohl schön danksagen, aber der andere wird nicht erbaut.
17Nau' lompe' -mi posampaya-ta mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala, aga uma-hawo ria tuju-na hi doo, apa' uma terohoi nono-ra mpo'epe posampaya-ta tetu.
18Ich danke Gott, daß ich mehr als ihr alle in Zungen rede.
18Ku'uli' tarima kasi hi Alata'ala apa' mololita-a hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli' meliu ngkai koi' omea.
19Aber in der Gemeinde will ich lieber fünf Worte mit meinem Verstande reden, damit ich auch andere unterrichte, als zehntausend Worte in Zungen.
19Aga hi rala pogamparaa, agina lau-pi mololita-a hante basa to ra'inca doo bona rapaha lolita-ku. Agina-pi mololita hamela romela-wadi mpotudui' doo, ngkai mololita moloe hi rala basa to ngkai Inoha' Tomoroli' to uma rapaha doo.
20Ihr Brüder, werdet nicht Kinder im Verständnis, sondern an Bosheit seid Kinder, am Verständnis aber werdet vollkommen.
20Ompi' -ompi'! Neo' -pi mopekiri oa' hewa ana' to kedi', kana monoto nono-ni hewa tauna to kama-mi. Aga hewa ana' to kedi' ko'ia mpo'incai mpobabehi gau' to dada'a, wae wo'o kusarumaka neo' -koi mpobabehi gau' to dada'a.
21Im Gesetz steht geschrieben: «Ich will mit fremden Zungen und mit fremden Lippen zu diesem Volke reden, aber auch so werden sie mich nicht hören, spricht der Herr.»
21Hi rala Atura Pue' te'uki' hewa toi: Na'uli' Pue' Ala: Hante wiwi tauna to bela-ra to Yahudi kupololitai-ra to Yahudi. Kuhubui-ra mpai' tumai tauna ngkai ngata to molaa to mpololitai-ra hi rala basa to uma ra'incai. Aga nau' wae, bate uma oa' -ra mpai' dota mpopangala' lolita-ku."
22Darum sind die Zungen zum Zeichen nicht für die Gläubigen, sondern für die Ungläubigen; die Weissagung aber ist nicht für die Ungläubigen, sondern für die Gläubigen.
22Jadi', ane ria-ta to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', lolita-ta toe jadi' tanda kamobaraka' -na Pue' hi tauna to uma-ra mepangala' hi Pue', bela hi tauna to mepangala' -mi hi Pue'. Aga ane mpohowa' -ta lolita Alata'ala, lolita-ta toe jadi' tanda kamobaraka' -na Pue' hi tauna to mepangala' -mi, bela hi tauna to uma mepangala'.
23Wenn nun die ganze Gemeinde am selben Ort zusammenkäme, und alle würden in Zungen reden, und es kämen Unkundige oder Ungläubige herein, würden sie nicht sagen, ihr wäret von Sinnen?
23Rapa' -na morumpu-koi hangkaa-ngkania mogampara, pai' mololita omea-koi hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'. Ane mesua' tauna to bela-ra to Kristen ba to ko'ia mpo'incai Lolita Alata'ala, napa-mi mpai' to ra'uli' -e? Tantu ra'uli' wuli-koi.
24Wenn aber alle weissagten, und es käme ein Ungläubiger oder Unkundiger herein, so würde er von allen überführt, von allen erforscht;
24Aga ane hawe'ea-ni mpohowa' lolita Alata'ala pai' mesua' hadua tauna to bela-i to Kristen ba to ko'ia-i mpo'incai Lolita Alata'ala, kampo'epe-na napa omea to ni'uli', monoto-mi hi rala nono-na kamojeko' -na. Hewa ria hi rala nono-na to mpo'uli': "To hi aku' -mi tetu-e mai!"
25das Verborgene seines Herzens würde offenbar, und so würde er auf sein Angesicht fallen und Gott anbeten und bekennen, daß Gott wahrhaftig in euch sei.
25Alaa-na hawe'ea to tewunii' hi nono-na telohu-mi. Ka'omea-na mpai', kamowingkotu' -nami mepue' hi Alata'ala, pai' na'uli': "Bate makono-di! Alata'ala ria mpu'u hi laintongo' -ni!"
26Wie ist es nun, ihr Brüder? Wenn ihr zusammenkommt, so hat jeder von euch etwas: einen Psalm, eine Lehre, eine Offenbarung, eine Zungenrede, eine Auslegung; alles geschehe zur Erbauung!
26Jadi' ompi' -ompi', napa batua-na hawe'ea toe? Ane mogampara-koi, butu dua tauna ria bagia-na: ria to morona', ria to metudui', ria to mpoparata Lolita Alata'ala, ria to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', ria to mpotoli batua-na to ra'uli' toe bona rapaha omea. Aga hawe'ea toe kana nibabehi bona mporohoi nono doo.
27Will jemand in Zungen reden, so seien es je zwei, höchstens drei, und der Reihe nach, und einer lege es aus.
27Ane ria to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli', agina rodua-wadi, neo' melabi ngkai tolu. Pai' neo' -ra mololita hinto'ua, kana momesampei. Pai' kana ria to mpotoli napa to ra'uli' topololita toera.
28Ist aber kein Ausleger da, so schweige er in der Gemeinde; er rede aber für sich selbst und zu Gott.
28Ane uma ria to mpotoli, tauna to doko' mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli' kana mengkarodo rala pogamparaa, agina rala nono-ra-wadi mpololitai Alata'ala.
29Propheten aber sollen zwei oder drei reden, und die andern sollen es beurteilen.
29Ane nabi to mpohowa' lolita Alata'ala, agina rodua ba tolu-ra to mololita, pai' to ntani' -na mpetonoi to ra'uli' toe, ba ngkai Alata'ala mpu'u-di ba bela-di.
30Wenn aber einem andern, der dasitzt, eine Offenbarung zuteil wird, so soll der erste schweigen.
30Ane rapa' -na lolita ngkai Alata'ala rata ncorobaa hi hadua to mohura, agina tauna to bula-na mololita mento'o-i ulu, bona doo-na rapalogai mololita.
31Denn ihr könnet einer nach dem andern alle weissagen, damit alle lernen und alle getröstet werden.
31Ane hewa toe-koi, ma'ala mpohowa' lolita Alata'ala omea-koi momesampei, bona hawe'ea-ni mporata tudui' pai' hawe'ea-ni te'apui nono-ni.
32Und die Geister der Propheten sind den Propheten untertan.
32Nabi to mpohowa' lolita Alata'ala mpokuasai woto-na moto-i: nakule' mololita pai' mento'o mololita ntuku' konoa-na.
33Denn Gott ist nicht ein Gott der Unordnung, sondern des Friedens.
33Apa' konoa Alata'ala, bona tiapa' pogampara-ta, uma napokonoi to moguriwo'. Toe-mi atura to ratuku' hi hawe'ea pogamparaa to Kristen hi butu-butu ngata.
34Wie in allen Gemeinden der Heiligen, so sollen die Frauen in den Gemeinden schweigen; denn es ist ihnen nicht gestattet zu reden, sondern sie sollen untertan sein, wie auch das Gesetz sagt.
34Jadi', tobine-ni kana mengkalino hi pogamparaa. Uma-ra rapiliu mololita hewa tetu, kana mengkoru-ra hewa to te'uki' hi rala Atura Pue'.
35Wollen sie aber etwas lernen, so mögen sie daheim ihre Männer fragen; denn es steht einem Weibe übel an, in der Gemeinde zu reden.
35Ane doko' -ra mpo'inca ba napa-napa, agina rapekune' hi tomane-ra hi tomi, apa' uma-hawo natao ane tobine ntora mololita hewa tetu rala pogamparaa.
36Oder ist von euch das Wort Gottes ausgegangen? Oder ist es zu euch allein gekommen?
36Napa-di pai' ria-koi to uma dota mpotuku' atura-atura toe we'i? Ha ni'uli' -koina, koi' to lomo' -na mpoparata Lolita Alata'ala-e? Ba muntu' hi koi' -wadi Lolita Alata'ala raparata-e?
37Glaubt jemand ein Prophet oder ein Geistbegabter zu sein, der erkenne, daß das, was ich euch schreibe, des Herrn Gebot ist.
37Tantu ria-ra hi retu to mpo'uli' nabi mpu'u-ra, ra'uli' ria Inoha' Tomoroli' hi hira'. Jadi', ane ria mpu'u Inoha' Tomoroli' hi hira', kana rapangaku' napa to ku'uki' hi rehe'i bate parenta ngkai Pue'.
38Will es aber jemand mißachten, der mißachte es!
38Aga ane uma rapangalai' lolita-ku toi, neo' -ra rapangala'!
39Also, meine Brüder, strebet nach der Weissagung, und das Reden in Zungen wehret nicht;
39Ngkai toe-mi ompi', huduwukui-koi mporata pakulea' mpohowa' lolita Alata'ala, aga neo' wo'o-ra ratagi to mololita hante basa to ngkai Inoha' Tomoroli'.
40alles aber geschehe mit Anstand und in Ordnung!
40Hawe'ea kana rababehi ntuku' ohea to natao pai' ntuku' aku-na.