1Und ich, meine Brüder, konnte nicht mit euch reden als mit geistlichen, sondern als mit fleischlichen Menschen , als mit Unmündigen in Christus.
1Ompi' -ompi', bula-ku dohe-ni wengi, uma-koi kupololitai hewa mpololitai tauna to mporata-mi Inoha' Tomoroli'. Kupololitai-koi hewa tauna to mpotuku' konoa nono-ra to dada'a-pidi. Apa' nto'u toe, ko'ia monoto pepangala' -ni hi Kristus, hewa ana'lei-pidi-koi hi rala pepangala' -ni.
2Milch habe ich euch zu trinken gegeben, und nicht feste Speise; denn ihr vertruget sie nicht, ja ihr vertraget sie jetzt noch nicht;
2Ane ana'lei to ntii' -pidi, uma lompe' rawai' koni' to mokara. Wae wo'o koi', owi kutudui' -koi tudui' to natao hi tauna to ko'ia monoto pepangala' -ra, ko'ia kutudui' -koi tudui' to natao hi tauna to monoto-mi pepangala' -ra, apa' ko'ia nikulei' mpotarima. Hiaa' duu' tempo toi-e, ko'ia oa' -di nikulei' mpotarima-e,
3denn ihr seid noch fleischlich. Solange nämlich Eifersucht und Zank und Zwietracht unter euch sind, seid ihr da nicht fleischlich und wandelt nach Menschenweise?
3apa' mpotuku' konoa nono-ni to dada'a oa' -pidi-koi. Apa' ane ria hingi' rala nono-ni pai' momehono' -koi, ha bela tohe'e-mi to mpakanoto kampotuku' -ni konoa nono-ni to dada'a, hewa tauna to ko'ia mpo'incai Pue'?
4Denn wenn einer sagt: Ich halte zu Paulus, der andere aber: Ich zu Apollos! seid ihr da nicht fleischlich?
4Hadua mpo'uli': "Aku' tono' hi Paulus-a." To hadua mpo'uli': "Aku' tono' hi Apolos." Ha uma tohe'e-mi kehi tauna to ko'ia mpo'incai Pue'?
5Was ist nun Apollos, was ist Paulus? Diener sind sie, durch welche ihr gläubig geworden seid, und zwar, wie es der Herr einem jeglichen gegeben hat.
5Ane aku' pai' Apolos-le, pahawaa' Alata'ala-wadi-ka-kaiwo, to mpotete' -koi bona mepangala' hi Pue' Yesus. Kai' hore-hore mpobago bago to napopokoloi-kakai Pue'.
6Ich habe gepflanzt, Apollos hat begossen, Gott aber hat das Gedeihen gegeben.
6Aku' to mpohawu', Apolos to mpobowohi, Alata'ala to mpopotuwu'.
7So ist also weder der etwas, welcher pflanzt, noch der, welcher begießt, sondern Gott, der das Gedeihen gibt.
7To mpohawu' pai' to mpobowohi, bela hira' poko-na. To poko-nale, Alata'ala-hana, apa' Hi'a to mpopotuwu'.
8Der aber, welcher pflanzt und der, welcher begießt, sind einer wie der andere; jeder aber wird seinen eigenen Lohn empfangen nach seiner eigenen Arbeit.
8To mpohawu' pai' to mpobowohi, hibalia-ra-wadi. Butu dua-ra mporata gaji' -ra ntuku' -ki katomo bago-ra.
9Denn wir sind Gottes Mitarbeiter; ihr aber seid Gottes Ackerfeld und Gottes Bau.
9Kai' -le hampobagoa lau-wadi-kai ngkamu bago Alata'ala, pai' koi' ompi' ma'ala rarapai' -ki bonea Alata'ala. Koi' ma'ala rarapai' -ki tomi Alata'ala.
10Nach der Gnade Gottes, die mir gegeben ist, habe ich als ein weiser Baumeister den Grund gelegt; ein anderer aber baut darauf. Ein jeglicher sehe zu, wie er darauf baue.
10Ngkai kabula rala-na Alata'ala, na'ongko' -a jadi' suro-na, pai' aku' -mi to lomo' -na mpokeni Kareba Lompe' hi koi'. Ma'ala-mi ta'uli', aku' hewa topobabehi tomi to pante, aku' -mi to lomo' -na mpohu'a parawatu, pai' to ntani' -na mpokaliliu mpowangu hi lolo parawatu to kuhu'a-mi toe. Aga butu dua tauna kana mpelompehi pobago-na mpokamu bago Pue', hewa hadua topobabehi tomi kana mpelompehi beiwa-i mpowangu tomi.
11Denn einen andern Grund kann niemand legen, außer dem, der gelegt ist, welcher ist Jesus Christus.
11Apa' uma ria ohea ntani' -na jadi' ntodea Alata'ala, muntu' mepangala' hi Yesus Kristus. Ma'ala-mi ta'uli', Yesus Kristus Hi'a-mi parawatu to nahu'a Alata'ala, uma ria ntani' -na.
12Wenn aber jemand auf diesen Grund Gold, Silber, kostbare Steine, Holz, Heu, Stroh baut,
12Ane ria topobago Pue' to lompe' pongkamu-ra bago Pue', hira' ma'ala rarapai' -ki topobabehi tomi to mpowangu tomi hante wori' nyala rewa to lompe', rapa' -na bulawa, salaka' pai' watu to masuli' oli-na. Ane ria to uma lompe' pongkamu-ra bago Pue', hira' hewa topobabehi tomi to mpowangu tomi mpake' to uma ncako lompe', hewa kaju, kowo' pai' deami.
13so wird eines jeden Werk offenbar werden; der Tag wird es klar machen, weil es durchs Feuer offenbar wird. Und welcher Art eines jeden Werk ist, wird das Feuer erproben.
13Jadi', ane rapa' -na mampu tomi toe, incana moto mpai' rewa to lompe' pai' rewa to uma lompe', apa' rewa to lompe' ntaha moto, tapi' rewa to uma lompe' mampu omea. Wae wo'o, pobago butu dua topobago Pue' incana mpai' hi karata-na nculii' Pue'. Hi eo toe mpai', Pue' mpoparesa' pobago butu dua tauna, kalompe' -na ba ka'uma-na.
14Wird jemandes Werk, das er darauf gebaut hat, bleiben, so wird er Lohn empfangen;
14Ane pobago tau hadua ntaha hi pomparesa' -na Pue', mporata-i mpai' parasee.
15wird aber jemandes Werk verbrennen, so wird er Schaden leiden, er selbst aber wird gerettet werden, doch so, wie durchs Feuer hindurch.
15Ane pobago-na uma ntaha pomparesa' -na Pue', bate rugi-i mpai'. Batua-na, tebahaka moto-i ngkai huku' jeko' -na, aga uma-i mporata parasee ngkai pobago-na. Hi'a ma'ala rarapai' -ki tauna to mampu tomi-na: hawe'ea rewa-na moronto, woto-na mara-damo to uma nakoni' apu.
16Wisset ihr nicht, daß ihr Gottes Tempel seid und der Geist Gottes in euch wohnt?
16Ha uma ni'incai ompi': koi' -le hewa tomi to napo'ohai' Alata'ala. Inoha' Alata'ala mo'oha' hi laintongo' -ni.
17Wenn jemand den Tempel Gottes verderbt, den wird Gott verderben; denn der Tempel Gottes ist heilig, und der seid ihr.
17Ane hema to mpogero kahintuwuaa' ntodea-na Alata'ala, Alata'ala wo'o mpai' mpohuku' -i. Apa' po'ohaa' Alata'ala, moroli' -hana. Hiaa' koi' -mi ompi', tomi po'ohaa' Alata'ala-e.
18Niemand betrüge sich selbst! Dünkt sich jemand unter euch weise zu sein in dieser Weltzeit, so werde er ein Tor, damit er weise werde!
18Neo' -koi mpobagiu woto-ni moto. Ane ria hi laintongo' -ni to mpo'uli' pante moto-ra hi poncilo manusia', agina jadi' wojo-ra hi poncilo manusia' bona jadi' pante mpu'u-ra hi poncilo Pue'.
19Denn die Weisheit dieser Welt ist Torheit vor Gott; denn es steht geschrieben: «Er fängt die Weisen in ihrer List.»
19Apa' napa to ra'uli' manusia' kapantea, kawojoa lau-wadi hi poncilo Alata'ala. Te'uki' hi rala Buku Tomoroli' owi hewa toi: Nau' hewa apa-mi kapante-ra manusia' pai' po'akala-ra, bate nadagi oa' -ra Pue' Ala."
20Und wiederum: «Der Herr kennt die Gedanken der Weisen, daß sie eitel sind.»
20Ria wo'o te'uki': Pue' Ala mpo'inca pekiri tauna to pante, ka'uma-na ria tuju-na."
21So brüste sich nun niemand mit Menschen; denn alles ist euer:
21Jadi', toe pai' kuperapi' ompi': neo' -pi ria to mpoperaha petuku' -ra hi manusia'. Apa' hawe'ea to niparaluu, nawai' -mikokoi Alata'ala nipobagia:
22es sei Paulus oder Apollos, Kephas oder die Welt, das Leben oder der Tod, das Gegenwärtige oder das Zukünftige; alles ist euer;
22Apolos, Petrus, aku', nawai' -mikokoi omea Alata'ala bona mpotulungi-koi. Nawai' -mokoi katuwua' to bo'u, nabahaka-koi ngkai kamatea. Hawe'ea to hi dunia' tohe'i, hawe'ea to jadi' tempo toi, hawe'ea to jadi' hi eo mpeno-na, bate na'atoro' bona mpowai' -koi kalompea'. Hawe'ea toe bate bagia-ni ompi'.
23ihr aber seid Christi, Christus aber ist Gottes.
23Pai' koi' bagia-na Kristus, pai' Kristus bagia-na Alata'ala.