1Was aber das betrifft, wovon ihr mir geschrieben habt, so ist es ja gut für den Menschen, kein Weib zu berühren;
1Kakaliliua-na ompi', mpotompoi' -a pompekunea' -ni to hi rala sura-ni to nipakatu-ka. Makono-di, lompe' ane tomane uma motobinei-e.
2um aber Unzucht zu vermeiden, habe ein jeglicher seine eigene Frau und eine jegliche ihren eigenen Mann.
2Aga aku' mpo'uli', agina tomane mpotobine tobine-na moto-hawo, pai' tobine mpotomane tomane-na moto, bona neo' ria to mogau' sala' hewa to lalau.
3Der Mann leiste der Frau die schuldige Pflicht, ebenso aber auch die Frau dem Manne.
3Uma lompe' ane tomane mpolaahi tobine-na ba tobine mpolaahi tomane-na, alaa-na uma-rapa hampoturua lau. Tomane kana mpo'ihii' gau' ncamoko hi tobine-na, wae wo'o-hawo tobine hi tomane-na. Butu dua-nara hore mpo'ihii' pogau' himpau hira'.
4Die Frau verfügt nicht selbst über ihren Leib, sondern der Mann; gleicherweise verfügt aber auch der Mann nicht selbst über seinen Leib, sondern die Frau.
4Tobine uma ma'ala mpo'uli': "Woto-ku, anu-ku moto-kuwo." To mpohawai' -i, tomane-na. Wae wo'o tomane uma ma'ala mpo'uli' woto-na anu-na moto-hawo. To mpohawai' -i, tobine-na.
5Entziehet euch einander nicht, außer nach Übereinkunft auf einige Zeit, damit ihr zum Gebet Muße habt, und kommet wieder zusammen, damit euch der Satan nicht versuche um eurer Unenthaltsamkeit willen.
5Koi' tomane pai' tobine neo' himpau momelaahi alaa-na uma-koi hincoria hewa ada to ncamoko. Ane rapa' -na mpali' loga mosampaya-koi, pai' kahibaliaa-ni uma hincoria ba hangkuja kahae-na, ma'ala moto. Aga ane hudu-damo tempo toe, hincoria wo'o-mokoi. Apa' ane uma hewa toe-koi, mojoli lia-koi nasori seta mogau' sala' apa' uma nikulei' ntaha konoa-ni.
6Das sage ich aber aus Nachsicht und nicht als Befehl.
6To ku'uli' toi, bela hawa'. To ku'uli' -le, ane kahibaliaa-ni uma hincoria ba hangkuja kahae-na, ma'ala moto.
7Denn ich wollte, alle Menschen wären wie ich; aber jeder hat seine eigene Gnadengabe von Gott, der eine so, der andere so.
7Kakoo-kono-na, kupokono lia ane hawe'ea tauna loa hewa aku'. Aga uma hawe'ea tauna mporata pakulea' bona uma motobinei ba uma motomanei. Butu dua tauna hore-hore mporata pakulea' ngkai Alata'ala, hadua hewa toi hadua hewa tetu.
8Ich sage aber den Ledigen und den Witwen: Es ist gut für sie, wenn sie bleiben wie ich.
8Hi tauna to loa pai' hi tobine tobalu, ohe'i lolita-ku: lompe' lau ane bate-ni loa hewa aku'.
9Können sie sich aber nicht enthalten, so sollen sie heiraten; denn heiraten ist besser als in Glut geraten.
9Aga ane uma-koi ntaha, agina lau-pi ncamoko-koi. Apa' lompe' lau-pi ncamoko, ngkai hina-ni ncamoko uma nidadahi mpotaha.
10Den Verheirateten aber gebiete nicht ich, sondern der Herr, daß eine Frau sich nicht scheide von dem Manne;
10Hi ompi' -ompi' to ncamoko-mi, ohe'i hawa' -ku-- aga bela aku' pue' lolita, Pue' Yesus-hana pue' lolita: tobine to motomanei, neo' -i mpogaa' -ki tomane-na.
11wäre sie aber schon geschieden, so bleibe sie unverheiratet oder versöhne sich mit dem Manne. Der Mann aber soll die Frau nicht verstoßen.
11Tapi' ane mpolia' napogaa' -miki, neo' -ipi motomanei. Ane uma wae, agina mpokanculihii-i tomane-na. Pai' tomane wo'o-hawo, neo' mpogaa' -ki tobine-na.
12Den übrigen aber sage ich, nicht der Herr: Wenn ein Bruder eine ungläubige Frau hat, und diese ist einverstanden, bei ihm zu wohnen, so soll er sie nicht verstoßen;
12Kakaliliua-na, hi ompi' -ompi' to ntani' -na, ohe'i lolita-ku-- tohe'i aku' moto-mi pue' lolita, uma ria hawa' ngkai Pue': ane ria hadua tomane to Kristen to mpotobine to bela-i to Kristen, hiaa' tobine-na toei dota tida hante hi'a, neo' napogaa' -ki.
13und wenn eine Frau einen ungläubigen Mann hat, und dieser ist einverstanden, bei ihr zu wohnen, so soll sie den Mann nicht verlassen.
13Wae wo'o ane tobine to Kristen to mpotomane to bela-i to Kristen, bo tomane-na toei dota tida dohe-na, neo' napogaa' -ki.
14Denn der ungläubige Mann ist geheiligt durch die Frau, und die ungläubige Frau ist geheiligt durch den Bruder; sonst wären eure Kinder unrein, nun aber sind sie heilig.
14Apa' tomane to uma mepangala' tetui, tetonu hi Pue' -imi sabana tobine-na. Pai' tobine to uma mepangala' tetonu hi Pue' wo'o-imi-hawo sabana tomane-na to mepangala'. Ane ke uma hewa toe, tantu ana' -ni hibalia ana' -ra to uma mpo'incai Pue'. Tapi' toe-e, ana' -ni bate tetonu hi Pue' -ramo sabana pepangala' totu'a-ra to hadua.
15Will sich aber der ungläubige Teil scheiden, so scheide er! Der Bruder oder die Schwester ist in solchen Fällen nicht gebunden. In Frieden aber hat uns Gott berufen.
15Tapi' ane tauna to uma mepangala' hi Pue' tetui doko' mogaa', pelele' moto-imi. Hi gau' tohe'e, tobine ba tomane to mepangala' hi Pue' uma tehoo' hi ada poncamoko. Tapi' Alata'ala mpokio' -ta jadi' ana' -na bona tuwu' hintuwu'.
16Denn was weißt du, Frau, ob du den Mann retten kannst? Oder was weißt du, Mann, ob du die Frau retten kannst?
16Apa' uma ta'incai: meka' iko tobine mpokeni tomane-nu mepangala' hi Pue', ba iko tomane mpokeni tobine-nu mepangala' hi Pue'.
17Doch wie der Herr einem jeden zugeteilt hat, wie der Herr einen jeden berufen hat, so wandle er! Und so verordne ich es in allen Gemeinden.
17Hi butu dua tauna Pue' mpowai' tuwu' to mosisala: ria-ta to loa, ria to motobinei, ria to tuwu' batua, ria to tuwu' maradika. Jadi', ane Alata'ala mpokio' -ta jadi' to Kristen, tatuku' -imi hi rala katuwu' -ta, hewa katuwu' -ta ami'. Toe-mi hawa' to kutudui' -raka hawe'ea to Kristen hi butu ngata kahilouaa-ku.
18Ist jemand nach erfolgter Beschneidung berufen worden, so lasse er sich von ihr nicht wieder gewinnen; ist jemand in unbeschnittenem Zustand berufen worden, so lasse er sich nicht beschneiden.
18Rapa' -na hadua to Yahudi, mepangala' -imi hi Pue' Yesus, uma mingki' nabahaka Katoyahudi-na. Wae wo'o ane tauna to bela-i to Yahudi mepangala' hi Pue' Yesus, uma mingki' mpopetini' -i jadi' to Yahudi.
19Beschnitten sein ist nichts und unbeschnitten sein ist auch nichts, wohl aber Gottes Gebote halten.
19Apa' hi poncilo Alata'ala, ratini' -ta ba uma-ta ratini', uma omea ria tuju-na. To motuju-le, mpotuku' hawa' Alata'ala.
20Jeder bleibe in dem Stand, darin er berufen worden ist.
20Butu dua tauna, nau' ba beiwa katuwu' -ra, ane Alata'ala mpokio' -ra mepangala' hi Pue' Yesus, agina mpotuku' -ra Pue' hi rala katuwu' -ra toe.
21Bist du als Sklave berufen worden, so sei deshalb ohne Sorge! Kannst du aber frei werden, so benütze es lieber.
21Ane rapa' -na tuwu' batua-ta, pai' -ta nakio' Alata'ala jadi' to Kristen, neo' tapopeda' nono. Bate tuwu' batua moto-mi. Tapi' ane ria-hawo kalogaa-ta tebahaka ngkai kabatua-ta, mengkabahaka-tamo.
22Denn der im Herrn berufene Sklave ist ein Freigelassener des Herrn; desgleichen ist der berufene Freie ein Knecht Christi.
22Ba tuwu' batua-ta ba tebahaka-tamo, hibalia-wadi hi poncilo Alata'ala. Apa' hadua batua to nakio' Alata'ala mepangala' hi Pue' Yesus, tebahaka-imi ngkai jeko' sabana posidaia' -na hante Pue'. Wae wo'o hadua maradika to nakio' Alata'ala mepangala' hi Pue' Yesus, batua Kristus wo'o-imi-hawo.
23Ihr seid teuer erkauft; werdet nicht der Menschen Knechte!
23Alata'ala mpo'oli-mokoi, oti-mi nabayari. Neo' -pokoi mpotuku' konoa manusia'.
24Brüder, es bleibe ein jeglicher vor Gott in dem Stand , worin er berufen worden ist.
24Jadi', hewa to ku'uli' we'i ompi': nau' ba beiwa katuwu' -ta nto'u Alata'ala mpokio' -ta jadi' to Kristen, neo' -pi tabalii'. Hante petulungi ngkai Alata'ala, tatuku' -imi hi rala katuwu' -ta.
25Betreffs der Jungfrauen aber habe ich keinen Auftrag vom Herrn; ich gebe aber ein Gutachten ab als einer, der vom Herrn begnadigt worden ist, treu zu sein.
25Kakaliliua-na ompi', mpokahangai' -a tauna to loa-pidi. Uma ria hawa' to kutarima ngkai Pue' Yesus, aga nau' -pa wae, ku'uli' -kokoi pomporataa-ku moto-kuwo-- pai' lolita-ku toi masipato' nipangala', apa' na'ongko' -a Pue' jadi' suro-na sabana ahi' -na.
26So halte ich nun, um der bevorstehenden Not willen, für richtig, daß es nämlich für einen Menschen gut sei, so zu sein.
26Jadi', ohe'i pomporataa-ku: hi tempo tohe'i, kita' to Kristen bate mponyanyo wori' nyala kaparia, toe pai' ku'uli' agina neo' tabalii' katuwu' -ta eo-eo-na hi rala dunia' toi.
27Bist du an eine Frau gebunden, so suche keine Lösung; bist du los von der Frau, so suche keine Frau.
27Rapa' -na: tauna to motobinei, neo' mpali' ohea-na bona mogaa' hante tobine-na. Tauna to uma motobinei, neo' mingki' motobinei.
28Wenn du aber auch heiratest, so sündigest du nicht; und wenn die Jungfrau heiratet, so sündigt sie nicht; doch werden solche leibliche Trübsal haben, die ich euch gerne ersparen möchte.
28Aga ane hadua kabilasa doko' motobinei, uma wo'o-hawo napojeko' -ki. Pai' ane hadua toronaa doko' motomanei, uma wo'o napojeko' -ki. Aga toe-wadi: tauna to ncamoko bate mporata kasusaa' hi rala dunia' toi. Pai' konoa-ku bona neo' -koi narumpa' kasusaa' toe.
29Das aber sage ich, ihr Brüder: Die Zeit ist beschränkt! So mögen nun in der noch verbleibenden Frist die, welche Frauen haben, sein, als hätten sie keine,
29Ompi' -ompi', patuju-ku hewa tohe'i: kita' to Kristen, kana takiwoi ka'uma-napi wori' loga-ta hi dunia' toi. Toe pai' ku'uli', ngkai tempo tohe'i tauna to mpolia' ncamoko-mi kana mo'ingku hewa to uma ncamoko.
30und die da weinen, als weinten sie nicht, und die sich freuen, als freuten sie sich nicht, und die da kaufen, als besäßen sie es nicht,
30Tauna to geo', neo' ntora mpenonoi kasusaa' -na. Tauna to goe', neo' ntora mpenonoi kagoea' -na. Tauna to me'oli-mi ba napa-napa, neo' ntora mpenonoi rewa-na.
31und die diese Welt gebrauchen, als brauchten sie sie gar nicht; denn die Gestalt dieser Welt vergeht.
31Tauna to sese' mpali' katuwua' -ra hi rala dunia', neo' ntora mpenonoi katuwu' -ra hi dunia' toi-wadi. Apa' dunia' to tapo'ohai' toi neo' kahudua-nami.
32Ich will aber, daß ihr ohne Sorgen seid! Der Unverheiratete ist für die Sache des Herrn besorgt, wie er dem Herrn gefalle;
32Konoa-ku ompi' bona neo' -koi sese' mpenonoi katuwu' -ni. Tauna to uma motobinei, mpenonoi Pue' -i-wadi, doko' mpakagoe' nono Pue'.
33der Verheiratete aber sorgt für die Dinge der Welt, wie er der Frau gefalle, und er ist geteilt.
33Aga tauna to motobinei, mpenonoi wo'o-i katuwu' -na hi rala dunia' toi, doko' mpakagoe' nono tobine-na,
34So ist auch die Frau, die keinen Mann hat, und die Jungfrau besorgt um die Sache des Herrn, daß sie heilig sei am Leibe und am Geist; die Verheiratete aber sorgt für die Dinge der Welt, wie sie dem Manne gefalle.
34alaa-na mopenga nono-na. Wae wo'o posisalaa tobine to motomanei pai' to uma motomanei. Tobine to uma motomanei ba toronaa ntora mpenonoi Pue' -i-wadi, apa' konoa-na bona katuwu' -na pahalolia hi Pue' -wadi. Aga tobine to motomanei, mpenonoi wo'o-i dunia' tohe'i, doko' mpakagoe' nono tomane-na.
35Das sage ich aber zu eurem eigenen Nutzen, nicht um euch eine Schlinge um den Hals zu werfen, sondern damit ihr in allem Anstand und ungeteilt bei dem Herrn verharren könnet.
35Pai' ku'uli' -kokoi tohe'i ompi', kalompea' -ni moto. Uma-a dota mpohoo' -koi hante wori' nyala parenta. Patuju-ku bona po'ingku-ni natao pai' masipato' oa' -wadi, bona ma'ala-koi mpotuku' Pue' hante uma ria to mposaleroi-koi.
36Wenn aber jemand meint, daß es für seine Jungfrau unschicklich sei, über die Jahre der Reife hinauszukommen, und wenn es dann so sein muß, der tue, was er will; er sündigt nicht, sie mögen heiraten!
36Rapa' -na hadua kabilasa mokamae' hante hadua toronaa. Na'uli' kabilasa toei, uma natao ane uma oa' napotobine kamae' -na, apa' kamae' -na toe katuu-tu'aa-i mpai'. Jadi', ane doko' mpu'u-imi motobinei, agina lau-ramo ncamoko, uma-hawo napojeko' -ki.
37Wenn aber einer in seinem Herzen fest geworden ist und keine Verpflichtung hat, sondern Macht, nach seinem eigenen Willen zu handeln, und in seinem eigenen Herzen beschlossen hat, seine Jungfrau zu behalten, der tut wohl.
37Aga ane rapa' -na kabilasa toei mpo'uli' hi rala nono-na: "Agina neo' -a motobinei,"-- uma ria to mpewuku-i, konoa-na moto-hawo-- pai' ane nakule' moto mpotaha konoa woto-na, lompe' ane uma lau-ra ncamoko.
38Doch tut auch der wohl, welcher sie zur Ehe gibt; wer sie aber nicht gibt, tut besser.
38Jadi', to ncamoko lompe' moto, aga to uma ncamoko meliu kalompe' -na.
39Eine Frau ist gebunden, solange ihr Mann lebt; wenn aber ihr Mann entschlafen ist, so ist sie frei, sich zu verheiraten, mit wem sie will; nur daß es im Herrn geschehe.
39Ntuku' atura poncamoko, tobine to motomanei-mi tehoo' -i hi rala poncamoko-na hante tomane-na bula-na tuwu' -pidi tomane-na. Ane mate-damo-hawo tomane-na, tebahaka-imi ngkai ada poncamoko. Ma'ala moto-imi motomanei, asala tomane-na to bo'u to Kristen wo'o-i-hawo.
40Seliger aber ist sie, wenn sie so bleibt, nach meiner Meinung; ich glaube aber auch den heiligen Geist zu haben.
40Aga meliu kamorasi' -na ane uma-ipi motomanei. Toe, pomporataa-ku moto-wadi-hawo. Aga nau' wae, ku'uli' karia-na wo'o-kuwo Inoha' Alata'ala hi aku'.