German: Schlachter (1951)

Uma: New Testament

Acts

9

1Saulus aber schnaubte noch drohend und mordend wider die Jünger des Herrn, ging zum Hohenpriester
1Nto'u toe wo'o, ngasa' oa' -imi Saulus mpongasai' pai' mpopatehi topetuku' Pue' Yesus. Hilou-i hi Imam Bohe,
2und erbat sich von ihm Briefe nach Damaskus an die Synagogen, damit, wenn er etliche Anhänger des Weges fände, Männer und Frauen, er sie gebunden nach Jerusalem führte.
2pai' -i mperapi' sura kuasa nakeni hilou hi pangkeni tomi posampayaa hi ngata Damsyik, bona ane ria-ra narata to mpotuku' Tudui' Yesus, nahoko' pai' nakeni-ra nculii' hi Yerusalem, ba tomane ba tobine.
3Auf der Reise aber begab es sich, als er sich der Stadt Damaskus näherte, daß ihn plötzlich ein Licht vom Himmel umstrahlte.
3Jadi', pomako' -na hilou hi Damsyik tohe'e, mohu' -imi hi ngata, muu-mule' mehini ncorobaa baja ngkai langi' mpotipuhi-i.
4Und als er zur Erde fiel, hörte er eine Stimme, die zu ihm sprach: Saul, Saul, was verfolgst du mich?
4Kamodungka-nami pai' na'epe-hawo topololita to mpo'uli' -ki: "Saulus! Saulus! Napa pai' nubalinai' -a?"
5Er aber sagte: Wer bist du, Herr? Der aber sprach: Ich bin Jesus, den du verfolgst. Es wird dir schwer werden, wider den Stachel auszuschlagen!
5Na'uli' Saulus: "Ha hema-ko Pue'?" Na'uli' topololita toei: "Aku' -mile Yesus, to nubalinai' -e!
6Da sprach er mit Zittern und Schrecken: Herr, was willst du, daß ich tun soll? Und der Herr antwortete ihm: Steh auf und gehe in die Stadt hinein, so wird man dir sagen, was du tun sollst!
6Wae-pi, memata-moko, mesua' hi rala ngata. Hi ria-damo mpai' ra'uli' -koko napa to kana nubabehi."
7Die Männer aber, die mit ihm reisten, standen sprachlos da, indem sie zwar die Stimme hörten, aber niemand sahen.
7Ane doo-doo Saulus toera, uma-rapa tepololita, kuyu-ramo nakeni eka' -ra. Apa' ra'epe moto wo'o-rawo topololita toe, aga uma rahiloi hema-i to mololita.
8Da stand Saulus von der Erde auf; aber obgleich seine Augen geöffnet waren, sah er nichts. Sie leiteten ihn aber an der Hand und führten ihn nach Damaskus.
8Ngkai ree, mokore-imi Saulus mpobini' mata-na, aga uma-ipi pehilo. Jadi', ratete' -i-damo hilou hi rala ngata Damsyik.
9Und er konnte drei Tage lang nicht sehen und aß nicht und trank nicht.
9Tolu eo kahae-na bate uma-i pehilo, pai' uma wo'o-i ngkoni' ba nginu.
10Es war aber ein Jünger zu Damaskus, namens Ananias. Zu diesem sprach der Herr in einem Gesicht: Ananias! Er sprach: Hier bin ich, Herr!
10Hi ngata Damsyik toe, ria hadua topetuku' Yesus, Ananias hanga' -na. Nto'u toe, mopangila-i. Hi rala pangila-na toe, Pue' Yesus mpokio' -i, na'uli': "Ananias!" Na'uli' Ananias: "Oi-a Pue'."
11Der Herr sprach zu ihm: Steh auf und gehe in die Gasse, welche man «die Gerade» nennt, und frage im Hause des Judas nach einem Mann namens Saulus aus Tarsus. Denn siehe, er betet;
11Na'uli' Pue': "Me'ongko' -moko hilou hi ohea to rahanga' Ohea Monoa', hi tomi-na Yudas. Pekune' hi pue' tomi ba ria to Tarsus to rahanga' Saulus. Saulus toei bula-na mosampaya,
12und er hat in einem Gesicht einen Mann gesehen, namens Ananias, der hereinkam und ihm die Hände auflegte, damit er wieder sehend werde.
12pai' hi rala pangila-na nahilo-ko, Ananias. Nahilo-ko hilou mpohirua' -ki pai' mpojama-i bona pehilo nculii' -imi."
13Da antwortete Ananias: Herr, ich habe von vielen von diesem Mann gehört, wieviel Böses er deinen Heiligen in Jerusalem zugefügt hat.
13Na'uli' Ananias: "Pue', wori' tauna to mpotompo'wiwi Saulus tetui. Wori' pebalinai' -na hi topetuku' -nu to hi Yerusalem.
14Und hier hat er Vollmacht von den Hohenpriestern, alle, die deinen Namen anrufen, gefangen zu nehmen.
14Hiaa' tumai wo'o-imi hi rehe'i, hante kuasa ngkai imam pangkeni, bona mpohoko' hawe'ea tauna to mekakae hi Iko Pue'."
15Aber der Herr sprach zu ihm: Gehe hin, denn dieser ist mir ein auserwähltes Werkzeug, um meinen Namen vor Heiden und Könige und vor die Kinder Israel zu tragen!
15Na'uli' Pue' mpo'uli' -ki Ananias: "Bate hilou-ko! Apa' Saulus toei ria, tungkai' kupelihi jadi' topobago-ku. Hi'a mpai' to mpoparata hanga' -ku hi to Yahudi pai' hi tauna to bela-ra to Yahudi, duu' hi magau' wo'o.
16Denn ich werde ihm zeigen, wieviel er um meines Namens willen leiden muß.
16Ku'uli' moto-ki mpai' kaparia to kana natodohaka sabana petuku' -na hi Aku'."
17Da ging Ananias hin und trat in das Haus; und er legte ihm die Hände auf und sprach: Bruder Saul, der Herr hat mich gesandt, Jesus, der dir erschienen ist auf der Straße, die du herkamst, damit du wieder sehend und mit dem heiligen Geiste erfüllt werdest!
17Jadi', hilou mpu'u-imi Ananias hi tomi to na'uli' Pue' we'i. Karata-na hi ria, najama-i Saulus, na'uli' -ki: "Ompi' -ku Saulus! Pue' Yesus to nuhilo hi lengko ohea katumai-nu toi-e, Hi'a-mi to mpohubui-a tumai mpokinomo-ko. Nahubui-a tumai bona pehilo nculii' -moko, pai' -ko nakuasai Inoha' Tomoroli'."
18Und alsbald fiel es von seinen Augen wie Schuppen, und er konnte wieder sehen und stand auf und ließ sich taufen, nahm Speise und stärkte sich.
18Nto'u toe, ria to hewa ruke uru molepa' ngkai mata Saulus, pai' pehilo mpu'u-imi. Pokore-nami Saulus, pai' -i raniu' jadi' topetuku' Pue' Yesus.
19Er war aber etliche Tage bei den Jüngern zu Damaskus.
19Oti toe, ngkoni' -imi pai' moroho nculii' -imi.
20Und alsbald predigte er in den Synagogen Jesus, daß dieser der Sohn Gottes sei.
20Bula-na hi Damsyik toe, hilou oa' -i hi tomi-tomi posampayaa to Yahudi hi Damsyik, pai' na'uli' -raka: "Yesus, Hi'a-mi Ana' Alata'ala."
21Es erstaunten aber alle, die ihn hörten, und sprachen: Ist das nicht der, welcher in Jerusalem die zerstörte, welche diesen Namen anrufen, und der dazu hierher gekommen war, um sie gebunden zu den Hohenpriestern zu führen?
21Konce omea-ra to mpo'epe lolita-na, ra'uli': "Ha beiwa-mi-koiwo tohe'i-e? Apa' hi'a toe-mi wengi to mpopatehi tauna to mepue' hi Yesus hi Yerusalem. Pai' patuju-na tumai tetu-e, bona mpohoko' wo'o-ra to hi rehe'i pai' mpokeni-ra hi imam pangkeni hi Yerusalem bona rahuku'."
22Saulus aber wurde noch mehr gekräftigt und beunruhigte die Juden, die zu Damaskus wohnten, indem er bewies, daß Jesus der Christus sei.
22Aga kaboo-bohea baraka' -na Saulus metudui', napakanoto Kayesus-na Magau' Topetolo'. Jadi', to Yahudi hi Damsyik, uma-pi rakulei' mpobaro-i.
23Als aber viele Tage vergangen waren, beratschlagten die Juden miteinander, ihn umzubringen.
23Ba hangkuja kahae-na ngkai ree, mohawa' -ramo to Yahudi mpopatehi Saulus.
24Doch ihr Anschlag wurde dem Saulus kund. Und sie bewachten auch die Tore Tag und Nacht, um ihn umzubringen.
24Pohawa' -ra toe, mpodongo hawe'ea wobo' wala ngata, lompe' hi eo-na lompe' hi bengi-na, bona ane liu-ipi mpai', rapatehi-imi. Ntaa' na'inca-di Saulus patuju-ra tohe'e-e.
25Da nahmen ihn die Jünger bei Nacht und ließen ihn in einem Korb über die Mauer hinab.
25Jadi', apa' hawe'ea wobo' radongo, Saulus kana mpali' akala-na bona ma'ala-i metibo' ngkai ngata. Toe pai' rala-na hamengi, ba hangkuja dua ana'guru-na Saulus mpokeni-i hilou hi wala tana' to mpotololiki ngata Damsyik, rapopohura-i hi rala karanci, pai' -i ra'ulu hi rala karanci toe ngkai lolo wala tana' hilou hi mali ngata, pai' kaliliu metibo' -imi.
26Als er aber nach Jerusalem kam, versuchte er, sich den Jüngern anzuschließen; aber sie fürchteten ihn alle, weil sie nicht glaubten, daß er ein Jünger sei.
26Nculii' -imi Saulus hilou hi Yerusalem. Karata-na hi ria, doko' napobale-miraka topetuku' Yesus, aga rapoka'eka' -i, apa' ko'ia rapangalai' kametuku' -na mpu'u-mi hi Yesus.
27Barnabas aber nahm ihn auf, führte ihn zu den Aposteln und erzählte ihnen, wie er auf dem Wege den Herrn gesehen und daß dieser zu ihm geredet habe, und wie er in Damaskus freimütig im Namen Jesu gepredigt habe.
27Aga Barnabas-hana, hilou-i mpobale-ki Saulus, pai' napo'ema' -imi hilou hi suro Pue' Yesus. Natutura-raka beiwa Saulus mpohilo Pue' Yesus hi lengko ohea kahilou-na hi Damsyik, pai' beiwa Pue' mpololitai-i. Nalolita wo'o-raka kabia' -na Saulus mpokarebai kareba Pue' Yesus hi Damsyik.
28Und er ging in Jerusalem mit ihnen aus und ein und predigte freimütig im Namen des Herrn.
28Ngkai ree, hampodooa-ramo Saulus hante topetuku' Yesus hi Yerusalem, pai' modao' -i hobo' ngata mpoparata kareba Pue' Yesus hante uma ria kakoroa' -na.
29Er redete und stritt auch mit den Hellenisten; sie aber suchten ihn umzubringen.
29Biasa wo'o-i momewai' ngkalolita pai' momehono' hante to Yahudi to mobasa Yunani. Toe pai' to Yahudi toera doko' mpopatehi-i.
30Da das aber die Brüder erfuhren, brachten sie ihn gen Cäsarea und schickten ihn nach Tarsus.
30Jadi', kara'inca-na ompi' -ompi' hampepangalaa' -na karia-ra to doko' mpopatehi-i, rabawa-imi hilou hi ngata Kaisarea. Ngkai Kaisarea toe, rapope'ongko' -imi hilou hi ngata Tarsus.
31So hatte nun die Gemeinde Frieden in ganz Judäa und Galiläa und Samaria und baute sich auf und wandelte in der Furcht des Herrn und wuchs durch den Beistand des heiligen Geistes.
31Jadi', nto'u toe uma-pi ria kakoroa' -ra hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus to hi tana' Yudea, Galilea pai' Samaria. Kawoo-woria' tauna to mepangala' hi Yesus pai' kamoroo-rohoa pepangala' -ra. Apa' mengkoru mpu'u-ra hi Pue' Ala, pai' Inoha' Tomoroli' moto to mporohoi nono-ra.
32Es begab sich aber, daß Petrus, als er durch alle Gegenden zog, auch zu den Heiligen hinabkam, die in Lydda wohnten.
32Petrus modao' mpencuai' topepangala' hi Pue' Yesus hiapa-apa. Rala-na ha'eo, rata-i hi ngata Lida.
33Er fand aber daselbst einen Mann mit Namen Aeneas, der seit acht Jahren zu Bette lag, weil er gelähmt war.
33Hi ngata Lida toe, mpohirua' -ki hadua tomane, hanga' -na Eneas. Eneas toei walu mpae-imi pungku, uma-i tepemata ngkai poturua-na.
34Und Petrus sprach zu ihm: Aeneas, Jesus Christus macht dich gesund; steh auf und mache dir dein Bett selbst! Und alsbald stand er auf.
34Na'uli' Petrus mpo'uli' -ki: "Eneas, Yesus Kristus mpaka'uri' -ko! Mokore-moko, pai' lulu-mi ali' -nu." Hinto'u toe mpu'u, mokore-imi Eneas.
35Und es sahen ihn alle, die in Lydda und Saron wohnten; die bekehrten sich zum Herrn.
35Hawe'ea tauna hi ngata Lida pai' hi Saron mpohilo kamo'uri' -nami, pai' mepangala' -ramo hi Pue' Yesus.
36Zu Joppe aber war eine Jüngerin namens Tabitha, was übersetzt «Gazelle» heißt; diese war reich an guten Werken und Almosen, die sie übte.
36Uma molaa ngkai Lida toe, ria wo'o ngata to rahanga' Yope. Hi Yope toe, ria hadua tobine to mepangala' hi Yesus, Tabita hanga' -na. Hi rala basa Yunani hanga' -na Dorkas (batua-na: ruha). Lompe' po'ingku-na, pai' wori' petulungia-na hi tauna to mpe'ahii'.
37Und es begab sich in jenen Tagen, daß sie krank wurde und starb; und man wusch sie und legte sie ins Obergemach.
37Nto'u Petrus hi Lida, peda' danca Dorkas toei, kaliliu mate. Ka'oti-na raniu', ratu'u-i hi kamar to hi lolo-na.
38Weil aber Lydda nahe bei Joppe ist und die Jünger gehört hatten, daß Petrus dort sei, sandten sie zwei Männer zu ihm mit der Bitte: Zögere nicht, bis zu uns zu kommen!
38Topetuku' Yesus hi Yope mpo'epe karia-na Petrus hi Lida, apa' ngata Yope toe mohu' -wadi hi Lida. Toe pai' rahubui rodua tauna hilou hi Petrus, merapi' bona napesahui tumai hi Yope.
39Da stand Petrus auf und ging mit ihnen. Und als er angekommen war, führten sie ihn in das Obergemach, und es traten alle Witwen zu ihm, weinten und zeigten ihm die Röcke und Kleider, welche Tabitha gemacht hatte, als sie noch bei ihnen war.
39Metuku' mpu'u-imi Petrus hilou dohe-ra. Karata-ra hi Yope, kaliliu rapo'ema' -i hilou hi powataa tomate. Hawe'ea tobine tobalu mpotipuhi Petrus. Geo' -ra pai' rapopohiloi-i baju pai' pohea to nadau-raka Dorkas bula-na tuwu' -pidi.
40Da hieß Petrus alle hinausgehen, kniete nieder und betete; dann wandte er sich zu der Leiche und sprach: Tabitha, steh auf! Sie aber öffnete ihre Augen, und als sie den Petrus sah, setzte sie sich auf.
40Ngkai ree, Petrus mpohubui-ra omea mpalahii kamar toe, pai' powilingkudu-nami mosampaya. Ka'oti-na mosampaya, pai' -i mponyanyohi tomate, na'uli' -ki: "Tabita, memata-moko!" Hangaa mobini' mpu'u-mi mata-na mponaa Petrus, pai' kaliliu mohura-imi.
41Und er reichte ihr die Hand und richtete sie auf. Und er rief die Heiligen und die Witwen und stellte sie ihnen lebend dar.
41Petrus mpokakamu pale-na pai' mpo'ore' -i duu' -na mokore. Oti toe, nakio' nculii' -ramo topetuku' Yesus pai' tobalu to nahubui malai-e we'i, pai' na'uli' -raka: "Ohe'i-imi bale-ni, tuwu' nculii' -imi."
42Und es wurde kund durch ganz Joppe, und viele wurden gläubig an den Herrn.
42Kajadia' toe rajarita hobo' hi ngata Yope, alaa-na wori' tauna mepangala' hi Pue' Yesus.
43Es geschah aber, daß er viele Tage in Joppe bei einem gewissen Simon, einem Gerber, blieb.
43Oti toe, Petrus tida hi Yope ba hangkuja mengi-pidi kahae-na, mo'oha' hi tomi hadua topobago rewa kuliba to rahanga' Simon.