German: Schlachter (1951)

Uma: New Testament

Ephesians

5

1Werdet nun Gottes Nachahmer als geliebte Kinder
1Jadi', lawi' napo'ana' Alata'ala-tamo pai' nape'ahi' -tamoe, toe pai' kana tatuku' kehi Alata'ala.
2und wandelt in der Liebe, gleichwie Christus uns geliebt und sich selbst für uns gegeben hat als Gabe und Opfer für Gott, zu einem angenehmen Geruch.
2Hi po'ingku-ta eo-eo-na, kana ma'ahi' -ta hi doo, hewa Kristus wo'o mpoka'ahi' -ta; napewai' woto-na rapatehi bona mpotolo' -ta. Pobabehi-na toe mpakagoe' nono Alata'ala, hewa pepue' to mohonga to ratonu hi Hi'a.
3Unzucht aber und alle Unreinigkeit oder Habsucht werde nicht einmal bei euch genannt, wie es Heiligen geziemt;
3Aga neo' mpu'u ria to mobualo' ba to mpobabehi gau' -gau' to babo' ntani' -na ba to mpokahina anu doo. Gau' to hewa toe uma natao hi kita' to napobagia Alata'ala. Agina to hewa toe neo' rapotompo'wiwi hi laintongo' -ta.
4auch nicht Schändlichkeit und albernes Geschwätz, noch zweideutige Redensarten, was sich nicht geziemt, sondern vielmehr Danksagung.
4Uma wo'o natao ane metarahu-ta ba mpohowa' lolita to uma ria tuju-na ba mpo'uli' ore' -ore' to uma natao ra'epe hi tilinga doo. Agina tapake' wiwi-ta mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala.
5Denn das sollt ihr wissen, daß kein Unzüchtiger oder Unreiner oder Habsüchtiger (der ein Götzendiener ist), Erbteil hat im Reiche Christi und Gottes.
5Apa' bona ni'inca: hema-hema to mobualo' ba to mpobabehi gau' to babo' ntani' -na ba to mpokahina anu doo, uma ria bagia-ra hi rala Kamagaua' Kristus pai' Alata'ala. Tauna to mogau' hewa toe, ma'ala-mi ta'uli' mepue' -ra hi napa to rapokahina toe.
6Niemand verführe euch mit leeren Worten; denn um dieser Dinge willen kommt der Zorn Gottes über die Kinder des Unglaubens.
6Jadi', neo' -ta ma'ala rabagiu hante lolita tauna to doko' mpohinai-ta mpobabehi gau' to hewa toe. Bate uma makono lolita-ra toe. Apa' ngkai gau' -gau' to hewa toe, Alata'ala mpokaroe tauna to uma mengkoru hi Hi'a.
7So werdet nun nicht ihre Mitgenossen!
7Jadi', neo' tadohei-ra hi rala pogau' -ra tohe'e.
8Denn ihr waret einst Finsternis; nun aber seid ihr Licht in dem Herrn. Wandelt als Kinder des Lichts!
8Apa' owi, mobengi-pidi nono-ni, aga wae lau mobaja-mokoi ngkai posidaia' -ni hante Pue'. Jadi', mo'ingku-mokoi hewa tauna to mobaja-mi nono-ra.
9Die Frucht des Lichtes besteht nämlich in aller Gütigkeit und Gerechtigkeit und Wahrheit.
10Petonoi napa kehi to masipato' hi poncilo Pue'. Apa' ngkai kamobaja nono-ni toe mehupa' hawe'ea kehi to lompe', to monoa' pai' to monoto.
10Prüfet also, was dem Herrn wohlgefällig sei!
11Jadi', neo' tapenau' gau' -ra to hi rala kabengia-na-pidi, apa' uma ria gau' to lompe' to mehupa' ngkai kabengia-na. Agina tapolonto' lau-mi kadada'a-na gau' -ra toe.
11Und habt keine Gemeinschaft mit den unfruchtbaren Werken der Finsternis, decket sie vielmehr auf;
12Apa' gau' -gau' to rababehi ngkawuni toe, nau' ralolita-wadi me'eai' lia.
12denn was heimlich von ihnen geschieht, ist schändlich auch nur zu sagen.
13Aga ane tauna to dada'a mpohilo po'ingku-ni to lompe', lonto' lau-mi kadada'a po'ingku-ra hira' toe, alaa-na rabahakai-mi gau' -ra to mobengi, pai' jadi' mobaja wo'o-ramo-rawo.
13Das alles aber wird offenbar, wenn es vom Lichte aufgedeckt wird; denn alles, was offenbar wird, das ist Licht.
14Toe pai' ria rona' to mpo'uli': Molike-mokoi toleta', Memata-mokoi ngkai kamatea-ni, Pai' Kristus mpobajahi nono-ni."
14Darum spricht er: Wache auf, der du schläfst, und stehe auf von den Toten, so wird dir Christus leuchten!
15Toe pai' kana tapelompehi po'ingku-ta: neo' hewa tauna to wojo, agina mo'ingku-ta hewa tauna to monoto nono-ra.
15Sehet nun zu, wie ihr vorsichtig wandelt, nicht als Unweise, sondern als Weise;
16Kana tapake' lompe' loga to ria hi kita', apa' tempo toi-e dada'a lia kehi manusia'.
16und kaufet die Zeit aus, denn die Tage sind böse.
17Toe pai' neo' kabua' -bua' -na kehi-ta, pekiri lompe' napa kehi to napokono Pue'.
17Darum seid nicht unverständig, sondern suchet zu verstehen, was des Herrn Wille sei!
18Neo' malangu, apa' toe-hana mpopehuwu kahinaa to dada'a. Kana nakuasai Inoha' Tomoroli' -tamo. Ngkai kuasa Inoha' Tomoroli' toe,
18Und berauschet euch nicht mit Wein, was eine Liederlichkeit ist, sondern werdet voll Geistes,
19momerohoi ngkanono-ta hante mpoporona' mazmur, rona' pe'une' pai' rona' ntani' -na to nawai' -taka Inoha' Tomoroli'; morona' goe' -goe' -ta mpo'une' Pue' hante nono-ta mpu'u;
19und redet miteinander in Psalmen und Lobgesängen und geistlichen Liedern und singet und spielet dem Herrn in eurem Herzen
20mpo'uli' tarima kasi oa' hi Alata'ala to Tuama hante hanga' Yesus Kristus Pue' -ta ngkai butu nyala-na to nawai' -taka;
20und saget allezeit Gott, dem Vater, Dank für alles, in dem Namen unsres Herrn Jesus Christus,
21pai' momepengkorui hadua bo hadua hewa pebila' -ta hi Kristus.
21und seid dabei einander untertan in der Furcht Christi.
22Tobine-tobine, kana mengkoru-koi hi tomane-ni, hewa pengkoru-ni hi Pue'.
22Die Frauen seien ihren eigenen Männern untertan, als dem Herrn;
23Hewa rapa' -na hi woto manusia', bagia to hi wongko-na mpu'u, woo', pai' woo' toe-mi to mpohawai' woto-na. Wae wo'o tomane ma'ala rarapai' -ki woo' hi tobine-na, hewa Kristus wo'o jadi' Woo' hi kita' to mpopangala' -i. Kita' to mpopangala' -i ma'ala rarapai' -ki bagia ngkai Woto-na Kristus. Pai' Hi'a-mi Magau' Tompohore-ta ngkai huku' jeko' -ta.
23denn der Mann ist des Weibes Haupt, wie auch Christus das Haupt der Gemeinde ist; er ist des Leibes Retter.
24Jadi', hewa kita' omea mengkoru hi Kristus, wae wo'o-hawo tobine kana mengkoru hi tomane-na hi butu nyala-na.
24Wie nun die Gemeinde Christus untertan ist, so seien es auch die Frauen ihren eigenen Männern in allem.
25Pai' koi' -koiwo tomane, kana nipoka'ahi' tobine-ni, hewa Kristus mpoka'ahi' -ta to mpopangala' -i, duu' -na napewai' woto-na rapatehi bona mpotolo' -ta.
25Ihr Männer, liebet eure Frauen, gleichwie auch Christus die Gemeinde geliebt und sich selbst für sie hingegeben hat,
26Hante pobabehi-na toe napatani' -ta jadi' bagia-na moto, nabohoi' -ta ngkai jeko' hante ue peniu' pai' hante lolita-na,
26auf daß er sie heilige, nachdem er sie gereinigt durch das Wasserbad im Wort;
27bona kita' to jadi' bagia-na toe jadi' moroli' pai' ncola, hante uma ria kasalaia' ba rugea' -na, bona natao-ta nakaratai.
27damit er sich selbst die Gemeinde herrlich darstelle, so daß sie weder Flecken noch Runzel noch etwas ähnliches habe, sondern heilig sei und tadellos.
28Jadi', hewa ahi' -na Kristus hi kita' toe, wae wo'o-hawo tomane kana mpoka'ahi' tobine-na, hewa pompoka'ahi' -na woto-na moto. Hema to mpoka'ahi' tobine-na, hewa mpoka'ahi' woto-na moto-imi.
28Ebenso sind die Männer schuldig, ihre eigenen Frauen zu lieben wie ihre eigenen Leiber; wer seine Frau liebt, der liebt sich selbst.
29Uma-hawo ria tauna to mpokahuku' woto-na moto. Bate najaga pai' napewili'. Wae wo'o Kristus mpewili' tauna to mpopangala' -i.
29Denn niemand hat je sein eigenes Fleisch gehaßt, sondern er nährt und pflegt es, gleichwie der Herr die Gemeinde.
30Napewili' -ta apa' kita' to mpopangala' -i, jadi' bagia ngkai Woto-natamo.
30Denn wir sind Glieder seines Leibes, von seinem Fleisch und von seinem Gebein.
31Hi rala Buku Tomoroli' te'uki' hewa toi: "Toe-mi pai' hadua tomane mpalahii tina tuama-na, pai' tuwu' hintuwu' hante tobine-na, bona hira' tau rodua toe jadi' hewa hadua lau-ra-damo."
31«Um deswillen wird ein Mensch Vater und Mutter verlassen und seinem Weibe anhangen, und werden die zwei ein Fleisch sein.»
32Lolita toi, walatu to monala batua-na. Aga patuju-ku hi rehe'i, mpotompo'wiwi-a posidaia' Kristus hante kita' ntodea-na.
32Dieses Geheimnis ist groß, ich aber deute es auf Christus und auf die Gemeinde.
33Aga nau' wae, bate ria wo'o kalaua-na hi kita' omea: butu dua tomane kana mpoka'ahi' tobine-na hewa pompoka'ahi' -na woto-na moto, pai' tobine wo'o-hawo kana mpobila' tomane-na.
33Doch auch ihr, einer wie der andere, liebe seine Frau wie sich selbst; die Frau aber fürchte den Mann!