1Ɛandet-iyi am akken țɛanadeɣ Lmasiḥ.
1Tuku' po'ingku-ku, hewa aku' wo'o mpotuku' po'ingku Kristus.
2A kkun-ibarek Ṛebbi imi i yi-d-tețmektayem di yal taswiɛt yerna teṭṭafaṛem lewṣayat-iw akken i wen-tent-slemdeɣ.
2Kakaliliua-na ompi', ku'une' -koi apa' hi butu nyala-na nikiwoi oa' -a, pai' nituku' oa' tudui' to kuparata-mikokoi.
3Meɛna, tura bɣiɣ aț-țissinem ayagi : Lmasiḥ d aqeṛṛuy ɣef yemdanen meṛṛa, argaz d aqeṛṛuy ɣef tmeṭṭut-is, ma d Ṛebbi d aqeṛṛuy ɣef Lmasiḥ.
3Aga ria hanyala to kana kupopokiwoii-kokoi. Kristus ma'ala rarapai' -ki woo' hi hawe'ea tomane. Tomane-hawo hewa woo' hi tobine, pai' Alata'ala hewa woo' hi Kristus.
4Ihi argaz ara yesburren ɣef wuqeṛṛuy-is m'ara ideɛɛu ɣer Sidi Ṛebbi neɣ m'ara d-yețxebbiṛ ayen i s-d-yusan s ɣuṛ Sidi Ṛebbi, yekkes lḥeṛma ɣef Ssid-is.
4Ane tomane mokaramuai pai' -i mosampaya ba mpohowa' lolita Alata'ala hi pogamparaa, tomane toei mpokedi' Kristus, to jadi' woo' -na.
5Lameɛna tameṭṭut ara ideɛɛun ɣer Sidi Ṛebbi neɣ ara yețxebbiṛen s wayen i s-d-yețțasen s ɣuṛ Ṛebbi aqeṛṛuy-is ɛeryan, tekkes lḥeṛma ɣef wergaz-is, am akken d aqeṛṛuy-is i tseṭṭel.
5Aga ane hadua tobine mosampaya ba mpohowa' lolita Alata'ala hi pogamparaa, pai' uma-i mokaramuai, uma-hana lompe'. Apa' ntuku' ada, tobine toei mpokedi' tomane-na, to jadi' woo' -na. Tobine to uma mokaramuai toei, hibalia kame'eai' -na hante tobine to rakoku lau-mi wuluwoo' -na.
6Axaṭer ma yella tameṭṭut ur tesburr ara, aț-țegzem kan ihi acebbub-is am wergaz ; lameɛna ma yella d lɛib i tmeṭṭut aț-țegzem neɣ aț-țṣeṭṭel acebbub-is, ilaq ihi aț-țɣum aqeṛṛuy-is.
6Jadi', ane ria tobine to uma dota mokaramuai hi pogamparaa, agina ragunci lau-mi wuluwoo' -na. Aga ane me'ea' -i ragunci ba rakoku, kana mokaramuai-i.
7Argaz ur ilaq ara ad yesburr i wqeṛṛuy-is axaṭer d nețța i gmetlen Sidi Ṛebbi d lɛaḍima-ines ; ma ț-țameṭṭut d nețțat i d lḥeṛma n wergaz.
7Tomane to mosampaya ba mpohowa' lolita Alata'ala, neo' mokaramuai, apa' tomane rapajadi' hi rala lence Alata'ala bona hanga' Alata'ala rapomobohe. Tobine-hawo kana mokaramuai apa' tobine mpomobohe hanga' tomane-na.
8Axaṭer mačči d argaz i d- yețwaxelqen si tmeṭṭut meɛna ț- țameṭṭut i d-ițwaxelqen seg wergaz.
8Apa' tomane uma rapajadi' ngkai tobine, tobine-hanale to rapajadi' ngkai tomane-e.
9Daɣen argaz ur d-yețwaxleq ara i tmeṭṭut, lameɛna ț-țameṭṭut i d yețwaxelqen i wergaz.
9Pai' wo'o, bela tomane to rapajadi' bona mpotulungi tobine, tobine rapajadi' bona mpotulungi tomane.
10Daymi ɣef ddemma n lmalayekkat, tameṭṭut ilaq aț-țesbur i uqeṛṛuy-is iwakken a d-tbeggen belli seddaw lḥekma n wergaz-is i tella.
10Toe-mi pai' tobine kana mokaramuai, hewa tanda pengkoru-na, apa' ria wo'o-hawo mala'eka to mpopanto' -ta.
11Ɣer Sidi Ṛebbi, ur d-tețțili tmeṭṭut mbla argaz, ur d-yețțili wergaz mbla tameṭṭut.
11Aga nau' -pa wae, hi kita' to mepangala' hi Pue', tobine pai' tomane hibaa-balia hi rala hawe'ea-na. Tobine uma tuwu' mokalaua hi woto-na moto, wae wo'o tomane uma tuwu' mokalaua hi woto-na moto.
12Axaṭer akken i d-tețwaxleq tmeṭṭut seg wergaz, akken daɣen i d-yețlal wergaz si tmeṭṭut, ayagi akk s ɣuṛ Sidi Ṛebbi i d-yekka.
12Apa' hewa tobine to lomo' -na rapajadi' ngkai tomane, tomane wo'o-hawo putu ngkai tobine. Hawe'ea-na ngkai Alata'ala.
13Meyzet kunwi s yiman-nwen : eɛni yelha-yas i tmeṭṭut aț-țdeɛɛu ɣer Sidi Ṛebbi mbla ma tesburr ɣef wuqeṛṛuy-is ?
13Pekiri moto-koi: ha natao tobine mosampaya hi Alata'ala hi rala pogamparaa ane uma-i mokaramuai?
14Ula d lɛadda n yemdanen tesselmed awen belli d lɛib i wergaz ma iṛebba acebbub-is.
14Rapa' -na ane tomane moloe wuluwoo' -na, biasa ta'uli' uma ntoto ria taoa-na.
15Lameɛna d ccan ameqqran i tmeṭṭut ma tṛebba acebbub-is axaṭer yețțunefk-as-d iwakken a s-yili d asburru.
15Aga ane tobine moloe wuluwoo' -na, ta'uli' lompe'. Wuluwoo' -na to moloe toe kancolaa-na-hana, apa' wuluwoo' to moloe rawai' -raka tobine raponcawa mua-ra.
16Ma yella win yebɣan ad iɣanen ɣef wannect-agi, ilaq ad iẓer belli nukni ur nesɛi ara tannumi-agi, ur telli ara daɣen di tejmuyaɛ n Sidi Ṛebbi.
16Tapi' ane ria to doko' mpobaro to ku'uli' tohe'i, toi-wadi lolita-ku: ada to kituku' kai', tobine kana mokaramuai hi pogamparaa, pai' ada toe wo'o-mi to ratuku' topetuku' Alata'ala hi ngata-ngata ntani' -na. Ntani' -na ngkai toe, uma ria.
17A nɛeddi tura ɣer wayen nniḍen. Ɣef wayen yeɛnan tijmuyaɛ-nwen ur kkun-țcekkiṛeɣ ara, axaṭer ayen i deg ilaq aț-țeddum ɣer zdat, kunwi tețțuɣalem ɣer deffir.
17Kakaliliua-na, ria wo'o-pi hanyala to doko' ku'uli' -kokoi. Uma-koi ku'une' sabana kehi-ni tohe'i, apa' porumpu-ni uma mpokeni kalompea' -na, kadada'aa-na lau-wadi.
18Sliɣ belli m'ara tețnejmaɛem yețțili lxilaf gar-awen yerna umneɣ belli tella kra n tideț deg wayagi.
18Lomo' -lomo' -na, ku'epe kareba to mpo'uli': ane morumpu-koi mogampara, ria posisalaa-ni hadua pai' hadua. Hiaa' neo' kupemakono mpu'u-e'!
19Ilaq a d-yili lxilaf-agi gar-awen iwakken a d-banen wid yeṭṭfen di liman seg wul.
19Lompe' lau-di ane ria posisalaa-nie, bona incana ba hema mpu'u-koi to moroho petuku' -ni hi Pue'.
20M'ara tedduklem ɣer imensi n usmekti, ur txeddmem ara akken yebɣa Sidi Ṛebbi !
20Jadi', ane moromu-koi hangkaa-ngkania, po'ingku-ni uma natao hi tauna to morumpu ngkoni' roti pai' nginu anggur mpokiwoi kamate-na Pue' Yesus.
21Axaṭer wa yețḥiri ad yečč lqut-is, wa mazal-it yelluẓ wayeḍ yeṛwa, yeskkeṛ.
21Apa' hi poromu-ni, ria-koi hantongo' to kaliliu mpokoni' pongkoni' -ni moto pai' nginu anggur-ni moto, alaa-na nipolangu moto-mi-koina. Hiaa' doo-ni to uma nakariai, mo'oro' moto-ra.
22Amek ! Ur tesɛim ara ixxamen nwen iwakken aț-țeččem aț-țeswem ? Neɣ tebɣam aț-țesseɣlim lqima n tejmaɛt n Sidi Ṛebbi, aț-țesneḥcamem wid ur nesɛi acemma ? D acu ara wen-d-iniɣ, a kkun cekkṛeɣ ? Ur kkun-țcekkiṛeɣ ara ɣef wayagi !
22Ha uma-koi tomia-e? Agina ngkoni' pai' nginu moto-mokoi rala tomi-ni ntuku' konoa-ni. Napa pai' hewa toe kehi-ni hi pogamparaa-e? Ba nipokedi' -ra-rana hingka doo-ni to napobagia Alata'ala? Doko' ni'eai' -ra to uma nakariai-e? Napa to kana ku'uli' -kokoi tohe'i-e? Ha taoa-na ku'une' -koi? Uma-hanae'! Hi gau' -ni tohe'e uma-koi ku'une'.
23D ayen i yi-d-ițțunefken s ɣuṛ Sidi Ṛebbi i wen-slemdeɣ nekkini. Deg iḍ-nni i deg yețțuzenz Sidna Ɛisa, yeddem-ed aɣṛum,
23Apa' kutudui' moto-koi wengi napa batua-na ngkoni' pai' nginu hangkaa-ngkania mpokiwoi kamate-na Pue'. Pai' napa to kutudui' -kokoi toe, kutarima ngkai Pue' moto. Hi bengi karapobalu' -na Pue' Yesus, na'ala' -mi roti
24yeḥmed Sidi Ṛebbi yebḍa-t yenna : « Wagi d lgețța-w yețțunefken fell awen, xeddmet ayagi iwakken a yi-d țmektayem. »
24pai' ka'oti-na mpo'uli' tarima kasi hi Alata'ala, napihe-pihe pai' na'uli' -raka ana'guru-na: "Toi-mi woto-ku to kutonu mpotolo' -koi. Babehi-mokoi ada toi bona mpokiwoi-a."
25Daɣen, mi fukken učči, yeddem ed taqbuct yenna : « Taqbuct-agi d lemɛahda tajḍiṭ s idammen-iw ; xeddmet ayagi iwakken a yi-d-tețmektayem. »
25Wae wo'o ka'oti-ra ngkoni', na'ala' sangkiri' to ihia' anggur, pai' na'uli': "Ihi' sangkiri' toi mpobatuai pojanci Alata'ala to bo'u, to mpoposidai' Alata'ala pai' manusia', to rapadupa' hante raa' -ku. Butu ngkani-ni nginu, babehi-koi tohe'i bona mpokiwoi-a."
26Axaṭer kra n tikkelt i deg ara teččem seg weɣṛum-agi, i deg ara teswem si teqbuct agi, tețxebbiṛem s lmut n Lmasiḥ alamma d ass i deg ara d-yuɣal.
26Jadi', butu ngkani takoni' roti pai' ta'inu anggur hangkaa-ngkania hewa toe, to tababehi toe mpotutura kamate-na Pue', duu' -na rata nculii' -i mpai'.
27Daymi win ara yeččen seg weɣṛum-agi, ara yeswen si teqbuct-agi n usmekti n Lmasiḥ, m'ur sen-yefki ara lqima, yewwi ddnub ɣer yiri-s ɣef ddemma n lǧețța akk-d idammen n Lmasiḥ.
27Toe pai' ku'uli' -kokoi: tauna to ngkoni' roti ba mpo'inu anggur Pue' toe hante kehi to uma natao, bate masala' -ra, apa' hewa uma rasaile' woto pai' raa' -na Pue' to nabatuai ada toe.
28Ihi mkul yiwen ad ixemmem deg yiman-is uqbel ad yečč seg weɣṛum-nni neɣ ad isew si teqbuct-nni.
28Jadi', butu dua tauna kana mpoparesa' ncala' kehi-na, pai' lako' ma'ala-idi ngkoni' roti pai' nginu anggur toe.
29Axaṭer ma yella yiwen deg-wen yečča neɣ yeswa tiremt n usmekti n Lmasiḥ, mbla ma yefka lqima i lǧețța n Lmasiḥ, yewwi-d lɛiqab i yiman-is.
29Apa' tauna to ngkoni' roti pai' nginu anggur toe hante kehi to uma natao, bate nahuku' -ra Alata'ala, apa' uma rasaile' woto-na Pue' to nabatuai ada toe.
30Ɣef wayagi i llan gar-awen aṭas n wid ihelken akk-d ineɛyuba, yerna aṭas deg-sen i gemmuten.
30Apa' ngkai toe-die pai' alaa-na wori' -koi to peda' ba lente wuku-nie, pai' ria mpu'u-mi doo-ni to mate.
31Lemmer nețḥadar ɣef yiman nneɣ, tili ur d-nețțawi ara lɛiqab n Sidi Ṛebbi fell-aneɣ.
31Jadi', ane taparesa' mperi'ulu moto-hawo kehi-ta, uma-hawo nahuku' -ta Pue'.
32S wakka m'ara ɣ-iɛaqeb Sidi Ṛebbi, yețṛebbi-yaɣ iwakken ur aɣ yețḥasab ara d wat n ddunit.
32Aga ane nahuku' -ta Pue' hewa toe, batua-na naparesai' -ta hewa hadua tuama mpoparesai' ana' -na, bona neo' -ta mpai' rahuku' hangkaa-ngkania hante tauna to uma mpo'incai Pue'.
33Ihi ay atmaten, asmi ara tennejmaɛem iwakken aț-țeččem, myeṛǧut wway gar-awen.
33Ngkai toe-mi ompi' -ompi' -ku, ane morumpu-koi ngkoni' roti pai' nginu anggur mpokiwoi kamate-na Pue', agina momepopea-koi pai' lako' ngkoni' hangkaa-ngkania.
34Ma llan wid yelluẓen, ad ččen uqbel deg wexxam-nsen iwakken ur d-tesseɣlayem ara lɛiqab n Sidi Ṛebbi fell-awen m'ara tennejmaɛem. Timsalin nniḍen a tent-fruɣ m'ara n-aseɣ.
34Ane ria to mo'oro', ngkoni' ncala' hi tomi-na. Nee-neo' mpai' morumpu-koi bona mogampara, hiaa' mporata huku' lau-dakoi ngkai Pue'. Pai' ane gau' -gau' to ntani' -na, ku'atoro' ane rata-a-damo mpai'.