1Ay atmaten, bɣiɣ a wen-d smektiɣ tura lexbaṛ n lxiṛ i wen-d-ssawḍeɣ, win akken i tqeblem yerna tḥerzem-t ;
1Kakaliliua-na ompi' -ompi', doko' kupopokiwoii-koi ihi' Kareba Lompe' to kuparata-kokoi. Nitarima-mi Kareba Lompe' toe pai' moroho pepangala' -ni duu' tempo toi.
2s Lexbaṛ agi n lxiṛ i tețwasellkem ma yella tettebɛem-t akken i wen-t-id-nniɣ, neɣ m'ulac liman-nwen am akken d aḍu.
2Tehore-mokoi ngkai huku' jeko' -ni, asala moroho pongkakamu-ni Kareba Lompe' to kuparata-kokoi toe, nee-neo' mpai' uma ria tuju-na pepangala' -ni.
3Slemdeɣ-awen di tazwara ayen i lemdeɣ nekkini : Lmasiḥ yemmut ɣef ddnubat-nneɣ akken yura ;
3Kareba Lompe' to kuparata-kokoi toe ompi', to kutarima wo'o-kuwo. To poko-na mpu'u: Kristus mate mpotolo' jeko' -ta, hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'.
4yețwamḍel, yuɣal-ed ɣer tudert ass wis tlata, akken i t-id-nnant tira iqedsen.
4Ratana-i, pai' hi eo katolu-na rapotuwu' nculii' -imi, hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli'.
5Iwala-t Buṭrus, walan-t daɣen ṛṛusul di tnac yid-sen.
5Oti toe, napopehuwu-mi woto-na hi Petrus, oti toe hi ana'guru-na to ntani' -na wo'o.
6Rnan walan-t daɣen akteṛ n xemsmeyya n watmaten deg yiwet n teswiɛt ; aṭas deg-sen mazal-iten ddren ar tura, ma d kra deg-sen mmuten.
6Oti toe, mehupa' wo'o-imi hi lima atu labi tauna hangkani lau. Kaworia' -ra tuwu' -pidi duu' tempo toi, aga ba hangkuja dua-ra mate-ramo.
7Yerna iwala-t Yeɛqub akk-d ṛṛusul meṛṛa.
7Oti ngkai ree, mehupa' wo'o-imi hi Yakobus, pai' hi hawe'ea suro-na.
8Mi t-walan akk, walaɣ-t idheṛ-iyi-d daɣen i nekkini yellan d ulac.
8Ka'omea-na lia, mehupa' wo'o-imi hi aku'. Aku' -e-kuwo, uma-a hewa suro-na to ntani' -na. Aku' -le jadi' suro Pue' Yesus ncorobaa hi tempo to uma rasangka, hewa ana'lei to putu hi eo to ko'ia wula-na.
9Nekk, yellan d aneggaru akk di ṛṛusul, ur uklaleɣ ara ad țțusemmiɣ d ṛṛasul axaṭer lliɣ țqehhiṛeɣ tajmaɛt n warraw n Ṛebbi.
9Apa' aku' suro Pue' Yesus to tepatu'ai lia tuwu' -ku ngkai hawe'ea suro-na. Kakoo-kono-na, uma-a natao rahanga' suro-na, apa' ri'ulu kubalinai' -ra topetuku' Alata'ala.
10S ṛṛeḥma n Sidi Ṛebbi i wwḍeɣ ɣer wayen akka i lliɣ tura ; ṛṛeḥma i yi-d-ifka ur tṛuḥ ara deg ulac, lameɛna uɣaleɣ xedmeɣ akteṛ-nsen meṛṛa, mačči s yiman-iw, meɛna s ṛṛeḥma n Sidi Ṛebbi yellan yid-i.
10Aga ngkai ahi' pai' petulungi-na Alata'ala, pai' alaa-na jadi' hewa tohe'i-ama-kuwo. Pai' ria mpu'u kalaua-na ahi' pai' petulungi-na hi aku'. Apa' aku' -mi to meliu pobago-ku ngkai hawe'ea suro Pue' Yesus to ntani' -na. Aga uma hante karohoa-ku moto. Ahi' pai' petulungi-na Pue' -hanale to mporohoi-ae.
11S wakka ihi, ama d nekk ama d nutni, atah wayen i nețbecciṛ yerna d ayen s wayes i tumnem.
11Jadi', ba ngkai hema ni'epe Kareba Lompe' toe, ba ngkai aku' ba ngkai suro to ntani' -na, uma mpenara'. Poko-nale, toe-mi-hawo to kipalele, pai' toe-mi to nipangala'.
12Ma neqqaṛ belli Lmasiḥ yeḥya-d si ger lmegtin, amek ihi kra deg-wen qqaṛen ulac ḥeggu n lmegtin ?
12Jadi', ane ntoa' kipalele-mi karapotuwu' -na nculii' Kristus ngkai kamatea-na, ha napa pai' ria-koi to ncapuaka katuwu' -ra nculii' tauna to mate hi Eo Kiama-e?
13Ma yella ulac ḥeggu n lmegtin, ihi Lmasiḥ daɣen ur d-iḥyi ara.
13Ane makono uma-rada tuwu' nculii' to mate-e, tantu wae wo'o-hawo Kristus uma-i rapotuwu' nculii'.
14Ma yella ihi Lmasiḥ ur d-iḥyi ara, ayen i nețbecciṛ d aḍu, ayen s wayes tumnem daɣen d aḍu.
14Pai' ane uma-i makono Kristus tuwu' nculii', uma ria kalaua-nakai mpopalele Kareba Lompe', uma wo'o ria tuju-na pepangala' -ni, apa' mepangala' -koi hi kareba to uma makono.
15Lemmer ț-țideț lmegtin ur d ḥeggun ara, neskaddeb ɣef Sidi Ṛebbi nukni i d-icehden belli yesseḥya-d Lmasiḥ si ger lmegtin. Lemmer ur t-id-isseḥyi ara, ihi lmegtin ur d-ḥeggun ara ;
15Melabi ngkai toe, monoa' -mi kamosabi' boa' -kai, apa' hi rala hanga' Alata'ala ki'uli' kanapotuwu' -na nculii' Kristus. Hiaa' ane makono mpu'u tauna to mate uma mpai' rapotuwu' nculii', batua-na, Alata'ala uma mpotuwu' nculii' -i Kristus.
16axaṭer ma yella lmegtin ur d-ḥeggun ara, Lmasiḥ daɣen ur d-iḥyi ara.
16Apa' ane uma-ra-hawo rapotuwu' nculii' tauna to mate-e, tantu wae wo'o-wadi-hawo Kristus uma-i-hawo rapotuwu' nculii'.
17Ma yella Lmasiḥ ur d-iḥyi ara, ihi liman-nwen am akken d aḍu, mazal-ikkun di ddnub-nwen,
17Pai' ane uma mpu'u-i-hawo rapotuwu' nculii', uma ria kalaua-na pepangala' -ni, uma-koi tebahaka ngkai huku' jeko' -ni.
18ula d imasiḥiyen yemmuten negren, liman-nsen iṛuḥ d ulac.
18Pai' wae wo'o, to Kristen to mpolia' mate-ramo, bate mate rala jeko' -ra-ramo pai' -ra mpotoa' naraka.
19Ma yella asirem-nneɣ di Lmasiḥ di ddunit-agi kan i gella, d nukni i gețɣiḍen akteṛ n yemdanen n ddunit meṛṛa.
19Ane rapa' -na Kristus mpotulungi-ta bula-ta tuwu' hi dunia' toi, pai' hudu ree-wadi petulungi-na hi kita', batua-na ngkai hawe'ea tauna hi dunia' kita' toi-mi-tana to mpe'ahii' lia.
20Meɛna Lmasiḥ iḥya-d si lmut, d nețța i d amezwaru i d-iḥyan ɣef wid akk yemmuten ;
20Tapi' to makono: rapotuwu' nculii' mpu'u-imile Kristus-e. Pai' katuwu' -na nculii' toe hewa janci karapotuwu' -ra nculii' wo'o mpai' hawe'ea topetuku' -na to mate.
21axaṭer, am akken i d-tekcem lmut ɣer ddunit s yiwen wergaz, s yiwen wergaz daɣen i d-yusa ḥeggu n lmegtin.
21Apa' ngkai jeko' tau hadua pai' alaa-na manusia' kana mate, wae wo'o ngkai pobabehi tau hadua pai' alaa-na manusia' to mate rapotuwu' nculii'.
22Am akken i weṛten meṛṛa yemdanen lmut imi d-kkan s ɣuṛ Adam, akken daɣen wid akk yumnen s Lmasiḥ a d-ḥyun si ger lmegtin imi umnen yis,
22Hawe'ea tauna to mosidai' hante Adam kana mate. Wae wo'o hawe'ea to mosidai' hante Kristus bate mporata katuwua' to bo'u.
23ḥeggu-agi ilaq a d-idṛu di lweqt-is : Lmasiḥ iḥya-d d amezwaru, ass n tuɣalin-is a d-ḥyun meṛṛa wid yellan d ayla-s.
23Aga hore-hore pomeduncu-na: To lomo' -na tuwu' nculii', Kristus. Pai' hi karata-na nculii' hi rala dunia', lako' rapotuwu' nculii' wo'o-rada tauna to napobagia.
24Imiren a d-taweḍ taggara, Lmasiḥ ad issenger tizmar, lḥekmat d wid iḥekmen ; ad yerr tagelda i Sidi Ṛebbi Baba-tneɣ.
24Oti toe-di mpai', lako' rata kahudua dunia'. Kristus mpodagi hawe'ea topoparenta pai' hawe'ea to mokuasa pai' to mobaraka', pai' -i moparenta jadi' Magau'. Oti toe, pai' natonu huraa kamagaua' -na hi Alata'ala to Tuama.
25Axaṭer ilaq Lmasiḥ ad yeḥkem alamma yerra iɛdawen-is seddaw iḍaṛṛen-is.
25Apa' Kristus kana moparenta jadi' Magau' duu' -na Alata'ala mpopengkoru hawe'ea bali' -na hi Hi'a.
26Aɛdaw aneggaru ara yessenger, d lmut.
26Jadi', ane napotuwu' nculii' hawe'ea topetuku' -na pai' uma-pi ria kamatea, ma'ala ta'uli' nadagi-mi bali' -na to ka'omea-na, toe-mi kamatea.
27Axaṭer am akken yura : Sidi Ṛebbi yerra kullec seddaw yiḍaṛṛen-is+ . Meɛna mi gura belli kullec yuɣal seddaw yiḍaṛṛen-is, iban belli Win yerran kullec seddaw yidaṛṛen-is ur ițekki ara.
27Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': "Alata'ala mpopengkoru hawe'ea-na hi Hi'a." Jadi' monoto-mi ta'inca: bate hawe'ea-na mpai' rapopengkoru hi Kristus. Sampale to uma rapopengkoru hi Hi'a, muntu' Alata'ala-wadi, apa' Hi'a-mi to mpopengkoru hawe'ea-na hi Kristus.
28M'ara yuɣal kullec ger ifassen n Lmasiḥ, imiren nețța yellan d mmi-s, ad yuɣal seddaw n lḥekma n win i s-d-yefkan kullec ; iwakken Sidi Ṛebbi ad yeḥkem ɣef kullec.
28Jadi', ane hawe'ea-na-damo rapopengkoru hi Kristus, Hi'a wo'o-hawo mpai' mengkoru hi Tuama-na, apa' hewa to ku'uli' we'i, Alata'ala-mi to mpopengkoru hawe'ea-na hi Hi'a. Ngkai ree-damo mpai', pai' Alata'ala mpoparentai hawe'ea-na pai' meliu kabohe hanga' -na ngkai hawe'ea-na.
29Kra n yemdanen țnadin ad țwaɣedṣen ɣas lukan ad awḍen ɣer lmut,f+ lemmer ț-țideț lmegtin ur d-ḥeggun ara, acuɣeṛ ihi i țnadin ad țwaɣedṣen ?
29Beiwa-mi ompi', ane makono mpu'u tauna to mate uma-pi mpai' tuwu' nculii', napa pai' ria-ra tauna to raniu' mposulewata doo-ra to mate? Ane uma mpu'u-hawo mpai' tuwu' nculii' tomate-e, napa pai' rababehi ada-ra toe?
30I nukni, acimi i nețqabal lmut kull ass ?
30Pai' kai' wo'o, neo' uma ria kaputua-nakai rapongasai' bali' -kai sabana mpokeni-kai Kareba Lompe'. Hiaa' ane uma mpu'u-hawo rapotuwu' nculii' tomate-e, napa-mi kalaua-na hawe'ea to kitodohaka toe?
31Ay atmaten, yal ass țwaliɣ lmut ger wallen-iw ; s tideț i wen-d-nniɣ ayagi axaṭer tellam d sebba n zzux-iw imi tedduklem d Ssid-nneɣ Ɛisa Lmasiḥ.
31Aku' -le, butu eo-na olo' mpobira' -a tuwu' sabana pobago-ku mpokeni Kareba Lompe'. Mpu'u ompi'! Napa to ku'uli' -kokoi makono lia, pai' bohe mpu'u nono-ku sabana koi' ompi', apa' mepangala' -mokoi hi Pue' -ta Kristus Yesus.
32Ma yella ɣef ddemma n ccan n yemdanen i nnuɣeɣ d lewḥuc di temdint n Ifasus, acu n lfayda i sɛiɣ ? Ihi m'ur d-ḥeggun ara lmegtin : a nṛuḥ kan a nečč, a nsew axaṭer azekka a nemmet akken i t-id-iqqaṛ yiwen n lemtel.
32Hi rehe'i-a hi ngata Efesus, ria-ama hangkani radulu tauna to buko' mpobinata. Hiaa' ane rapa' -na kutodohaka hawe'ea toe bula-ku tuwu' hi wongko dunia' toi, pai' tauna to mate uma-pi tuwu' nculii', napa-mi-kuwo kalaua-na? Ane tomate uma mpai' rapotuwu' nculii', agina lau-pi ngkoni' pai' nginu-tamo mpali' kagoea', apa' mepulo romengi mpai', mate-tamo, pai' hudu ree-wadi katuwu' -ta. Wae-mi lolita tauna hantongo'.
33Ḥadret aț-țețwakellxem, axaṭer tikli d yemcumen tessufuɣ i webrid.
33Neo' -koi ma'ala rabagiu! Ane nituku' -ra to mposapuaka katuwu' -ra nculii' tomate, po'ingku-ni to lompe' mobali' jadi' dada'a wo'o mpai'.
34Uɣalet-ed ɣer leɛqel nwen, xḍut i yir abrid ; axaṭer kra deg-wen țeddun am akken ur ssinen ara Ṛebbi ; ayagi nniɣ-t-id iwakken aț-țenneḥcamem.
34Toe pai' ku'uli' -kokoi: Pakanoto-mi nono-ni hewa to kasipato' -na, bahakai-mi mpobabehi jeko'. Apa' ria-pidi-koi to ko'ia monoto nono-ni mpo'inca Alata'ala. Lolita-ku tohe'i-e, ku'uli' bona me'ea' -koi.
35Meɛna alebɛaḍ a d-yini : « amek ara d-ḥyun lmegtin ? Amek ara tili lǧețța s wayes ara d-uɣalen ? »
35Tantu ria-ra to mpekune': "Ha beiwa-hawo tomate bisa rapotuwu' nculii' -e? Woto to beiwa mpai' to rawai' -rakae?"
36A win ur nefhim ! Ayen ara tzerɛeḍ m'ur yemmut ara deg wakal, ur d-ițamɣay ara.
36Wojo mpu'u tauna to mpekune' hewa tetu! Ane mpotuja' -ta ba napa-napa, tinuja' -ta ko'ia tuwu' ane uma-i ratana pai' ra'urihi hewa tomate ncala'.
37Ayen akken i tzerɛeḍ mačči d ayen i d-yemɣin meɛna d aɛeqqa kan n yired neɣ n zerriɛa nniḍen.
37Pai' napa to tatuja', unto' mara-i-wadi, ba pae-i ba tinuja' to ntani' -na. Uma-hawo tapuna' hi rala tana' hamuli to ntali kaho-na pai' rau-na. Unto' mara-wadi-hawo to tatuja' -e.
38Imiren Sidi Ṛebbi a s-yefk lǧețța akken yebɣa, yal zzerriɛa a s-yefk ṣṣifa i s-ilaqen.
38Ka'oti-na ratuja', Alata'ala mpotuwu' -i ntuku' konoa-na, duu' -na mehupa' tumai hangkaho pae ba napa-i, butu nyala unto' tuwu' hore-hore ntuku' lence-ra moto-ra-rawo.
39Seg wayen akk yețțidiren ur sɛin ara irkul yiwet n ṣṣifa ; ṣṣifa n wemdan weḥd-es, tin n lmal weḥd-es, tin n yefṛax weḥd-es, tin n iselman daɣen weḥd-es.
39Ane tapekiri wo'o hawe'ea binata to tuwu' hi wongko dunia', uma ntumuu hibalia lence-ra. Manusia', kahanyala-na lence-ra. Danci, kahanyala-na lence-ra. Uru, kahanyala-na lence-ra. Butu nyala binata, hore-hore ntani' -na lence-ra.
40Llant daɣen ṣṣifat n igenwan akk-d ṣṣifat n ddunit, yal yiwet s tafat-is ;
40Wae wo'o to hi langi', hewa eo, wula pai' betue', uma hibalia hante to hi dunia'. To hi langi' -hawo, kahanyala-na kancola-ra, pai' to hi dunia' kahanyala-na kancola-ra.
41tafat n yiṭij weḥd-es, tafat n waggur weḥd-es, tafat n yitran daɣen weḥd-es ; ula seg itri ɣer wayeḍ temxalaf tafat-nsen.
41Pehini eo kahanyala-na. Pehini wula, pehini betue' hore kahanyala-na wo'o. Bangku' betue' -betue' -hawoe', hore-hore hanyala moto wo'o-rawo pehini-ra.
42Akka ara tedṛu asm'ara d-ḥyun lmegtin. Lǧețța m'ara tekcem akal, trekku ; meɛna m'ara d-teḥyu ur tețțuɣal ara aț-țerku.
43Wae-mi mpai' tomate-e ane tuwu' nculii' -ra. Bula-ta tuwu' hi dunia' toi, lente pai' mpe'ahii' woto-ta. Ane mate-ta mpai', woto-ta ratana pai' jadi' pope. Aga ane rapotuwu' nculii' -tapa mpai', rabalii' -mi woto-ta toi jadi' woto to moroho pai' ncola, to uma-pi mate ba jadi' pope.
43M'ara ț-țerren ɣer wakal tețțuɣal d ulac, meɛna m'ara d-teḥyu, a d-teḥyu s ccan d ameqqran. M'ara ț-țerren ɣer wakal teffeɣ-iț tezmert, m'ara d-teḥyu a d-teḥyu s lǧehd d ameqqran.
44To ratana, woto-ta to natao tuwu' hi dunia' toi. Aga ane rapotuwu' nculii' -ta-damo mpai', rabalii' woto-ta jadi' woto to natao mo'oha' hi suruga sabana baraka' Inoha' Tomoroli'. Woto-ta tempo toi, woto to natao mo'oha' hi dunia'. Woto-ta hi eo mpeno, woto to natao mo'oha' hi suruga.
44Tekcem ɣer wakal s yiwet n ṣṣifa, a d-teḥyu s ṣṣifa nniḍen ; akken tella lǧețța n wemdan, tella daɣen lǧețța n Ṛṛuḥ.
45Hewa to te'uki' hi rala Buku Tomoroli': Alata'ala mpajadi' manusia' to lomo' -na, to rahanga' Adam, pai' nawai' -i katuwua'. Aga Kristus ma'ala rahanga' Adam to ka'omea-na. Hi'a to mpowai' -ta katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na.
45Daymi i d-nnant tira iqedsen : Adem yellan d amdan amezwaru yuɣal d amdan yeddren, meɛna Adam aneggaru, d Ṛṛuḥ i d-yețțaken tudert.
46Alata'ala uma kaliliu mpobalii' woto-ta bona natao-ta mo'oha' hi suruga. To lomo' -na nawai' -taka, woto-ta to natao mo'oha' hi dunia' toi. Mpeno-damo pai' lako' nawai' -ta woto to natao mo'oha' hi suruga.
46Mačči d amdan n ṛṛuḥ i d-yusan d amezwaru, meɛna d amdan n ddunit, amdan n ṛṛuḥ yerna-d deffir-es.
47Manusia' to lomo' -na rapajadi' ngkai tana', pai' -i mo'oha' hi wongko dunia' toi. Aga Kristus ma'ala rahanga' Adam karodua-na. Hi'a, ngkai suruga-i-hana.
47Amdan amezwaru yekka-d seg wakal, d amdan n ddunit ; amdan wis sin yusa-d seg igenni.
48Hawe'ea tauna hi dunia', tuwu' hewa Adam, apa' muli-na omea-ta. Aga hawe'ea to mosidai' hante Kristus mporata katuwua' to ngkai suruga, hewa katuwu' -na Kristus.
48Akken yella wemdan n ddunit, ara yilin yemdanen n ddunit ; daɣen akken yella wemdan n igenwan ara yilin yemdanen n igenwan.
49Tempo toi, katuwu' -ta hewa katuwu' -na Adam, apa' woto-ta woto to natao mo'oha' hi dunia' -pidi. Mpeno-damo pai' lako' tuwu' -ta hewa Kristus, pai' nto'u toe mpai' woto-ta natao mo'oha' hi suruga.
49Akken i ncuba ɣer wemdan n ddunit ara ncabi ɣer wemdan n igenwan.
50Ompi' -ompi', patuju-ku hewa toi: woto-ta hi dunia' toi rapajadi' ngkai ihi pai' raa'; uma-ta mpai' ma'ala mo'oha' hi rala Kamagaua' Alata'ala to hi suruga hante woto-ta to hewa toi. Uma-ta ma'ala mo'oha' hi suruga hante woto-ta to bisa mate toi, apa' uma-hana ria kamatea hi ria.
50Ay atmaten, atan wayen bɣiɣ a d-iniɣ : lǧețța n weksum d idammen ur tweṛṛet ara tageldit n Ṛebbi. Ayen ara yemten ur yezmir ara ad yewṛet ayen ur nețmețțat ara.
51Jadi', bona ni'inca, ku'uli' -kokoi tudui' to ko'ia napopehuwu Alata'ala ngkai owi, aga napopehuwu-mitaka tempo toi. Ane rata nculii' -ipi mpai' Pue' Yesus, ria-ta-pidi to ko'ia mate. Aga hawe'ea-ta bate kana rabalii', lompe' to tuwu' -pidi lompe' to mate-ramo.
51A wen-d-iniɣ yiwet n lbaḍna : ur nețɛedday ara akk si lmut meɛna lǧețțat-nneɣ ad nbeddalent.
52Tohe'e mpai' jadi' ncorobaa, rala-na hampinisi mata, nto'u karatuwui' -na sangkakala to ka'omea-na. Apa' nto'u sangkakala toe ratuwui', tomate rapotuwu' nculii' hante katuwua' to uma ria kahudua-na, pai' kita' to tuwu' -pidi rabalii' wo'o-tamo-tawo.
52Deg yiwet n teswiɛt, qqen tiṭ-ik teldiḍ-ț, m'ara d-inṭeq lbuq aneggaru, axaṭer lbuq a d-inṭeq, lmegtin a d-ḥyun ur țțuɣalen ara ad mmten, ma d wid i d-yufa lḥal mazal-iten ddren, ad beddlen ṣṣifa.
54Apa' woto-ta to bisa mate pai' jadi' pope tohe'i-e, kana rabalii' jadi' woto to uma ria kamatea-na pai' to uma jadi' pope. Jadi', ane rabalii' mpu'u-damo woto-ta tohe'i-e, lako' ree-di mpai' kadupa' -na lolita to te'uki' hi rala Buku Tomoroli' owi to mpo'uli': Alata'ala mpodagi kamatea, uma-pi ria kamatea."
53Ilaq lǧețța-yagi irekkun aț-țels ayen ur nrekku ara, lǧețța ara yemten aț-țels ayen ur nețmețțat ara.
55Alata'ala mpobahaka-ta mpai' ngkai hawe'ea to mpokeni kamatea, uma-pi mpai' ria kuasa-na kamatea hi kita'.
54Asm'ara tels lǧețța-agi irekkun ayen ur nrekku, asmi ara tels lǧețța-agi ara yemten ayen ur nețmețțat, ad yedṛu wawal-nni yuran di tira iqedsen : Tazmert n Sidi Ṛebbi teɣleb lmut, tessebleɛ-iț. +
56Manusia' kana mate sabana jeko'. Pai' jeko' manusia' kana rahuku' apa' mpotiboki Atura Pue'.
55A lmut, anida-ț tezmert-im ? A lmut, anda-ț tsiqest-im + ?
57Aga tarima kasi ta'uli' hi Alata'ala, apa' nabahaka-tamo ngkai hawe'ea toe we'i, pai' nawai' -ta pedagia, sabana petauntongoi' -na Yesus Kristus Pue' -ta.
56Tisiqest n lmut, d ddnub ; ma d ddnub, d ccariɛa i d-isbeggnen tazmert-is.
58Ngkai toe-mi ompi' -ompi' to kupe'ahi', pakaroho pepangala' -ni, neo' -koi mogego', baka' oa' -koi mpobago bago Pue', apa' ni'inca moto-hawo napa to nipobago-ki Pue' uma-hawo mpai' bayangi', bate ria hiwili-na.
57A neḥmed Sidi Ṛebbi i ɣ-d-yefkan tazmert-is s Ssid-nneɣ Ɛisa Lmasiḥ !
58S wakka ay atmaten eɛzizen, ǧehdet ur ɣellit ara. Țnernit kul ass di lecɣal n Ssid-nneɣ, ẓret belli leɛtab-nwen ɣef ddemma n Ssid-nneɣ ur yețțili ara mbla lfayda.