Kabyle: New Testament

Uma: New Testament

1 Corinthians

7

1A nɛeddit tura ɣer isteqsiyen i yi-d-tefkam di tebṛaț-nwen teqqaṛem : « D ayen yelhan i wergaz m'ur yezwiǧ ara ».
1Kakaliliua-na ompi', mpotompoi' -a pompekunea' -ni to hi rala sura-ni to nipakatu-ka. Makono-di, lompe' ane tomane uma motobinei-e.
2Ț-țideț, meɛna iwakken ur d-yețțili ara leḥṛam, axiṛ-as i wergaz ad yesɛu tameṭṭut-is, axiṛ-as i tmeṭṭut aț-țesɛu argaz-is.
2Aga aku' mpo'uli', agina tomane mpotobine tobine-na moto-hawo, pai' tobine mpotomane tomane-na moto, bona neo' ria to mogau' sala' hewa to lalau.
3Argaz ilaq ad ixdem lebɣi i tmeṭṭut-is, tameṭṭut daɣen ilaq aț-țexdem lebɣi i wergaz-is.
3Uma lompe' ane tomane mpolaahi tobine-na ba tobine mpolaahi tomane-na, alaa-na uma-rapa hampoturua lau. Tomane kana mpo'ihii' gau' ncamoko hi tobine-na, wae wo'o-hawo tobine hi tomane-na. Butu dua-nara hore mpo'ihii' pogau' himpau hira'.
4Tameṭṭut ur tezmir ara aț-țexdem ayen tebɣa s lǧețța-s, axaṭer lǧețța-s d ayla n wergaz-is ; argaz daɣen ur yezmir ara ad yexdem ayen i gebɣa s lǧețța-s, axaṭer lǧețța-s d ayla n tmeṭṭut-is.
4Tobine uma ma'ala mpo'uli': "Woto-ku, anu-ku moto-kuwo." To mpohawai' -i, tomane-na. Wae wo'o tomane uma ma'ala mpo'uli' woto-na anu-na moto-hawo. To mpohawai' -i, tobine-na.
5Ur țemyagit ara gar-awen anagar ma yella temsefhamem iwakken aț-țeǧǧem kra n wussan i tẓallit ; imiren ddukklet daɣen ; ḥadret a wen-yaf Cciṭan abrid a kkun-iɣuṛṛ ma yella ur tezmirem ara aț-țeṭṭfem iman-nwen.
5Koi' tomane pai' tobine neo' himpau momelaahi alaa-na uma-koi hincoria hewa ada to ncamoko. Ane rapa' -na mpali' loga mosampaya-koi, pai' kahibaliaa-ni uma hincoria ba hangkuja kahae-na, ma'ala moto. Aga ane hudu-damo tempo toe, hincoria wo'o-mokoi. Apa' ane uma hewa toe-koi, mojoli lia-koi nasori seta mogau' sala' apa' uma nikulei' ntaha konoa-ni.
6Ayagi mačči d lameṛ i wen-fkiɣ, meɛna d aweṣṣi kan i kkun-weṣṣaɣ.
6To ku'uli' toi, bela hawa'. To ku'uli' -le, ane kahibaliaa-ni uma hincoria ba hangkuja kahae-na, ma'ala moto.
7Lemmer ufiɣ medden akk ad ilin am nekk, meɛna mkul yiwen d acu i s-d-ifka Sidi Ṛebbi, wa yefka-yas-d aya, wayeḍ yefka-yas-d ayen nniḍen.
7Kakoo-kono-na, kupokono lia ane hawe'ea tauna loa hewa aku'. Aga uma hawe'ea tauna mporata pakulea' bona uma motobinei ba uma motomanei. Butu dua tauna hore-hore mporata pakulea' ngkai Alata'ala, hadua hewa toi hadua hewa tetu.
8I wid ur nezwiǧ ara akk-d tuǧǧal a sen-iniɣ : yelha-yasen ma qqimen am nekk.
8Hi tauna to loa pai' hi tobine tobalu, ohe'i lolita-ku: lompe' lau ane bate-ni loa hewa aku'.
9Meɛna m'ur zmiren ara ad ṭṭfen iman-nsen, ad zewǧen axiṛ. Axiṛ-asen ad zewǧen wala aț-țecɛel tmes deg wulawen-nsen.
9Aga ane uma-koi ntaha, agina lau-pi ncamoko-koi. Apa' lompe' lau-pi ncamoko, ngkai hina-ni ncamoko uma nidadahi mpotaha.
10A d-fkeɣ lameṛ i imasiḥiyen izewǧen ; lameṛ-agi mačči s ɣuṛ-i i d-yekka meɛna s ɣuṛ Sidi Ṛebbi : tameṭṭut izewǧen ur ilaq ara aț-țeǧǧ argaz-is :
10Hi ompi' -ompi' to ncamoko-mi, ohe'i hawa' -ku-- aga bela aku' pue' lolita, Pue' Yesus-hana pue' lolita: tobine to motomanei, neo' -i mpogaa' -ki tomane-na.
11ma yella teǧǧa-t, ur s-ilaq ara aț-țɛawed zzwaǧ. Neɣ ma tebɣa, tezmer aț-țemṣalaḥ yid-es aț-țuɣal ɣuṛ-es. Argaz daɣen ur s-ilaq ara ad yebru i tmeṭṭut-is.
11Tapi' ane mpolia' napogaa' -miki, neo' -ipi motomanei. Ane uma wae, agina mpokanculihii-i tomane-na. Pai' tomane wo'o-hawo, neo' mpogaa' -ki tobine-na.
12Ɣef wayen yeɛnan wiyaḍ atan wayen zemreɣ a d-iniɣ ( ayagi s ɣuṛ-i mačči s ɣuṛ Sidi Ṛebbi ) : ma yella yiwen seg watmaten yesɛa tameṭṭut ur numin ara s Lmasiḥ yili teqbel aț-țeqqim d wergaz-is, ur ilaq ara a s-yebru ;
12Kakaliliua-na, hi ompi' -ompi' to ntani' -na, ohe'i lolita-ku-- tohe'i aku' moto-mi pue' lolita, uma ria hawa' ngkai Pue': ane ria hadua tomane to Kristen to mpotobine to bela-i to Kristen, hiaa' tobine-na toei dota tida hante hi'a, neo' napogaa' -ki.
13akken daɣen, tameṭṭut tamasiḥit yesɛan argaz ur numin ara s Lmasiḥ yili yeqbel ad iɛic yid-es, ur ilaq ara aț-țerwel fell-as.
13Wae wo'o ane tobine to Kristen to mpotomane to bela-i to Kristen, bo tomane-na toei dota tida dohe-na, neo' napogaa' -ki.
14Axaṭer argaz ur numin ara s Lmasiḥ yella seddaw leɛnaya n Sidi Ṛebbi s tmeṭṭut-is yumnen ; daɣen tameṭṭut ur numin ara s Lmasiḥ, tella seddaw leɛnaya n Sidi Ṛebbi s wergaz-is yumnen ; neɣ m'ulac dderya-nsen ad țwaḥesben d dderya n leḥṛam nutni yellan d dderya n leḥlal.
14Apa' tomane to uma mepangala' tetui, tetonu hi Pue' -imi sabana tobine-na. Pai' tobine to uma mepangala' tetonu hi Pue' wo'o-imi-hawo sabana tomane-na to mepangala'. Ane ke uma hewa toe, tantu ana' -ni hibalia ana' -ra to uma mpo'incai Pue'. Tapi' toe-e, ana' -ni bate tetonu hi Pue' -ramo sabana pepangala' totu'a-ra to hadua.
15Ma yella win ur numin ara s Lmasiḥ yebɣa ad imfaṛaq akk-d tmeṭṭut-is i gumnen, neɣ tameṭṭut ur numin ara s Lmasiḥ tebɣa aț-țemfaṛaq akk-d wergaz-is i gumnen, zemren ad mfaṛaqen ; argaz-nni neɣ tameṭṭut-nni yellan d imasiḥiyen ur d-yeqqim wayen i ten-icerken, axaṭer Sidi Ṛebbi yessawel aɣ-d iwakken a nɛic di lehna.
15Tapi' ane tauna to uma mepangala' hi Pue' tetui doko' mogaa', pelele' moto-imi. Hi gau' tohe'e, tobine ba tomane to mepangala' hi Pue' uma tehoo' hi ada poncamoko. Tapi' Alata'ala mpokio' -ta jadi' ana' -na bona tuwu' hintuwu'.
16Yerna amek i teẓriḍ kemm a tameṭṭut tamasiḥit belli tzemṛeḍ aț-țselkeḍ argaz-im ? Neɣ amek i teẓriḍ kečč ay argaz amasiḥi belli tzemreḍ aț-țselkeḍ tameṭṭut-ik ?
16Apa' uma ta'incai: meka' iko tobine mpokeni tomane-nu mepangala' hi Pue', ba iko tomane mpokeni tobine-nu mepangala' hi Pue'.
17Ilaq yal yiwen ad yelḥu s wayen i s-d-yefka Sidi Ṛebbi, yerna ad yeqqim di lḥala i deg yella asmi i s-d-yessawel. Akka i țweṣṣiɣ tijmuyaɛ n watmaten meṛṛa.
17Hi butu dua tauna Pue' mpowai' tuwu' to mosisala: ria-ta to loa, ria to motobinei, ria to tuwu' batua, ria to tuwu' maradika. Jadi', ane Alata'ala mpokio' -ta jadi' to Kristen, tatuku' -imi hi rala katuwu' -ta, hewa katuwu' -ta ami'. Toe-mi hawa' to kutudui' -raka hawe'ea to Kristen hi butu ngata kahilouaa-ku.
18Ma yella walebɛaḍ yuɣ-it lḥal yexten mi s-d-yessawel Sidi Ṛebbi, ilaq ad yeqqim akken yella ; ma yella walebɛaḍ ur yextin ara asmi i s-d-yessawel Sidi Ṛebbi, ur ilaq ara ad yexten.
18Rapa' -na hadua to Yahudi, mepangala' -imi hi Pue' Yesus, uma mingki' nabahaka Katoyahudi-na. Wae wo'o ane tauna to bela-i to Yahudi mepangala' hi Pue' Yesus, uma mingki' mpopetini' -i jadi' to Yahudi.
19Yexten walebɛaḍ neɣ ur yextin ara ulac deg-s ; ayen yesɛan azal d ṭṭaɛa n lumuṛat n Sidi Ṛebbi.
19Apa' hi poncilo Alata'ala, ratini' -ta ba uma-ta ratini', uma omea ria tuju-na. To motuju-le, mpotuku' hawa' Alata'ala.
20Ilaq yal yiwen ad iqqim akken i t-id-yufa lḥal asmi i s-d-yessawel Sidi Ṛebbi.
20Butu dua tauna, nau' ba beiwa katuwu' -ra, ane Alata'ala mpokio' -ra mepangala' hi Pue' Yesus, agina mpotuku' -ra Pue' hi rala katuwu' -ra toe.
21D akli i telliḍ asmi i k-d yessawel Sidi Ṛebbi ? Ur țxemmim ara, meɛna ma tusa-yak-ed teswiɛt i deg tzemreḍ aț-țesɛuḍ tilelli, faṛes-iț.
21Ane rapa' -na tuwu' batua-ta, pai' -ta nakio' Alata'ala jadi' to Kristen, neo' tapopeda' nono. Bate tuwu' batua moto-mi. Tapi' ane ria-hawo kalogaa-ta tebahaka ngkai kabatua-ta, mengkabahaka-tamo.
22Axaṭer akli iwumi d-yessawel Sidi Ṛebbi yuɣal d win yesɛan tilelli ɣer Sidi Ṛebbi ; daɣen amdan aḥuṛṛi iwumi d-yessawel Sidi Ṛebbi yuɣal d akli n Lmasiḥ.
22Ba tuwu' batua-ta ba tebahaka-tamo, hibalia-wadi hi poncilo Alata'ala. Apa' hadua batua to nakio' Alata'ala mepangala' hi Pue' Yesus, tebahaka-imi ngkai jeko' sabana posidaia' -na hante Pue'. Wae wo'o hadua maradika to nakio' Alata'ala mepangala' hi Pue' Yesus, batua Kristus wo'o-imi-hawo.
23Yella win ixelṣen fell-awen iwakken aț-țilim d iḥuṛṛiyen, ihi ur țțuɣalet ara d aklan n yemdanen.
23Alata'ala mpo'oli-mokoi, oti-mi nabayari. Neo' -pokoi mpotuku' konoa manusia'.
24Ihi ay atmaten, ilaq yal yiwen ad yeqqim zdat Ṛebbi di lḥala i deg yella asmi s-d-yessawel.
24Jadi', hewa to ku'uli' we'i ompi': nau' ba beiwa katuwu' -ta nto'u Alata'ala mpokio' -ta jadi' to Kristen, neo' -pi tabalii'. Hante petulungi ngkai Alata'ala, tatuku' -imi hi rala katuwu' -ta.
25Ɣef wayen yeɛnan wid ur nezwiǧ ara, Sidi Ṛebbi ur d-yenni kra fell-asen, meɛna a wen-d-fkeɣ ṛṛay-iw, nekk yerra Sidi Ṛebbi s ṛṛeḥma-ines tameqqrant d argaz yuklalen lețkal.
25Kakaliliua-na ompi', mpokahangai' -a tauna to loa-pidi. Uma ria hawa' to kutarima ngkai Pue' Yesus, aga nau' -pa wae, ku'uli' -kokoi pomporataa-ku moto-kuwo-- pai' lolita-ku toi masipato' nipangala', apa' na'ongko' -a Pue' jadi' suro-na sabana ahi' -na.
26Ɣuṛ-i d ayen yelhan i wergaz ma yeqqim akken yella ɣef ddemma n lweqt-agi iweɛṛen.
26Jadi', ohe'i pomporataa-ku: hi tempo tohe'i, kita' to Kristen bate mponyanyo wori' nyala kaparia, toe pai' ku'uli' agina neo' tabalii' katuwu' -ta eo-eo-na hi rala dunia' toi.
27Ma txeḍbeḍ tameṭṭut, ur țnadi ara a ț-teǧǧeḍ ; m'ur tezwiǧeḍ ara, ur țnadi ara aț-țzewǧeḍ.
27Rapa' -na: tauna to motobinei, neo' mpali' ohea-na bona mogaa' hante tobine-na. Tauna to uma motobinei, neo' mingki' motobinei.
28Tura ma yella ilemẓi neɣ tilemẓit zewǧen, ur wwin ara ddnub ; meɛna wid ara izewǧen ad ṛwun lḥif di tudert-nsen ; nekk mačči d ayen i wen-mennaɣ.
28Aga ane hadua kabilasa doko' motobinei, uma wo'o-hawo napojeko' -ki. Pai' ane hadua toronaa doko' motomanei, uma wo'o napojeko' -ki. Aga toe-wadi: tauna to ncamoko bate mporata kasusaa' hi rala dunia' toi. Pai' konoa-ku bona neo' -koi narumpa' kasusaa' toe.
29Atan wayen ara d-iniɣ ay atmaten : lweqt ițțazal, drus i d iqqimen, wid izewǧen ilaq ad ilin am akken ur zwiǧen ara,
29Ompi' -ompi', patuju-ku hewa tohe'i: kita' to Kristen, kana takiwoi ka'uma-napi wori' loga-ta hi dunia' toi. Toe pai' ku'uli', ngkai tempo tohe'i tauna to mpolia' ncamoko-mi kana mo'ingku hewa to uma ncamoko.
30wid yețrun ad ilin am akken ur țrun ara, wid ifeṛḥen am akken ur fṛiḥen ara, wid yețțaɣen am akken ur sɛin ara.
30Tauna to geo', neo' ntora mpenonoi kasusaa' -na. Tauna to goe', neo' ntora mpenonoi kagoea' -na. Tauna to me'oli-mi ba napa-napa, neo' ntora mpenonoi rewa-na.
31Wid yesɛan nnfeɛ di ddunit-agi am akken ur t-sɛin ara axaṭer ddunit-agi ur tețdum ara.
31Tauna to sese' mpali' katuwua' -ra hi rala dunia', neo' ntora mpenonoi katuwu' -ra hi dunia' toi-wadi. Apa' dunia' to tapo'ohai' toi neo' kahudua-nami.
32Ur bɣiɣ ara aț-țesɛum iɣeblan. Win ur nezwiǧ ara ițxemmim i lecɣal n Sidi Ṛebbi, yețnadi kan ad yeɛǧeb Sidi Ṛebbi ;
32Konoa-ku ompi' bona neo' -koi sese' mpenonoi katuwu' -ni. Tauna to uma motobinei, mpenonoi Pue' -i-wadi, doko' mpakagoe' nono Pue'.
33meɛna win izewǧen yețxemmim ɣef lecɣal n ddunit, yețnadi ad yeɛǧeb i tmeṭṭut-is ; ul-is yebḍa ɣef sin.
33Aga tauna to motobinei, mpenonoi wo'o-i katuwu' -na hi rala dunia' toi, doko' mpakagoe' nono tobine-na,
34Akken daɣen tameṭṭut ur nezwiǧ ara akk-d țlemẓit ; țxemmiment kan ɣef lecɣal n Sidi Ṛebbi iwakken ad ilint ț-țiqeddacin-ines s lǧețțat-nsent d ṛṛuḥ-nsent ; meɛna tin izewǧen tețxemmim kan ɣef lecɣal n ddunit d wamek ara teɛǧeb i wergaz-is.
34alaa-na mopenga nono-na. Wae wo'o posisalaa tobine to motomanei pai' to uma motomanei. Tobine to uma motomanei ba toronaa ntora mpenonoi Pue' -i-wadi, apa' konoa-na bona katuwu' -na pahalolia hi Pue' -wadi. Aga tobine to motomanei, mpenonoi wo'o-i dunia' tohe'i, doko' mpakagoe' nono tomane-na.
35Ur wen-d-nniɣ ara ayagi iwakken a kkun-kellxeɣ meɛna nniɣ awen-t-id i nnfeɛ-nwen axaṭer bɣiɣ aț-țeddum s tikli yelhan, yeṣfan iwakken aț-țeṭṭfem deg webrid n Lmasiḥ mačči deg wayen nniḍen.
35Pai' ku'uli' -kokoi tohe'i ompi', kalompea' -ni moto. Uma-a dota mpohoo' -koi hante wori' nyala parenta. Patuju-ku bona po'ingku-ni natao pai' masipato' oa' -wadi, bona ma'ala-koi mpotuku' Pue' hante uma ria to mposaleroi-koi.
36Ma yella yiwen deg-wen ixḍeb tilemẓit, iḥar ur yezmir ara ad yeṛǧu ibɣa ad yezweǧ, mačči d ddnub ma yella yezweǧ.
36Rapa' -na hadua kabilasa mokamae' hante hadua toronaa. Na'uli' kabilasa toei, uma natao ane uma oa' napotobine kamae' -na, apa' kamae' -na toe katuu-tu'aa-i mpai'. Jadi', ane doko' mpu'u-imi motobinei, agina lau-ramo ncamoko, uma-hawo napojeko' -ki.
37Ma d win iqesden s lebɣi-ines ur izeggej ara, ma yella yeẓra iman-is yezmer ad iṣbeṛ, d ayen yelhan i gexdem m'ur yezwiǧ ara.
37Aga ane rapa' -na kabilasa toei mpo'uli' hi rala nono-na: "Agina neo' -a motobinei,"-- uma ria to mpewuku-i, konoa-na moto-hawo-- pai' ane nakule' moto mpotaha konoa woto-na, lompe' ane uma lau-ra ncamoko.
38Ihi win izewǧen d ayen yelhan i gexdem, win ur nezwiǧ ara d ayen yelhan nezzeh.
38Jadi', to ncamoko lompe' moto, aga to uma ncamoko meliu kalompe' -na.
39Tameṭṭut izewǧen ur tezmir ara aț-țeǧǧ argaz-is skud mazal-it yedder, ma yella yemmut, tezmer aț-țɛiwed zzwaǧ d win tebɣa, acu kan ilaq ad yili d win yumnen s Lmasiḥ am nețțat.
39Ntuku' atura poncamoko, tobine to motomanei-mi tehoo' -i hi rala poncamoko-na hante tomane-na bula-na tuwu' -pidi tomane-na. Ane mate-damo-hawo tomane-na, tebahaka-imi ngkai ada poncamoko. Ma'ala moto-imi motomanei, asala tomane-na to bo'u to Kristen wo'o-i-hawo.
40Meɛna ɣef wakken walaɣ ma teqqim akken tella axiṛ-as, akken ara tesɛu lehna. Wagi d ṛṛay-iw nekk, ẓriɣ ula d nekk sɛiɣ Ṛṛuḥ n Sidi Ṛebbi.
40Aga meliu kamorasi' -na ane uma-ipi motomanei. Toe, pomporataa-ku moto-wadi-hawo. Aga nau' wae, ku'uli' karia-na wo'o-kuwo Inoha' Alata'ala hi aku'.