1Ay arraw-iw imeẓyanen, uriɣ awen ayagi iwakken aț-țexḍum i ddnub, meɛna ma yeɣli yiwen di ddnub, nesɛa win yețḥuddun fell-aɣ ɣer Baba Ṛebbi, d Ɛisa Lmasiḥ yellan d aḥeqqi.
1Ana' -ana' -ku, patuju-ku mpo'uki' tohe'i-e, bona neo' -ta mpobabehi jeko'. Aga ane ria to mpobabehi jeko', ria moto-i to mpotauntongoi' -ta hi nyanyoa Alata'ala to Tuama. Hi'a-mi Yesus Kristus to monoa'.
2Mačči ɣef ddemma n ddnubat nneɣ kan i gefka iman-is d asfel meɛna ula ɣef ddemma n ddnubat n yemdanen n ddunit meṛṛa.
2Pai' Hi'a-mi to mate jadi' tolo' woto-ta bona Alata'ala mpo'ampungi jeko' -ta. Pai' uma muntu' jeko' -ta kita' -wadi to natolo', tapi' jeko' hawe'ea manusia' wo'o.
3Ihi ma nețțaɣ awal i Sidi Ṛebbi yerna nḥerrez lumuṛat-is, d ayagi ara d-isbeggnen belli nessen-it.
3Ane tatuku' -mi hawa' Alata'ala, toi-mi pompetonoi-na bona ta'inca kata'inca-na mpu'u-imi.
4Win ara yinin : ssneɣ Ṛebbi yili ur yeṭṭif ara di lumuṛat-is, d akeddab, ulac deg-s tideț.
4Tauna to mpo'uli': "Ku'inca-imi-kuna Alata'ala," hiaa' uma-di natuku' hawa' -nae, moboa' -imi, pai' uma napoinono tudui' to makono.
5Ma d win yețțaɣen awal-is, iḥemmel Sidi Ṛebbi seg-wul-is. S wakka ara d-iban belli d ayla n Sidi Ṛebbi i nella.
5Tauna to mpotuku' lolita Alata'ala, hira' toe-mi to mpoka'ahi' Alata'ala mpu'u-mpu'u. Toi-mi pompetonoi-na bona ta'inca kahintuwu' -ta hante Alata'ala.
6Win ara yinin ṭṭfeɣ di Sidi Ṛebbi, ilaq ad ilḥu am akken yelḥa Lmasiḥ.
6Ane tauna to mpo'uli' tida-ra hintuwu' hante Alata'ala, po'ingku-ra kana hewa po'ingku-na Kristus.
7A wid eɛzizen, di tebṛaț-agi mačči d lameṛ ajdid i wen-d-wwiɣ, meɛna d lexbaṛ-nni i kkun-id-iwḍen si tazwara ; lameṛ-agi d awal-nni i wumi teslam yakan.
7Ompi' -ompi' to kupe'ahi', hawa' to ku'uki' -kokoi tohe'i, bela hawa' to bo'u. Hawa' toi, hawa' to mahae-mi ni'epe, to nitarima ngkai lomo' -nami. Hawa' toi, kareba to mpo'uli' momepoka'ahi' -ta hadua bo hadua.
8Meɛna zemreɣ a d-iniɣ belli lameṛ-agi d ajdid. Tideț-agi tban-ed di Lmasiḥ, tban-ed daɣen deg-wen ; imi ṭṭlam ițwexxiṛ, tafat n tideț tfeǧǧeǧ yakan.
8Aga nau' wae, hawa' to ku'uki' -kokoi toi, bate bo'u. Makono mpu'u-hana, hawa' toi hawa' to bo'u. Ni'inca moto toe ngkai Pue' Yesus, pai' ngkai kehi-ni to bo'u wo'o. Apa' kamoroo-rontoa-mi bengi-na, pai' mehini-mi baja to makono.
9Win yeqqaṛen leḥḥuɣ di tafat, yili nețța yekṛeh gma-s, mazal-it di ṭṭlam.
9Tauna to mpo'uli' ria-ra hi rala kabajaa-na, pai' mpokahuku' moto-ra ompi' -ra, bate hi rala kabengia-na oa' -ra-pidi.
10Win iḥemmlen gma-s, di tafat i gețțili, ur yelli ara deg-s wayen ara t-isseɣlin.
10Tauna to mpoka'ahi' ompi' -ra, tida-ra hi rala kabajaa-na, pai' uma ria napa-napa to mpahala'nawu' -ra.
11Ma d win ikeṛhen gma-s, di ṭṭlam i gella ; iteddu di ṭṭlam ur yeẓri anda ileḥḥu, axaṭer ṭṭlam isderɣel-as allen.
11Tauna to mpokahuku' ompi' -ra, bate hi rala kabengia-na oa' -ra-pidi. Momako' -ra hi rala kabengia-na, pai' uma ra'incai hiapa kahiloua-ra, apa' kabengia-na toe-mi to mpakawero-ra, alaa-na uma-ra pehilo.
12Uriɣ-awen ayagi ay ilmeẓyen imi i wen-țwaɛfan ddnubat-nwen ɣef ddemma n yisem-is.
12Ana' -ana', ku'uki' -kokoi sura tohe'i, apa' te'ampungi-mi jeko' -ni sabana Pue' Yesus.
13Uriɣ-awen ay ibabaten, axaṭer tesnem win yellan si tazwara. Uriɣ-awen ay ilmeẓyen, axaṭer tɣelbem amcum. Akken i wen-d-nniɣ yakan ay ilmeẓyen, uriɣ-awen axaṭer tesnem Baba Ṛebbi.
13Tuama-tuama, ku'uki' -kokoi sura tohe'i, apa' ni'inca-imi to ria ngkai lomo' -na. Kabilasa-kabilasa, toronaa-toronaa, ku'uki' -kokoi sura tohe'i, apa' nidagi-imi anudaa'.
14Uriɣ-awen ay ibabaten, axaṭer tesnem win yellan si tazwara. Uriɣ-awen ay ilmeẓyen, axaṭer tǧehdem, awal n Sidi Ṛebbi yezdeɣ deg-wen yerna tɣelbem amcum.
14Ku'uki' hi koi' ana' -ku, apa' ni'inca-imi Tuama-ta. Ku'uki' hi koi' tuama-tuama, apa' ni'inca-imi to ria ngkai lomo' -na. Ku'uki' hi koi' kabilasa pai' toronaa, apa' moroho-mi pepangala' -ni, nipoinono Lolita Alata'ala, nidagi-imi anudaa'.
15Ur ḥemmlet ara ddunit d wayen yellan deg-s. Ma yella walebɛaḍ ihemmel ddunit, leḥmala n baba Ṛebbi ur telli ara deg-s ;
15Neo' -ta mpoka'ahi' dunia' toi, pai' ba napa-napa ihi' -na. Hema to mpoka'ahi' dunia' toi, uma-ra mpoka'ahi' Alata'ala to Tuama.
16axaṭer ayen akk yellan di ddunit, lebɣi n tnefsit, ṭṭmeɛ di kra n wayen i gɛeǧben i wallen akk-d zzux i d ițekken si cci n ddunit, mačči s ɣuṛ Baba Ṛebbi i d-kkan lameɛna si ddunit.
16Apa' hawe'ea to hi rala dunia' toi-- hewa kahinaa nono-ta to dada'a, napa to tahilo pai' tapokahina, napa-napa to mpokalangko nono-ta-- hawe'ea toe lau bela to ngkai Tuama-ta, bate to ngkai dunia' -hana.
17Ddunit d wayen yellan deg-s ad iɛeddi, kullec ad ikfu ; ma d win ixeddmen lebɣi n Sidi Ṛebbi ad yidir i dayem.
17Hiaa' dunia' toi-e neo' mogero-mi, wae wo'o hawe'ea ihi' -na to tapokahina. Tapi' tauna to mpotuku' konoa Alata'ala bate tuwu' duu' kahae-hae-na.
18Ay arrac imeẓyanen, ț-țaswiɛt taneggarut ; am akken teslam belli aɛdaw n Lmasiḥ iteddu-d, atan tura aṭas n yeɛdawen n Lmasiḥ i d-ibanen ; s wakka ara neɛqel belli d lweqt aneggaru.
18Ana' -ana' -ku, neo' rata-mi kahudua dunia'. Pai' hewa to jau-mi ratudui' -kokoi, bate rata mpai' hadua to rahanga' Bali' Kristus. Wae wo'o, tempo toi wori' -ramo to mehupa' to jadi' bali' -na Kristus. Toe-mi pompetonoi-na kaneo' -na rata mpu'u-mi kahudua dunia'.
19Sṭaxṛen fell-aɣ axaṭer ur llin ara seg-neɣ ; lemmer llin seg-neɣ, tili qqimen yid-nneɣ ; ṭṭaxṛen fell-aneɣ iwakken a d-iban belli ur llin ara seg-neɣ.
19Bali' Kristus toera, tauna to dohe-ta ri'ulu, tapi' kakoo-kono-na, bela-ra doo-ta. Toe pai' malai-ramo ngkai kahintuwuaa' -ta. Ane ke doo-ta mpu'u-rale, ke bate tida moto-ra dohe-ta. Tapi' malai-ramo-rana ngkai kahintuwuaa' -ta, toe pai' ta'inca-mi ka'uma-na ria haduaa-ra to tono' hi kita'.
20Ma d kunwi, yesmar-ed fell awen Lmasiḥ Ṛṛuḥ iqedsen, yerna tessnem akk tideț.
20Aga koi' ompi' -ompi', nitarima-mi Inoha' Tomoroli' to ngkai Kristus. Toe pai' hawe'ea-ni mpo'inca tudui' to makono.
21Uriɣ-awen mačči imi ur tessinem ara tideț, lameɛna imi ț-tesnem axaṭer ulac lekdeb i d itekken si tideț.
21Jadi', uma-hawo patuju-ku mpo'uki' -kokoi tohe'i-e, ba monguli' wae ka'uma-na ni'incai tudui' to makono. Ku'uki' -kokoi toi-e, apa' lawi' ni'inca moto-mi tudui' to makono, pai' ni'inca wo'o ka'uma-na ria boa' to mehupa' ngkai to makono.
22Anwa i d akeddab anagar win inekkṛen belli Ɛisa d Lmasiḥ. Aɛdaw n Lmasiḥ, d winna i gnekkṛen Baba Ṛebbi akk-d Mmi-s.
22Hema-ra to boa' toera-e? To boa' -le, tauna to mposapu Kayesus-na Magau' Topetolo'. Hira' toe-mi bali' Kristus, apa' rasapuaka-rana Alata'ala to Tuama pai' Alata'ala to Ana'.
23Win ara inekṛen Mmi-s n Ṛebbi yenkeṛ daɣen Baba Ṛebbi, ma d win iqeblen Mmi-s n Ṛebbi yeqbel Baba Ṛebbi.
23Tauna to mposapuaka Alata'ala to Ana', uma ria posidaia' -ra hante Alata'ala to Tuama. Tauna to mpangaku' Kayesus-na Ana' Alata'ala, mosidai' -ramo hante Alata'ala to Tuama.
24Ma d kunwi, ayen teslam si tazwara ilaq aț-țeṭṭfem deg-s ; ma yella tjemɛem-t deg ulawen-nwen, ula d kunwi aț-țilim di tdukkli akk-d Baba Ṛebbi d Mmi-s.
24Jadi', ane koi' ompi' -ompi', kareba to ni'epe-mi ngkai lomo' -na kana nipoinono oa'. Ane kareba to ni'epe ngkai lomo' -na toe nipoinono oa', tida-mokoi hintuwu' hante Alata'ala to Ana' pai' Alata'ala to Tuama.
25Atan lweɛd i ɣ-d-ifka Lmasiḥ : ț-țudert yețdumun.
25Pai' toi-mi janci-na hi kita': katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na.
26Uriɣ-awen ayagi ɣef wid yețnadin a kkun-ɣuṛṛen.
26Ku'uki' -kokoi sura tohe'i, mpotompo'wiwi-ra to doko' mpobagiu-koi.
27Ma d kunwi, Ṛṛuḥ iqedsen i d-yesmar fell-awen Lmasiḥ yezga deg-wen, ur teḥwaǧem ara win ara kkun-islemden ; axaṭer d Ṛṛuḥ iqedsen i d-immaren fell-awen i kkun-isselmaden. Ayen i wen-yesselmad ț-țideț, ur yeskiddib ara. Sṭfet ihi di Lmasiḥ am akken i wen-t-isselmed Ṛṛuḥ iqedsen.
27Aga koi' ompi', nitarima-mi-koina Inoha' Tomoroli' to ngkai Kristus, pai' Inoha' toe tida hi rala nono-ni. Uma-pi mingki' ria to ntani' -na mpotudui' -koi, apa' Inoha' Tomoroli' toe-mi mpotudui' -koi butu nyala-na. Tudui' -na paka' to makono, uma ria to boa'. Jadi', hewa to oti-mi natudui' -kokoi, tida-mokoi hintuwu' hante Kristus.
28Ihi tura ay arrac imeẓyanen ṭṭfet di Lmasiḥ iwakken asm'ara d-iban a nesɛu lețkal, ur nțeffer ara fell-as si lḥecma ass n tuɣalin-is.
28Kakaliliua-na ana' -ana' -ku, tida-mokoi hintuwu' hante Kristus, bona ane rata nculii' -ipi mpai', daho' -tamo mponyanyo-i, uma-ta mpai' me'ea' nakaratai.
29Imi teẓram belli Lmasiḥ d aḥeqqi, ilaq aț-țeẓrem daɣen kra n win ixeddmen lḥeqq s ɣuṛ-es i d-ikka.
29Kristus mpotuku' oa' konoa Alata'ala. Ni'inca moto toe ompi'. Jadi', ni'inca wo'o: hawe'ea tauna to mpotuku' konoa Alata'ala, napo'ana' Alata'ala-ramo.