Kabyle: New Testament

Uma: New Testament

Acts

13

1Di tejmaɛt n temdint n Antyuc llan lenbiya d lɛulama : Barnabas, Semɛun ițusemman Aberkan, Lusyus n temdint n Qiṛwan, Manahen i d-ițțuṛebban d Hiṛudus Antibas, akk-d Caɛul.
1Hi olo' topetuku' Yesus to hi Antiokhia, ria ba hangkuja dua nabi pai' guru to mpokeni Lolita Pue', hanga' -ra: Barnabas; Simeon to ra'atu Nto'eta; Lukius to ngkai ngata Kirene; Menahem to rapokakama dohe Magau' Herodes Antipas; pai' Saulus.
2Yiwen wass atmaten nnejmaɛen iwakken ad uẓummen yerna ad dɛun ɣer Sidi Ṛebbi. Ṛṛuḥ iqedsen yenna-yasen-d : Swejdet-iyi-d Barnabas akk-d Caɛul i ccɣel-nni iwumi i ten-heggaɣ.
2Hangkani, bula-ra mepue' hi Pue' Ala pai' mopuasa', Inoha' Tomoroli' mpololitai-ra hewa tohe'i: "Barnabas pai' Saulus toe, kupelihi-ra jadi' topobago-ku. Jadi', patani' -ramo, bona hilou-ra mpobabehi bago to kupopokoloi-raka."
3Mi ẓummen, ssersen ifassen-nsen fell-asen, rnan dɛan ɣer Sidi Ṛebbi, dɣa ǧǧan-ten ad ṛuḥen.
3Jadi', ka'oti-ra mopuasa' pai' mosampaya, rajama-ramo Barnabas pai' Saulus, pai' raposampayai. Oti toe, rapope'ongko' mpu'u-ramo hilou mpokeni Kareba Lompe'.
4Barnabas akk-d Caɛul i gceggeɛ Ṛṛuḥ iqedsen, ṣubben ɣer lmeṛṣa n Slukya ; syenna rekben di lbabuṛ ɣer tegzirt n Qubṛus.
4Jadi', apa' Inoha' Tomoroli' mpahawa' -ra mpopalele Kareba Lompe', mako' -ramo hilou hi ngata Seleukia to hi wiwi' tahi'. Ngkai ree, mpohawi' kapal-ramo hilou hi lewuto' Siprus.
5Mi wwḍen ɣer lmeṛṣa n Salamin, beccṛen awal n Ṛebbi di leǧwameɛ n wat Isṛail ; Yuḥenna yella yid-sen, yețɛawan-iten.
5Karata-ra hi ree hi ngata Salamis, raparata-mi Lolita Alata'ala hi tomi posampayaa to Yahudi. Yohanes Markus mpongawa' -ra hi rala bago-ra toe.
6Mi zegren akk tigzirt-nni, wwḍen ɣer temdint n Bafus, mlalen-d d yiwen useḥḥar n wat Isṛail i gețțarran iman-is d nnbi, isem-is Barɛisa.
8Modao' -ra hobo' hi lewuto' toe, duu' -ra rata hi ngata Pafos. Hi ria-ra mpohirua' -ki hadua to Yahudi, hanga' -na Baryesus. Hi rala basa Yunani hanga' -na Elimas. Elimas toei, hadua topobali'mata to wori' inca-na, pai' na'uli' wo'o kahi'a-na nabi Alata'ala. Hi'a toei bale-na gubernur to hi lewuto' toe, Sergius Paulus hanga' -na. Gubernur toei, tauna to pante. Nakio' -ra Barnabas pai' Saulus tumai mpohirua' -ki, apa' doko' na'epe-hawo Lolita Alata'ala. Aga Elimas topobali'mata toei, mpobaro lolita-ra, apa' doko' nalawa' bona neo' mpai' gubernur mepangala' hi Yesus.
7Ițțili ɣer lḥakem Serjyus Bulus, yellan d argaz ifehmen. Serjyus iceggeɛ ɣer Barnabas d Caɛul, axaṭer yebɣa ad isel i wawal n Ṛebbi.
9Tapi' Saulus-- to rahanga' wo'o Paulus-- nakuasai Inoha' Tomoroli' -i. Mpomonaa-i Elimas, na'uli' -ki:
8Meɛna Ilimas aseḥḥar-nni, ( akkagi i gețwaṭerjem yisem-is s tyunanit ) yețxaṣam-iten, yețnadi ad isseɛṛeq abrid n liman i lḥakem-nni.
10"Ee topebagiu ngkaraka'! Iko bali' hawe'ea to monoa'! Hewa Magau' Anudaa' -hana kehi-nu tetu-e! Napa pai' uma nubahakai oa' mpohala'weo tudui' Pue' to monoa'?
9Caɛul, ițusemman daɣen Bulus, yeččuṛen d Ṛṛuḥ iqedsen, issers allen-is fell-as,
11Wae lau, hilo pe'! Pue' mpohuku' -ko! Ngkai wae lau wero-ko, uma-poko pehilo ba hangkuja eo kahae-na!" Hinto'u toe, Elimas mporasai ria to mo'eta hewa rangahu mpoleru mata-na, alaa-na mogao' -gao' -i-damo mpopali' tauna mpotete' -i.
10yenna-yas : A mmi-s n Cciṭan yeččuṛen ț-țiḥila d lexdeɛ ! Ay aɛdaw n lḥeqq ! Ar melmi ara tesseɛwajeḍ akka iberdan n lewqam n Sidi Ṛebbi ?
12Kanahilo-na Gubernur napa to jadi' tohe'e, mepangala' -imi hi Pue' Yesus, apa' konce-i mpo'epe tudui' Pue'.
11Tura atan ufus n Sidi Ṛebbi fell-ak : aț-țedderɣleḍ, aț-țeqqimeḍ kra n wussan ur tețwaliḍ ara tafat n yiṭij. Imiren kan, Ilimas idderɣel, yeɣli-d fell-as ṭṭlam ; yeqqim isferfud, ițnadi anwa ara s-yeṭṭfen afus.
13Ngkai Pafos, Paulus pai' doo-na mpohawi' kapal hilou hi ngata Perga hi tana' Pamfilia. Hi ngata toe, Yohanes Markus mpalahii-ra pai' nculii' hilou hi Yerusalem.
12Lḥakem-nni mi gwala ayen yedṛan, itɛeǧǧeb deg wawal n Sidi Ṛebbi dɣa yumen.
14Ngkai Perga, rapokaliliu pomako' -ra rata hi ngata Antiokhia hi tana' Pisidia. Hi Eo Sabat (eo pepuea' -ra to Yahudi), hilou-ramo mohura hi tomi posampayaa to Yahudi.
13Bulus d yeṛfiqen-is zegren tigzirt n Qubṛus, wwḍen ɣer temdint n Bafus, syenna rekben di lbabuṛ iwakken ad zegren ɣer temdint n Barja yellan di tmurt n Bamfilya.
15Hi porumpua toe, ria to mpobasa Atura Musa pai' sura nabi-nabi. Oti toe, pangkeni tomi posampayaa toe mpohubui tauna hilou mepekune' hi Paulus pai' Barnabas, ra'uli' -raka: "Ompi', ane ria lolita-ni doko' mpotudui' -kai, hewa toe lau kipalogai-koi mololita."
14Mi wwḍen ɣer dinna, Yuḥenna yeǧǧa-ten yuɣal ɣer temdint n Lquds ; ma d nutni kemmlen abrid-nsen si temdint n Barja, wwḍen ɣer temdint n Antyuc yellan di tmurt n Bisidya. Deg wass n westeɛfu, i deg țnejmaɛen wat Isṛail di leǧwameɛ, kecmen ɣer lǧameɛ, qqimen.
16Kamokore-nami Paulus, mohuka' bona molino-ra, pai' na'uli': "Ompi' -ompi' -ku to Israel, pai' koi' wo'o to bela-koi to Israel aga to mepue' -mokoi hi Alata'ala: Epe-ka-kuwo lolita-ku.
15Mi d-ɣṛan tiktabin n Sidna Musa akk-d Lenbiya, imeqqranen n lǧameɛ nni nnan-asen : Ay atmaten, ma yella tesɛam kra n wawal s wayes ara tenhum lɣaci-agi, ɛeddit-ed aț-țhedṛem !
17Alata'ala to tapue' kita' to Israel mpopelihi-mi ntu'a-ta owi, pai' napopomuli-ra alaa-na wori' lia-ramo bula-ra mesowo' hi tana' Mesir. Ngkai ree, napopohiloi-ra kuasa-na to bohe nto'u kanatete' -ra malai ngkai Mesir.
16Bulus ikker-ed, iwehha-yasen s ufus-is, yenna : Ay at Isṛail ! A kunwi iḍuɛen Ṛebbi, ḥesset-iyi-d !
18Oti toe, opo' mpulu' mpae kahae-na, napengkatarii mpohilo pesapuaka-ra bula-ra hi tana' to wao'.
17Sidi Ṛebbi Illu n wat Isṛail, yextaṛ lejdud-nneɣ, yessefti-ten mi llan di tmurt n Maṣeṛ, yessufeɣ iten id s tezmert-is tameqqrant.
19Pitu magau' hante ntodea-ra hi tana' Kanaan nadagi bona tana' -ra nabagi-bagi-raka to Israel bona hira' -mi pue' -na.
18Iḥuder-iten azal n ṛebɛin iseggasen deg unezṛuf n Sinay.
20Kajadia' hawe'ea tohe'i we'i, kira-kira opo' atu lima mpulu' mpae kahae-na. "Oti toe, Pue' Ala mpowai' -ra tadulako-tadulako to jadi' pangkeni-ra, duu' rata hi nabi Samuel.
19Issenger sebɛa leǧnas di tmurt n Kenɛan, iwakken a sen-yefk tamurt-nni i lejdud-nneɣ.
21Nto'u toe, merapi' -ra bona Pue' Ala mpowai' -ra magau'. Jadi', Alata'ala mpowai' -ra magau', Saul hanga' -na, ana' -na Kis muli Benyamin. Saul toe-mi to jadi' magau' to Israel opo' mpulu' mpae kahae-na.
21Dɣa ssutren i Sidi Ṛebbi a sen-d-yefk agellid ; yefka-yasen-d Caɛul, mmi-s n Qic n wedrum n Benyamin, yuɣal d agellid fell-asen azal n ṛebɛin iseggasen.
22Aga ka'omea-na Pue' Ala mpopohu-i ngkai huraa-na, pai' -i mpo'ongko' Daud jadi' magau' to Israel. Toi-mi to na'uli' Alata'ala mpotompo'wiwi Daud: `Daud ana' Isai toei, tauna to mpokagoe' nono-ku pai' to mpobabehi konoa-ku.'
22Lameɛna Sidi Ṛebbi yekkes leḥkum i Caɛul, yerra Sidna Dawed d agellid deg umkan-is. Atan wayen i d-yenna fell-as : Ufiɣ Dawed, mmi-s n Yassa, d argaz yellan akken i t-yebɣa wul-iw, ara ixedmen lebɣi-w.
23"Ompi' -ompi', ngkai muli Daud toe-mi, Alata'ala mpo'ongko' -taka kita' to Israel hadua Magau' Tompohore-ta ngkai huku' jeko' -ta, ntuku' pojanci-na owi. Magau' toei, Yesus hanga' -na.
23Tura, si dderya n Sidna Dawed i d-ifka Sidi Ṛebbi amsellek i wat Isṛail akken i t-id-yewɛed ; amsellek-agi d Ɛisa.
24Kako'ia-na Yesus mpotepu'u bago-na, Yohanes Topeniu' mpo'uli' -raka hawe'ea to Israel bona medea-ra ngkai jeko' -ra pai' -ra raniu'.
24Uqbel a d-yas Sidna Ɛisa, Yeḥya ibecceṛ țțuba s weɣḍas n waman i wegdud n wat Isṛail.
25Neo' hudu-mi pobago-na Yohanes, na'uli' -raka ntodea: `Ntuku' pomporataa-ni, hema-a aku' toi-e? Bela-kuwo aku' Magau' to nipopea. Rata moto-i mpai' ane oti-pi bago-ku. Bangku' jadi' pahawaa' -na to mpobongka koloro sapatu' -na, uma-a-kuwo natao.'
25Uqbel a t-ṭṭfen ɣer lḥebs iwakken a t-nɣen, Yeḥya yenna i lɣaci : Nekk ur lliɣ ara d win akken i tɣilem ; lameɛna a d-yas deffir-i yiwen, ur uklaleɣ ara ad fsiɣ ula d lexyuḍ n warkasen-is.
26"Ompi' -ompi' -ku muli Abraham, pai' koi' wo'o to bela-koi to Yahudi aga to mepue' -mi hi Alata'ala: Hi kita' toi-mi raparata kareba toe, to mpo'uli' ohea bona tebahaka-ta ngkai huku' jeko' -ta.
26Ay atmaten ! Ay arraw n Sidna Ibṛahim d wid akk ițțaggaden Sidi Ṛebbi ! I nukkni iwumi i d-ițțuceggeɛ wawal-agi n leslak.
27Ompi' -ta to mo'oha' hi Yerusalem hante pangkeni-ra, uma ra'incai Kayesus-na Magau' Topetolo' toei. Uma ra'incai batua-na lolita nabi to rabasa butu Eo Sabat. Toe pai' rahuku' mate-i-hana Yesus. Ntaa' hante babehia-ra tohe'e, te'ihii' lau-mi to ralowa nabi owi.
27Axaṭer imezdaɣ n temdint n Lquds d imeqqranen-nsen, ur fhimen ara d acu-t Ɛisa-agi, ur fhimen ara daɣen imeslayen i d qqaṛen di tektabt n lenbiya mkul ass n westeɛfu ; lameɛna xedmen akken i gura di tira iqedsen, mi ḥekmen ɣef Sidna Ɛisa s lmut.
28Nau' uma raratai to toto-na rahuku' mate-ki, aga raperapi' oa' hi Pilatus bona rapatehi-i.
28Ɣas akken ur s-d-ufin ara sebba s wayes ara ḥekmen fell-as s lmut, ssutren i Bilaṭus ad yefk lameṛ iwakken a t-semmṛen ɣef lluḥ.
29Hudu-mi rababehi hawe'ea to te'uki' owi to mpolowa-i, rapopana'u woto-na ngkai kaju parika' -na pai' -i ratana.
29Mi gedṛa wayen akk ițwaketben fell-as, ṣubben-t-id seg umidag, rran-t ɣer uẓekka.
30Aga Alata'ala mpotuwu' -i nculii'.
30Lameɛna Sidi Ṛebbi isseḥya-t-id si ger lmegtin.
31Oti toe, wori' mengi-i-pidi mpopehuwu woto-na hi tauna to mpotuku' -i ngkai Galilea hilou hi Yerusalem. Hira' toe-mi to jadi' sabi' -na hi kita' to Yahudi, Kahi'a-na mpu'u-mi Magau' Topetolo'.
31Acḥal wussan nețța ițbeggin-ed iman-is i widak-nni i d-yeddan yid-es si tmurt n Jlili armi ț-țamdint n Lquds ; tura d nutni i d inigan-is zdat n yemdanen meṛṛa.
33"Jadi' ompi' -ompi', hewa toe lau, kai' -mi to mparata-kokoi Kareba Lompe' tohe'i. Napa to najanci Alata'ala owi hi ntu'a-ta, napadupa' hi kita' muli-ra tempo toi-e hi kanapotuwu' -na nculii' Yesus ngkai kamatea. Hewa to te'uki' hi rala Rona' Daud karomeha' -na: `Iko-mi Ana' -ku. Eo toe lau kupo'Ana' -moko.'
32Daymi, nukkni tura newwi yawen-d lexbaṛ-agi n lxiṛ. Ayen akken i gewɛed Sidi Ṛebbi i lejdud nneɣ, yedṛa-d tura gar-aneɣ, nukkni yellan d dderya-nsen.
34Yesus tohe'e, napotuwu' mpu'u-imi Alata'ala, pai' bate uma-ipi mate nculii' ba jadi' pope hi rala daeo'. Toe-mile batua lolita Buku Tomoroli' to mpo'uli' hewa toi-e: `Napa to kujanci-ki Magau' Daud owi, bate moroli' pai' monoa' kadupa' -na. Napa to kujanci toe, bate kupadupa' hi koi'.'
33Mi d-yesseḥya Sidi Ṛebbi Sidna Ɛisa, akken yura di Sabur wis-sin : Kečč d mmi, d nekk i k-id-yefkan ɣer ddunit ass-a !
35"Toe wo'o-mi batua lolita Daud hi rala posampaya-na, na'uli' hewa toi: `Woto-ku uma nupelele' hi rala daeo' duu' -na pope, apa' Aku' batua-nu to nupelihi.'
34Ihi Sidi Ṛebbi isseḥya-t-id si ger lmegtin iwakken ur irekku ara, akken i t-id-yenna di tira iqedsen : Si Dawed ara wen-d-fkeɣ lbaṛakat yeṣfan, lbaṛakat n tideț i wen weɛdeɣ. +
36Ompi' -ompi', bela woto-na Daud moto to natoa' lolita toe we'i. Apa' Daud mpobabehi hawe'ea to nahubui-ki Alata'ala, pai' kahudu tuwu' -na hi dunia' toi, mate-imi. Woto-na ratana hi ncori daeo' ntu'a-na pai' bate jadi' pope-mi.
35Yura daɣen : Ur tețțaǧǧaḍ ara ameɛzuz-ik ad yerku zdaxel n uẓekka .
37Aga Yesus, to napotuwu' nculii' Alata'ala-e, uma-i-hana jadi' pope hi rala daeo'.
36Di lweqt-is, Sidna Dawed yexdem lebɣi n Sidi Ṛebbi ; mi gemmut, yețwamḍel ger lejdud-is, tura lǧețța-s terka deg uẓekka.
38Jadi', ompi' -ompi', toe pai' kuparata-kokoi kareba toi: hante napa to jadi' hi Yesus toe, jeko' -ni ma'ala ra'ampungi.
37Lameɛna win i d-yesseḥya Sidi Ṛebbi, ur t-yeǧǧi ara ad yerku deg uẓekka.
39Uma-ta bisa tebahaka ngkai huku' jeko' -ta hi kampotuku' -ta Atura Musa. Aga hema-hema to mepangala' hi Yesus, tebahaka mpu'u-ra ngkai hawe'ea jeko' -ra, duu' -na jadi' monoa' mpu'u-ramo hi poncilo Alata'ala.
38Ilaq ihi aț-țeẓrem ay atmaten, belli s yisem-is i wen-d-ițțubecceṛ leɛfu n ddnubat.
40"Aga kana tapelompehi, bona neo' mpai' jadi' hi kita' hewa to na'uli' Alata'ala hante wiwi nabi owi. Na'uli':
39Kra n win yumnen yis, a s-țwasemmḥen ddnubat-is, ddnubat-nni i ɣef ur tezmirem ara aț-țețwasemmḥem s ccariɛa n Musa.
41`Pelompehi-e', koi' to meruge'. Konce-koi mpai' mpohilo babehia-ku, ka'omea-na rahuku' mate-koi. Apa' tempo toi kubabehi anu to mobaraka' lia. Hiaa' oja' -ko-koina mpopangala', nau' ria to mponotohi-kokoi.'"
40Ihi ɣuṛ-wat a d-yedṛu yid-wen wayen i d-nnan lenbiya :
42Kamalai-ra Paulus pai' Barnabas ngkai tomi posampayaa toe, tauna to morumpu hi ree mpo'uli' -raka: "Kiperapi' bona Eo Sabat to rata, tumai wo'o-koi mpai' mpakanoto tena-kakai tudui' toe-e we'i."
41Ay imdanen yeččuṛen d zzux, iḥeqqṛen wiyaḍ, dehcet, tenfum syagi ! Axaṭer atan ad xedmeɣ di zzman-nwen yiwet lḥaǧa s wayes ur tețțamnem ara ma yella ḥkan awen-ț-id.
43Oti toe, pagaa' -gaa' -ramo ngkai tomi posampayaa toe. Wori' to Yahudi mpotuku' Paulus pai' Barnabas. Pai' wori' wo'o tauna to bela-ra to Yahudi aga to mesua' -mi hi agama Yahudi, metuku' wo'o-ra-rawo mpotuku' Paulus pai' Barnabas. Suro Pue' Yesus toera mpo'apui nono-ra bona tida-ra mepangala' hi Alata'ala to mpowai' -ta kalompea' ngkai kabula rala-na.
42Mi kkren ad ffɣen si lǧameɛ, ḥellelen Bulus d Barnabas iwakken a d-uɣalen ass n ssebt i d-iteddun a d-rnun a d-mmeslayen ɣef wannect nni.
44Jadi', mingku boko' hi Eo Sabat wo'o-mi, neo' hawe'ea pue' ngata morumpu doko' mpo'epe Lolita Alata'ala.
43Mi mfaṛaqen, aṭas n wat Isṛail akk-d wid i gkecmen ddin-nsen, tebɛen-d Bulus akk-d Barnabas i sen-ițmeslayen, i ten-inehhun ad ṭṭfen di ṛṛeḥma n Sidi Ṛebbi.
45Tapi' karahilo-na to Yahudi kawori' tauna to morumpu, mohingi' -ramo. Toe pai' raruge' -i Paulus pai' rabaro hawe'ea to na'uli'.
44Ass n westeɛfu nniḍen, qṛib tamdint meṛṛa i d-innejmaɛen iwakken ad slen i wawal n Ṛebbi.
46Tapi' hangkedi' kabia' -ra Paulus pai' Barnabas mololita. Ra'uli' mpo'uli' -raka to Yahudi: "Taoa-na, Lolita Alata'ala kana raparata mperi'ulu hi koi' to Yahudi. Tapi', bo uma-ko-koina dota ntarima, koi' moto-mi-koiwo to mpakanoa' ka'uma-nakoi natao mporata katuwua' to duu' kahae-hae-na. Wae-pi, kipalahii-mokoi, hilou mpokeni Lolita Alata'ala hi tauna to bela-ra to Yahudi!
45Mi walan annect-nni n lɣaci, at Isṛail usmen, sseɛwajen s rregmat ayen i d-yeqqaṛ Bulus.
47Apa' toi-mi hawa' Pue' Ala hi kai'. Na'uli': `Kupelihi-moko jadi' baja to mpobajahi nono tauna to bela-ra to Yahudi, bona Iko mpoparata kalompea' hi tauna humalili' dunia'.'"
46Lameɛna Bulus d Barnabas nnan-asen ɛinani : I kunwi d imezwura iwumi ilaq ad ițțubecceṛ wawal n Sidi Ṛebbi, meɛna imi ur t-teqbilem ara, tḥusbem iman-nwen ur tuklalem ara tudert n dayem, ihi a nezzi ɣer wid ur nelli ara n wat Isṛail.
48Kara'epe-na-rawo tauna to bela-ra to Yahudi lolita toe, goe' -ramo, pai' -ra mpo'une' Lolita Pue'. Pai' hema-hema to napelihi ami' -mi Alata'ala bona mporata katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na, mepangala' -ramo hi Pue' Yesus.
47Axaṭer atah wayen i d-yenna Sidi Ṛebbi : Sbeddeɣ-k aț-țiliḍ ț-țafat i leǧnas, aț-țessiwḍeḍ leslak alamma d ixfawen n ddunit.
49Jadi', Lolita Pue' molele hobo' hi tana' toe.
48Leǧnas ur nelli ara n wat Isṛail feṛḥen mi slan s wannect-agi, țḥemmiden awal n Ṛebbi ; wid akk yețțuheggan i tudert n dayem umnen.
50Tapi' to Yahudi mpo'ukei' totu'a-totu'a ngata pai' tobine-tobine to mo'ua' to mengkoru hi Alata'ala, alaa-na Paulus pai' Barnabas rabalinai' pai' rapopalai ngkai ngata Antiokhia.
49Awal n Sidi Ṛebbi yețțubecceṛ di mkul amkan n tmurt.
51Toe pai' Paulus hante Barnabas mpotonta awu to hi witi' -ra, tanda kabela-napi-rawo hira' to mpotangku ane Alata'ala mpohuku' pue' ngata toe. Oti toe hilou-ramo hi ngata Ikonium.
50Lameɛna at Isṛail sḥeṛcen imeqqranen n temdint akk-d d kra n tilawin timeṛkantiyin i gettabaɛen ddin n wat Isṛail ; sekkren-d aqehheṛ ameqqran ɣef Bulus d Barnabas, ssufɣen-ten si tmurt-nsen.
52Topetuku' Pue' Yesus hi Antiokhia, nakuasai-ramo Inoha' Tomoroli' pai' goe' lia nono-ra.
51Bulus d Barnabas zwin aɣebbaṛ n iḍaṛṛen-nsen , ṛuḥen ɣer temdint n Ikunyum.
52Ma d inelmaden ijdiden, ččuṛen d lfeṛḥ akk-d Ṛṛuḥ iqedsen.