Kabyle: New Testament

Uma: New Testament

Acts

15

1Kra n yemdanen i d-yusan si tmurt n Yahuda ɣer temdint n Antyuc, bɣan ad slemden atmaten, qqaṛen-asen : Ma yella ur teḍhiṛem ara am akken i d-tenna ccariɛa n Musa, ur tezmirem ara aț-țețwasellkem
1Ria ba hangkuja dua to Yahudi ngkai Yudea to mepangala' -mi hi Pue' Yesus, hilou hi ngata Antiokhia. To Yahudi toera mpotudui' topetuku' Yesus hi Antiokhia, ra'uli' -raka: "Ane uma-koi ratini' ntuku' ada to hi rala Atura Musa, bate uma-koi mpai' tebahaka ngkai huku' jeko' -ni!"
2Bulus d Barnabas ur qbilen ara ayen i sselmaden yergazen-agi i d-yusan si tmurt n Yahuda dɣa yekker lxilaf ameqqran gar-asen. Ceggɛen Bulus d Barnabas akk-d kra seg-sen, ad alin ɣer ṛṛusul akk-d imeqqranen yellan di temdint n Lquds iwakken ad msefhamen ɣef temsalt-agi n ṭṭhaṛa.
2Uma mowo pe'ewa-ra Paulus pai' Barnabas mpobaro tudui' -ra toe. Ka'omea-na, to Kristen to hi Antiokhia mpo'uli': "Agina tasuro ba hangkuja dua doo-ta hilou hi Yerusalem, mpobua' kara-kara toe hi suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na." To rasuro hilou toe, hira' Paulus, Barnabas, pai' ba hangkuja dua to ntani' -na.
3Tajmaɛt-nni n watmaten n temdint n Antyuc tɛawen-iten deg wayen ara ḥwiǧen deg webrid-nsen ; dɣa ṛuḥen, ɛeddan si tmura n Finisya akk-d Samarya, ḥekkun di mkul amkan amek umnen s Sidna Ɛisa leǧnas ur nelli ara n wat Isṛail. Mi slan i wannect-agi, feṛḥen aṭas watmaten.
3Jadi', to Kristen to hi Antiokhia mpobawa-ra rata hi mali ngata. Ngkai ree, mako' -ramo hilou mpotoa' Yerusalem. Hi pomakoa' -ra tohe'e, mpotara tana' Fenisia pai' Samaria, pai' halengko ohea ratutura beiwa tauna to bela-ra to Yahudi medea ngkai jeko' -ra pai' mepangala' hi Pue' Yesus. Kareba tohe'e mpakagoe' nono-ra hawe'ea ompi' hampepangalaa'.
4Mi wwḍen ɣer temdint n Lquds, tesṭerḥeb yis-sen tejmaɛt n watmaten d ṛṛusul akk-d imeqqranen n tejmaɛt ; nutni ḥkan-asen lecɣal imeqqranen i gexdem Sidi Ṛebbi gar-asen.
4Rata mpu'u-ramo hi Yerusalem, to Kristen hi ria hante suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na mpotarima lompe' -ra. Ngkai ree, Paulus pai' Barnabas mpotutura-raka hawe'ea to nababehi Alata'ala hi pomakoa' -ra wengi mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela-ra to Yahudi.
5Kra si terbaɛt n ifariziyen i gumnen s Sidna Ɛisa kkren-d nnan : Ilaq aț-ḍehhṛem i watmaten ur nelli ara n wat Isṛail yerna a sen tamṛem ad tebɛen ccariɛa n Sidna Musa.
5Aga ria wo'o ba hangkuja dua to Parisi to mepangala' -mi hi Pue' Yesus. Pokore-rami to Parisi toera, ra'uli': "Tauna to bela-ra to Yahudi tetura, uma hono' ane mepangala' -ra hi Yesus-wadi. Kana ratini' wo'o-ra pai' rahubui mpotuku' Atura Musa."
6Dɣa ṛṛusul akk-d imeqqranen n tejmaɛt nnejmaɛen iwakken ad frun taluft-agi.
6Toe pai' morumpu-ramo suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na, mpohurai kara-kara toe.
7Mi ketṛen deg wawal, ikker-ed Butṛus yenna-yasen : Ay atmaten, teẓram belli Sidi Ṛebbi yextaṛ-iyi-d gar-awen seg wass amezwaru iwakken ad beccṛeɣ lexbaṛ n lxiṛ i leǧnas ur nelli ara n wat Isṛail, akken ad amnen.
7Mahae lia-ra momewai' ngkalolita. Ngkai ree, Petrus mokore pai' na'uli': "Ompi' -ompi', ni'inca moto ba hangkuja mpae to liu, aku' napelihi Alata'ala ngkai laintongo' -ta, nahubui-a mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela kita' to Yahudi. Ra'epe mpu'u-mi Kareba Lompe', pai' mepangala' -ramo hi Yesus.
8Sidi Ṛebbi yessnen ulawen, ibeggen-ed belli iqbel-iten imi i sen-yefka Ṛṛuḥ iqedsen am akken i ɣ-t-id-yefka i nukkni ;
8Pai' Alata'ala to mpotiroi nono manusia', mpotarima tauna to bela-ra to Yahudi toera. Ta'inca kanatarima-ra, apa' nawai' -ra Inoha' Tomoroli', hibalia hewa to nawai' -taka kita' toi-e.
9ur yexdim ara lxilaf gar-aɣ d yid-sen, imi i gṣeffa ulawen-nsen s liman ula d nutni.
9Kita' to Yahudi pai' hira' to bela-ra to Yahudi, uma napoposisala. Napakaroli' nono-ra apa' mepangala' -ramo hi Yesus.
10Ihi tura acuɣeṛ i tețjeṛṛibem Sidi Ṛebbi, mi tebɣam aț-țessersem ɣef tuyat n wid yumnen azaglu ur nerfid nukkni, ur rfiden lejdud-nneɣ ;
10Jadi' ompi' -ompi', napa-di pai' doko' ta'ewa patuju-na Alata'ala-e? Napa pai' doko' tapopokoloi-raka tauna to bela-ra to Yahudi parenta pai' palia to motomo lia? Bangku' ntu'a-ta-hawoe, duu' rata hi kita' toi-e lau, uma takulei' mpotuku' hawe'ea parenta pai' palia tetu-e!
11lameɛna s ṛṛeḥma n Sidna Ɛisa swayes i numen, i nețțusellek am akken țțusellken ula d nutni.
11Uma-ta tebahaka ngkai huku' jeko' -ta hi kampotuku' -ta parenta pai' palia hewa tetu. Taparasaya kamporata-ta kalompea' muntu' ngkai kabula rala-na Pue' Yesus-wadi. Wae wo'o-rawo hira'."
12Akken ma llan di tejmaɛt ssusmen, dɣa smeḥsisen i Bulus d Barnabas i d-iḥekkun licaṛat d leɛǧayeb i gexdem Sidi Ṛebbi yis-sen ger leǧnas ur nelli ara n wat Isṛail.
12Kahudu-na Petrus mololita, hawe'ea tauna to morumpu toera, mengkalino-ra-wadi mokanono. Oti toe, rape'epei wo'o-pi lolita-ra Barnabas pai' Paulus, mpololita tanda mekoncehi pai' anu mobaraka' to rababehi hante kuasa Alata'ala bula-ra mpokeni Kareba Lompe' hi tauna to bela-ra to Yahudi.
13Mi kfan ameslay, inṭeq Yeɛqub yenna-d : Ay atmaten, ḥesset-iyi-d : Tura
13Hudu lolita-ra Barnabas pai' Paulus, na'uli' -mi Yakobus: "Ompi' -ompi', pe'epei-ka-kuwo lolita-ku.
14Semɛun yeḥka-d amek i d-ixtaṛ Sidi Ṛebbi si ger leǧnas si tazwara, lumma ara yeddun s yisem-is.
14Ta'epe-mi we'i lolita-na Simon, mpo'uli' -taka beiwa lomo' -na Alata'ala mpopohiloi ahi' -na hi tauna to bela-ra to Yahudi, napelihi ngkai laintongo' -ra tauna to napajadi' ntodea-na.
15S wakka, yedṛa-d wayen i d nnan lenbiya am akken yura di tektabt iqedsen :
15Toe hibalia hante lolita-ra nabi owi, apa' ria nabi owi to mpolowa kanakio' -ra Alata'ala tauna to bela-ra to Yahudi jadi' ntodea-na. Moni-na hewa toi:
16Deg ussan-nni, a d-uɣaleɣ a s-ɛiwdeɣ lebni i wexxam n Dawed ; axxam-nni yeɣlin, ad sbeddeɣ leḥyuḍ-is ihudden,
17Na'uli' Pue' Ala: `Oti mpai' toe, nculii' moto-a tumai mpokinomo-ra muli to Yahudi to naparentai Daud owi. Kupoka'ahi' -ra pai' kuwangu nculii' kamagaua' -na Daud. Ngkai ree mpai', tau ntani' -na wo'o mpopali' -a. Hawe'ea tauna to bela-ra to Yahudi, to kukio' jadi' ntodea-ku, bate tumai-ra hi Aku'.'
17iwakken ayen i d-iqqimen seg imdanen akk-d leǧnas meṛṛa i geslan s yisem-iw, ad nadin ɣef Sidi Ṛebbi.
18Wae-mi ponguli' Pue' to mpakanoto patuju-na ngkai owi."
18Akka i d-yenna Sidi Ṛebbi i gxeddmen lecɣal-agi i d-ihegga si zik.
19Napokaliliu Yakobus lolita-na, na'uli': "Jadi' ompi' -ompi', toi-mi lolita-ku. Neo' -ta-hawo mpakasusa' -ra to bela-ra to Yahudi to mengkoru-mi hi Alata'ala. Neo' tapewuku-ra mpotuku' Atura Musa.
19Ihi a wen-d-iniɣ : lemmer ufiɣ, ur nrennu ara aɣilif i wid ur nelli ara n wat Isṛail, i gumnen s Sidna Ɛisa.
20Sampale-wadi, agina ta'uki' sura, taperapi' bona neo' -ra mpokoni' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau, neo' ngkoni' raa' pai' neo' ngkoni' bau' to uma ralali ncala' raa' -na. Pai' ta'uli' wo'o-raka bona neo' -ra mogau' sala' hante toronaa ba hante tobine doo.
20Lameɛna a sen-naru tabṛaț iwakken ad ṭṭixṛen ɣef wučči n weksum immezlen i lmeṣnuɛat d ssadat. Ad ttixṛen daɣen i yir tikli, i wučči n lmal immurḍsen akk-d tissit n idammen,
21Taperapi' bona ratuku' hawa' -hawa' toe, bona hintuwu' -ra hante to Yahudi. Apa' ngkai owi, to Yahudi hiapa-apa mpobasa Buku Atura Musa butu Eo Sabat hi tomi posampayaa. Pai' hawa' -hawa' toe raparata-raka hi butu ngata po'ohaa' -ra."
21axaṭer si zzman aqdim llan yemdanen ițbecciṛen ccariɛa n Musa di mkul tamdint, yerna mkul ass n westeɛfu qqaṛen taktabt-is di leǧwameɛ n wat Isṛail.
22Kahudu-na pololita Yakobus toe, suro-suro Pue' Yesus pai' totu'a ntani' -na hante hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus to morumpu toera mpokahibaliai kabotu' -ra, ra'uli': "Agina tapelihi ba hangkuja dua doo-ta, tasuro-ra hilou hi Antiokhia dohe Paulus pai' Barnabas, mpokeni kabotu' lolita-ta." Jadi', rapelihi mpu'u-mi rodua tauna. Hanga' -na to hadua, Silas. Pai' hanga' -na to hadua, Yudas, to rahanga' wo'o Barsabas. To rodua toera, tauna to rabila' hawe'ea ompi' hampepangalaa'.
22Ihi ṛṛusul, imeqqranen n tejmaɛt akk-d watmaten meṛṛa walan belli d ṛṛay yelhan ma yella xtaṛen-d kra n watmaten si gar-asen, iwakken a ten-ceggɛen ɣer temdint n Antyuc nutni d Bulus akk-d Barnabas. Xtaṛen Yuda, ițusemman Barsaba akk-d Silas ; d irgazen i țqadaṛen watmaten.
23Oti toe, suro Pue' Yesus mpo'uki' kabotu' lolita-ra hi rala sura, pai' ratonu hi Silas pai' Yudas bona rakeni hilou hi Antiokhia. Moni-na hewa toi: "Kai' suro Pue' Yesus pai' totu'a to Kristen to hi rehe'i to nipo'ompi' hi rala Pue' Yesus, mpopakatu sura toi hi ompi' -ompi' to bela-koi to Yahudi to hi ngata Antiokhia, hi tana' Siria pai' Kilikia. Wori' tabe!
23Fkan asen tabṛaț i deg uran : Ay atmaten ur nelli ara n wat Isṛail, i gzedɣen di temdinin n Antyuc, n Surya akk-d Silisya, țsellimen-d fell-awen ṛṛusul akk-d imeqqranen n tejmaɛt akk-d watmaten n temdint n Lquds.
24"Ria ki'epe ba hangkuja dua-ra ngkai kai' hi rehe'i tilou mpaka'ingu' -koi pai' mpolengo pepangala' -ni hante tudui' -ra. Jadi', bona ni'inca: bela-kaiwo kai' to mposuro-ra.
24Nesla belli kra n watmaten-nneɣ ṛuḥen-d ɣuṛ-wen mbla ma nefka-yasen lameṛ, rwin-kkun s yimeslayen-nsen, skecmen-awen ccekk.
27Toe pai' mohawa' -makai hi rehe'i hante hanono lau, mpopelihi rodua doo-kai to kihubui tilou. To kihubui tilou, ompi' -ta Yudas pai' Silas. Hira' to rodua toera-damo mpai' to mpo'uli' -kokoi hante wiwi-ra moto napa to ki'uki' hi rala sura toi. Yudas pai' Silas toe, kihubui tilou hidohea hante Barnabas pai' Paulus to kipoka'ahi'. Barnabas pai' Paulus tohe'ira, tauna to mpotonu-mi katuwu' -ra hi Pue' -ta, Yesus Kristus, bona mpopalele hanga' -na.
25Tura mi nemcawaṛ, neqsed s yiwen ṛṛay a d-nextiṛ kra n watmaten, ara wen-nceggeɛ nutni d watmaten nneɣ eɛzizen Bulus d Barnabas ;
28"Ompi' -ompi', toi-mi kabotu' to kirata ntuku' konoa Inoha' Tomoroli', pai' to kipokono wo'o-kaiwo, kai' pangkeni-ni, bona neo' -koi rapakasusa' hante wori' nyala parenta. Uma-koi rapewuku mpotuku' Atura Musa. Toi-wadi to paraluu ki'uli' -kokoi:
26nutni i gsebblen tudert nsen ɣef yisem n Sidna Ɛisa Lmasiḥ. +
29Kiperapi' bona neo' -koi mpokoni' pongkoni' to rapopepue' hi pinotau. Neo' ngkoni' raa', pai' neo' ngkoni' bau' to uma ralali ncala' raa' -na. Pai' neo' mogau' sala' hante toronaa ba hante tobine doo. Ane nipokalaa-damo katuwu' -ni ngkai hawe'ea toe, hono' -mi. Hudu rei-mi ulu lolita-kai."
27Nceggeɛ-awen ihi Yuda akk-d Silas ara wen-d-yeṣṣiwḍen s yiman nsen imeslayen-agi :
30Ka'oti-ra mositabe, me'ongko' mpu'u-ramo to rasuro toera hante Paulus pai' Barnabas hilou hi ngata Antiokhia. Karata-ra hi Antiokhia toe, rarumpu-ramo hawe'ea topepangala' hi Pue' Yesus pai' ratonu-miraka sura to rakeni ngkai Yerusalem.
28Ṛṛuḥ iqedsen akk-d nukkni, nwala d ayen yelhan m'ur nḥettem ara fell-awen ayen nniḍen sennig wayen ilaqen,
31Karabasa-na hi ntodea sura toe, goe' -ramo omea, apa' ihi' -na mpotanta'u nono-ra.
29yeɛni aț-țettixṛem i wučči n iseflawen yemmezlen i lmeṣnuɛat, i tissit n idammen, i lmal yemmuṛdsen d zzna. D ayen yelhan ma tḥudrem iman-nwen ɣef wannect-agi. Qqimet di lehna.
32Oti toe, Yudas pai' Silas mololita moloe wo'o-ra-rawo, mporohoi nono ompi' hampepangalaa' -ra pai' mparesai' -ra bona tida-ra mepangala' hi Pue', apa' hira' roduaa nabi to mpoparata Lolita Pue' Ala.
30Imiren wid-nni yețwaxtaṛen ǧǧan atmaten di lehna, ṛuḥen ɣer temdint n Antyuc. Dinna jemɛen-d atmaten, fkan-asen tabṛaț-nni.
33Ba hangkuja mengi-ramo tida hi Antiokhia, pai' oti toe rapope'ongko' -ramo nculii' hilou hi Yerusalem. Ra'uli' to Antiokhia toera, mpo'uli' -raka Silas pai' Yudas: "Pelompehi hi ohea. Parata-kaka-kaiwo tabe-kai hi suro Pue' Yesus to mpohubui-koi tumai." ((
31Mi ț-id-ɣṛan, feṛḥen aṭas s lewṣayat yellan deg-s d yimeslayen i ten-isǧehden.
34Aga Silas-hana, na'uli': "Ko'ia-a ulu nculii' hilou hi Yerusalem. Hi rehe'i-a ulu hi Antiokhia."))
32Yuda d Silas iwumi yețțunefk a d-țxebbiṛen s ɣuṛ Sidi Ṛebbi, nhan atmaten-nni, sǧehden-ten s waṭas n yimeslayen.
35Ane Paulus pai' Barnabas, mahae hala' -ra-rana hi Antiokhia, mpotudui' tauna pai' mpoparata Lolita Pue', hante wori' tau ntani' -na.
33Mi sɛeddan dinna kra n wussan, serrḥen-asen watmaten ad uɣalen di lehna ɣer wid i ten-id-iceggɛen ;
36Ngkai ree, na'uli' Paulus hi Barnabas: "Nculii' -tamo hilou mpencuai' ompi' -ompi' hampepangalaa' -ta hi butu-butu ngata to tatara-mi wengi mpokeni Lolita Pue', bona tahilo kababeiwa-na pepangala' -ra."
34ma d Silas iɛǧeb-as lḥal yebɣa ad yernu kra n wussan dinna.
37Barnabas doko' ngkeni Yohanes Markus hi pomakoa' -ra toe,
35Bulus d Barnabas qqimen di temdint-agi n Antyuc , sselmaden, țbecciṛen awal n Sidi Ṛebbi nutni d waṭas n watmaten nniḍen.
38tapi' Paulus mpo'uli': "Neo', apa' napalahii-ta wengi hi tana' Pamfilia, ko'ia hudu bago-ta."
36Mi ɛeddan kra n wussan, Bulus yenna-yas i Barnabas : Eyya a nuɣal a nesteqsi ɣef watmaten yellan di temdinin anda nbecceṛ awal n Sidi Ṛebbi, iwakken a nẓer amek i țilin.
39Ngkai ree, momehono' -ramo Paulus pai' Barnabas, alaa-na mogaa' -ramo. Barnabas mpo'ala' Markus napodohe, pai' -ra mpohawi' kapal hilou hi tana' Siprus.
37Barnabas yebɣa ad yawi yid-sen Yuḥenna ițusemman Maṛqus,
40Paulus mpelihi Silas napo'ema', pai' -ra me'ongko' -rawo. Pai' ompi' -ompi' hampepangalaa' -ra hi ngata Antiokhia mpope'ongko' -ra hante mosampaya, bona Alata'ala mpewili' -ra hante kabula rala-na hi pomakoa' -ra.
38lameɛna Bulus ur yeqbil ara ad awin yid-sen win akken i ten yeǧǧan di tmurt n Bamfilya, yerna ur ten-iɛawen ara di ccɣel-nsen.
41Paulus pai' Silas mpodaoi' tana' Siria pai' Kilikia, mporohoi nono-ra topepangala' hi Pue' Yesus to hi ria.
39Ikker yiwen lxilaf gar-asen armi mfaṛaqen. Barnabas yewwi yid-es Maṛqus, rekben di lbabuṛ ɣer tegzirt n Qubṛus,
40ma d Bulus yextaṛ Silas ad iddu yid-es. Atmaten n tejmaɛt wekklen-t i ṛṛeḥma n Sidi Ṛebbi, dɣa iṛuḥ.
41Yekka-d nețța d Silas si tmura n Surya akk-d Silisya, isseǧhad tijmaɛin n watmaten.