1Liman ɣer Ṛebbi, d lețkal nesɛa belli a ɣ-d-yaweḍ wayen i nețṛaǧu, ɣas ur t-nwala ara s wallen-nneɣ neẓra ț-țideț yella.
1To ra'uli' pepangala', batua-na: napa to tasarumaka hi Alata'ala, taparasaya bate madupa' mpai'. Pepangala', batua-na: nau' ko'ia tahiloi lence-na to tapopea, monoa' hi rala nono-ta karia-na mpai'.
2Si zik wid i gɛeǧben i Sidi Ṛebbi, d wid yesɛan liman deg-s.
2Ngkai pepangala' -ra, tauna tempo owi napokagoe' Alata'ala.
3S liman i nefhem belli ddunit tețwaxleq s wawal n Ṛebbi ; ihi ayen nețwali yekka-d seg wayen ur nețwali ara.
3Ngkai pepangala' -ta, ta'inca langi' pai' dunia' napajadi' Alata'ala hante lolita-na-wadi. Jadi', hawe'ea to tahilo, nababehi ngkai to uma kahiloa.
4S liman i gqeddem Habil asfel i Sidi Ṛebbi axiṛ n wesfel n gma-s Kahin, ɣef ddemma n liman-ines Sidi Ṛebbi yeqbel asfel-ines yerna iḥseb-it d aḥeqqi ; daymi ɣas yemmut yeqqim-ed d lemtel ɣef liman.
4Ngkai pepangala' -na Habel, pai' -i mpotonu pepue' -na hi Alata'ala to meliu kalompe' -na ngkai pepue' to natonu Kain tuaka-na. Ta'inca kamepangala' -na, apa' Alata'ala goe' mpotarima pepue' -na, pai' ngkai pepangala' -na toe, Alata'ala mpo'uli' kamonoa' -na. Mate-imi Habel, aga ma'ala-mi ta'uli' mololita-i-pidi duu' tempo tohe'i.
5S liman, Hanux yețwarfed ɣer igenni mbla ma tɛedda fell-as lmut, iɣab ɣef wallen, ur d-iban ara axaṭer irfed-it Sidi Ṛebbi ɣuṛ-es. Uqbel ad yețwarfed yeẓra belli yeɛǧeb i Sidi Ṛebbi.
5Ngkai pepangala' -na Henokh, uma-i-hana mate, ra'ongko' tuwu' -tuwu' -i ngkai dunia' toi. Uma hema to mporua' woto-na, apa' Alata'ala mpo'ongko' -i ngkai dunia' toi. Hi rala Buku Tomoroli' te'uki': kako'ia-na Henokh ra'ongko', Alata'ala mpokagoe' -i.
6Ihi, mbla liman d lmuḥal ad yeɛǧeb yiwen i Ṛebbi, axaṭer win ara iqeṛṛben ɣuṛ-es ilaq ad yamen belli yella yerna iqebbel-ed wid yețnadin fell-as.
6Jadi' monoto-mi ta'inca karia pepangala' -na, apa' uma ria tauna to napokagoe' Alata'ala ane uma-ra mepangala'. Apa' tauna to dota mpomohui' Alata'ala kana mparasaya hewa toi: Alata'ala bate ria, pai' bate nahiwili kehi butu dua tauna to mpu'u-mpu'u mpopali' -i.
7S liman, i gumen nnbi Nuḥ ayen i s-d-iweḥḥa Sidi Ṛebbi ɣef wayen ara yedṛun, ɣas akken mazal ur iwala acemma s wallen-is, yebna lbabuṛ iwakken ad isellek at wexxam-is. S wakka i gḥuseb at ddunit imi yuɣ awal i Sidi Ṛebbi, yuɣal d aḥeqqi ɣuṛ-es ɣef ddemma n liman yesɛa.
7Ngkai pepangala' -na Nuh, pai' -i mengkoru hi hawa' Alata'ala. Alata'ala mpo'uli' -ki karia-na mpai' ue mowo' to mpoliu' dunia'. Jadi', nau' ko'ia nahiloi kadupa' -na, natuku' -mi hawa' Alata'ala, pai' nababehi sakaya to bohe, bona hi'a hante tobine-na pai' ana' -ana' -na uma mate matala. Ngkai pepangala' -na, hawe'ea tauna hi dunia' rahuku', aga hi'a-hana, monoa' -i hi poncilo Alata'ala.
8S liman i guɣ Ibṛahim awal i Sidi Ṛebbi mi s-d-yessawel ad iṛuḥ ɣer yiwet n tmurt ara s-yefk d lweṛt ; iṛuḥ ɣas akken ur yeẓri ara ɣer wanda ițeddu.
8Ngkai pepangala' -na Abraham, natuku' hawa' Alata'ala. Alata'ala mpokio' -i pai' nahubui-i hilou hi ngata to molaa, na'uli' -ki: "Ngata toe mpai' ria, jadi' bagia-nu pai' muli-muli-nu." Jadi', nau' uma na'incai hiapa kahilouaa-na, pe'ongko' -nami hilou ntuku' hawa' Alata'ala.
9S liman daɣen i gɛac am ubeṛṛani di tmurt i s-yewɛed Sidi Ṛebbi, yezdeɣ deg iqiḍunen am nețța am warraw-is Isḥaq akk-d Yeɛqub iweṛten yid-es ayen akken i s-yewɛed Sidi Ṛebbi.
9Karata-na hi ngata toe, napangala' oa' janci Alata'ala to mpo'uli' katana' -na toe mpai' jadi' bagia-na pai' bagia muli-na. Alata'ala mojanci hewa toe wo'o hi ana' Abraham to rahanga' Ishak pai' kumpu-na to rahanga' Yakub. Tapi' nau' tana' toe bagia-ra moto ntuku' janci Alata'ala, mo'oha' -ra hewa torata-wadi hi tana' toe. Mo'oha' -ra hi rala kemah.
10Yețṛaǧu tamdint ibedden ɣef lsas iǧehden, tin akken yebna Sidi Ṛebbi s yiman-is.
10Abraham mo'oha' hi rala kemah, apa' napopea-pidi ngata to moroho parawatu-na, to napajadi' pai' to nawangu Alata'ala moto.
11S liman, ?ara tesɛa-d dderya ɣas akken ț-țiɛiqeṛt yerna meqqeṛt di leɛmeṛ, tumen belli win i s-yefkan lɛahed, ad iṭṭef deg wawal-is.
11Ngkai pepangala' -ra, nau' tu'a-imi Abraham, pai' Sara lalo wo'o-i, mporata moto-ra karohoa mporata ana'. Toe jadi' apa' monoto hi nono Abraham kanapadupa' -na moto mpai' Alata'ala janci-na.
12Daymi seg yiwen wergaz iwumi kkawen ifadden teffeɣ-ed dderya s waṭas dderya n dderya-k ad ilin am yitran n igenni, am ṛṛmel yellan ɣef rrif n lebḥeṛ, ur yezmir yiwen a ten yeḥseb.
12Nto'u toe, hewa to mate-mi woto-na Abraham apa' tu'a-imi. Aga nau' wae, apa' lawi' ria-hana pepangala' -na, ngkai Abraham toe-imi mehupa' wori' muli-na, to uma tebila' kadea-ra, hewa kawori' betue' hi langi', pai' hewa kawori' wo'one hi wiwi' tahi'.
13Di liman, i mmuten akk yemdanen-agi uqbel a ten-id-yaweḍ wayen i sen-yewɛed Sidi Ṛebbi, lameɛna walan-t si lebɛid feṛḥen yis yerna setɛeṛfen belli d ibeṛṛaniyen, d imsebriden di ddunit.
13Hawe'ea tauna toera tida mepangala' duu' hi kamatea-ra, ko'ia raratai napa to najanci-raka Alata'ala. Ma'ala-mi ta'uli': rahilo ngkawao-pidi kadupa' -na. Ra'inca moto kamahae-na-pidi kadupa' -na, aga nau' wae uma morara' nono-ra hi pojanci Alata'ala. Goe' moto-ra mpopea kadupa' -na, pai' ra'uli': katuwu' -ra hi dunia' toi hewa torata to mo'oha' hampai' -wadi.
14Wid iheddṛen akka, iban țnadin tamurt i yiman-nsen.
14Tauna to mpo'uli' hewa toe, monoto-mi kampopali' -ra ngata to rakatidai.
15Lemmer ndemmen imi ǧǧan tamurt-nsen tili uɣalen ɣuṛ-es,
15Bela ngata to rapalahii-mi wengi to rakalentorai. Apa' ane ke ngata toe to rakalentorai, ria moto loga-ra nculii' hi ngata toe.
16meɛna nutni țqelliben ɣef tmurt ifazen yeɛni tin n igenwan, daymi Sidi Ṛebbi ur issetḥa ara ad ițțusemmi d Illu-nsen axaṭer ihegga yasen tamurt.
16Bo ngata to rakalentorai toe, ngata to meliu kalompe' -na, toe-mi ngata suruga. Toe pai' Alata'ala uma me'ea' rakahangai' Pue' -ra, apa' naporodo-miraka hi suruga.
17S liman i gefka Ibṛahim mmi-s Isḥaq d asfel mi i t-ijeṛṛeb Sidi Ṛebbi, nețța iwumi d-țunefkent lemɛahdat, yeqbel ad yefk mmi-s awḥid d asfel,
18Ngkai pepangala' -na Abraham, pai' -i mpotonu Ishak ana' -na naponcawa pepue' -na hi Alata'ala, nto'u Alata'ala mponciloi pepangala' -na. Lomo' -na Alata'ala mpo'uli' -ki hewa toi: "Ngkai ana' -nu tetu-mi mpai', mporata-ko muli to wori', hewa to kujanci-kokoe." Aga nau' wae, sadia moto-i Abraham mpotonu ana' -na to hadudua toe bona rasumale'.
18nețța iwumi i d-yenna Sidi Ṛebbi : Seg Isḥaq ara k-d-fkeɣ dderya ara irefden isem-ik.
19Apa' na'uli' Abraham, mobaraka' moto-i Alata'ala mpotuwu' nculii' Ishak ngkai kamatea-na. Jadi', ma'ala-mi ta'uli': narata nculii' moto ana' -na ngkai kamatea.
19Yețkel ɣef Ṛebbi bab n tezmert belli yezmer a d-isseḥyu ula si ger lmegtin daymi i s-d-yerra mmi-s : ayagi yella-d d lemtel.
20Ngkai pepangala' -na Ishak, pai' -i mpogane' Yakub pai' Esau, pai' -i mpolowa napa to jadi' hi eo mpeno-na.
20S liman, Isḥaq iburek arraw-is Yeɛqub akk-d Icaɛu ɣef ddemma n wayen i d-iteddun.
21Ngkai pepangala' -na Yakub, kaneo' -na mate-imi nagane' -ramo ana' Yusuf to rodua, pai' -i mponyompa Alata'ala bula-na mpetituku woo' -na hi wuntu lua' -na.
21S liman daɣen i gburek Yeɛqub arraw n Yusef uqbel ad yemmet, s liman i gsenned ɣef wuɛekkaz iwakken ad iɛbed Ṛebbi.
22Ngkai pepangala' -na Yusuf, nto'u neo' modupe' -mi inoha' -na, nalowa ami' palai-ra mpai' muli Israel ngkai tana' Mesir. Pai' -i mo'iwili na'uli': "Ane malai-pokoi mpai' ngkai Mesir, wuku-ku kana nikeni."
22S liman i gcar Sidna Yusef uqbel ad immet ɣef tuffɣa n wat Isṛail si tmurt n Maṣer, i gweṣṣa ad awin iɣsan-is yid-sen.
23Ngkai pepangala' -ra totu'a-na Musa, pai' -ra mpowuni-i tolu mula kahae-na ngkai kaputu-na. Rahilo kasubo' -na, pai' uma-ra me'eka' mpotiboki hawa' raja Mesir.
23S liman, imawlan n Sidna Musa ffren-t tlata n wagguren mi d-ilul axaṭer walan aqcic yecbeḥ dɣa ur uggaden ara lameṛ n ugellid.
24Ngkai pepangala' -na Musa, bohe-imi, oja' -i rakahangai' kumpu raja Mesir.
24S liman, mi meqqeṛ Sidna Musa ur yeqbil ara ad ițțusemmi d mmi-s n yelli-s n Ferɛun,
25Apa' uma-i dota tuwu' goe' rala jeko' to hangkale'liu-wadi, na'agi-pi mporata kaparia hangkaa-ngkania hante ntodea Alata'ala.
25yextaṛ ad yeɛteb d wegdud n Ṛebbi wala ad iqqim di zzhu n ddunit-agi yețțawin ɣer ddnub.
26Oja' -i mporata ka'uaa' hi tana' Mesir, na'agi-pi raruge' sabana pepangala' -na hi Magau' Topetolo' to rata ngkabokoa'. Apa' Musa ntora mpoimata-mata hiwili pepangala' -na to narata mpai' hi eo mpeno-na.
26Yefhem belli leɛtab n Lmasiḥ, d sɛaya tameqqrant yugaren igerrujen n tmurt n Maṣer axaṭer iwala ɣer zdat lerbaḥ i t-yețṛaǧun.
27Ngkai pepangala' -na, napalahii tana' Mesir, uma-i mpoka'eka' roe raja Mesir. Ntaha-i hi rala kasusaa', apa' mpohilo-imi-hana Alata'ala to uma kahiloa.
27S liman i d-iffeɣ si tmurt n Maṣer ur yuggad ara agellid iweɛṛen, yeṭṭef di liman am win iwalan win akken ur yețwali yiwen.
28Ngkai pepangala' -na, nababehi ada eo bohe Paskah, nahubui-ra to Yahudi mpohiwe raa' hi wobo' tomi-ra, bona ane liu mpai' mala'eka to mepatehi, ana' ulumua' -ra uma rapohipatehii hante ana' ulumua' -ra to Mesir.
28S liman i gefka lameṛ ad zlun izimer n leslak, i gṛucc tiwwura s idammen n izimer-nni iwakken m'ara d-iɛeddi win yessengaren ur yețnal ara imenza i d-ilulen ɣer wat Isṛail.
29Ngkai pepangala' -ra to Yahudi owi, pai' -ra mpodongka' Tahi' Molei hewa to momako' hi role-na moto-ra-wadi. Hiaa' to Mesir-hana, mate matala-ramo hi rala tahi' bula-ra medongka' -pidi.
29S liman, agdud n Isṛail yezger ɣef wuḍar i lebḥeṛ azeggaɣ, ma d imaṣriyen mi ɛeṛden ad zegren am nutni, yečča-ten.
30Ngkai pepangala' -ra, ratololiki bente ngata Yerikho rala-na pitu eo, duu' -na motongka-mi bente-ra.
30S liman i ɣlin leswaṛ n temdint n Yeriku mi i s-yezzi wegdud n Isṛail sebɛa wussan.
31Ngkai pepangala' -na Rahab, uma-i rapatehi hangkaa-ngkania hante hingka ngata-na, to uma-ra-rana mengkoru hi Alata'ala. Rahab toei, tobine to uma tumotoa gau' -na. Aga nto'u-na ba hangkuja dua-ra tantara to Yahudi hilou mpokamata ngata Yerikho, napopehani-ra hi tomi-na, pai' natulungi-ra.
31S liman, Ṛaḥab yellan d yir tameṭṭut ur temmut ara akk-d wid ur numin ara s Ṛebbi axaṭer testeṛḥeb akken ilaq s wid i d-yusan ad ssiwḍen lexbaṛ i wat Isṛail a sen-awin lexbaṛ.
32Ke wori' -pidi anu ku'uli', aga uma-pi wori' loga-ku. Hiaa' bo ko'ia kututura Gideon, Barak, Simson, Yefta, Daud, Samuel pai' nabi-nabi ntani' -na.
32D acu ara d-iniɣ daɣen ? Aṭas n lweqt i glaqen iwakken a d-hedṛeɣ ɣef Gidɛun, ɣef Baraq, ɣef Samsun, ɣef Jifti, ɣef Sidna Dawed, ɣef Camwil neɣ ɣef lenbiya meṛṛa.
33Ngkai pepangala' -ra pai' alaa-na mpopengkoru-ra raja-raja, moparenta-ra hante kanoaa', mporata-ra to najanci-raka Alata'ala, mpo'ompo-ra nganga singa,
33Wid i grebḥen deg umenɣi tigeldiwin nniḍen s liman, xedmen anagar lḥeqq, țțunefkent-asen-d lemɛahdat, zemmemen imawen n yizmawen,
34uma-ra mate hi rala apu to wewo', mpetiboi' -ra tauna to ngasa' mpatehi-ra, lente-ra, aga jadi' moroho moto-ra, bia' -ra hi rala panga'ea, mpodagi-ra tantara-tantara bali'.
34ɣelben tazmert n tmes, menɛen i ujenwi qeṭṭiɛen, ḥlan si lehlakat-nsen, zewṛen deg umenɣi, lɛeskeṛ n tmura nniḍen rewlen zdat-sen.
35Ngkai pepangala' -ra, tobine-tobine mporata nculii' ana' -ra to mate-mi, rapotuwu' nculii' -raka. Aga ria wo'o-ra to rasesa' sabana pepangala' -ra duu' -ra mate, uma-ra dota rabahaka, apa' doko' rapotuwu' nculii' -ra pai' mporata katuwua' to meliu kalompe' -na.
35Kra n tilawin walant wid i sent-yemmuten uɣalen-d si ger lmegtin, wiyaḍ țwaqehṛen meɛna ur qbilen ara ṛṛeḥma n yemdanen iwakken ad sɛun ḥeggu n tideț.
36Ria-ra to rapopo'ore' pai' raweba', ria wo'o-ra to rahoo' pai' ratarungku'.
36Wiyaḍ daɣen țwaqehṛen s ustehzi, s ujelkkaḍ, s snasel d leḥbus.
37Ria-ra to rapana' hante watu duu' -ra mate, ria to rapua' hante garagaji', ria to rasumale'. Ria-ra to mpe'ahii' lia katuwu' -ra, pohea-ra muntu' kuliba bima pai' kuliba kebe' -wadi. Rabalinai' -ra pai' rasesa' -ra.
37?waṛejmen, țwajeṛben, țwagezmen s umencaṛ, mmuten s ujenwi, teddun sya ɣer da, llebsa nsen d ibḍanen n wulli ț-țɣeṭṭen, yețwakkes-asen kullec, țwaḥeqṛen, țwaqehṛen.
38Metibo' -ra hilou hi papada to wao' pai' hi bulu' -na, mo'oha' -ra hi horoa watu. Hiaa' kakoo-kono-na, dunia' toi bela po'ohaa' to natao hi hira'.
38Nutni ur tuklal ara ddunit, țmenṭaren deg unezṛuf, deg idurar, deg ifran d mkul amkan n ddunit.
39Hawe'ea tauna toera napokagoe' Alata'ala sabana pepangala' -ra. Tapi' ko'ia raratai poko to najanci-raka.
39Widak-agi meṛṛa yețwaqeblen ɣer Ṛebbi s liman-nsen urɛad i ten-id yewweḍ wayen i sen-yewɛed,
40Ko'ia raratai, apa' Alata'ala mporodo-taka anu to meliu kalompe' -na, bona hinto'ua hante kita' mpai', pai' lako' rarata-di-rawo kalompea' to uma ria kakuraa' -na.
40Axaṭer Sidi Ṛebbi ihegga-yaɣ ayen yifen ayen akken i sen-yewɛed i nutni, iwakken ur țțawḍen ara ɣer wayen akken ikemlen mbla ma nțekka yid-sen.