1Ɛeddan kra n wussan, Sidna Ɛisa yuli ɣer temdint n Lquds akken ad yeḥdeṛ i lɛid n wat Isṛail.
1Oti toe, nculii' -imi Yesus hilou hi Yerusalem bona mpokaralai-i eo bohe to Yahudi hi ria.
2Di temdint-agi, zdat n tewwurt yețțusemman « tawwurt n wulli, »tella yiwet n temda n waman qqaṛen-as s tɛibṛanit : « Bitesda ». Zzin-as-d xemsa ifragen yesɛan ssqef.
2Hi Yerusalem, mohu' hi wobo' wala to rahanga' Wobo' Bima, ria wuhu', hi rala basa Yahudi hanga' -na Betesda. Ntololikia wuhu' toe, ria lima meha' pengkawinaraa.
3Deg ifragen-agi aṭas n imuḍan i gḍelqen, iderɣalen, iɛibanen d wukrifen țṛaǧun akk ad ḥerrken waman.
3Hi retu, wori' tauna to peda'. Ria towero, ria tokejo, ria topungku, ntora turu hi pengkawinaraa, ((mpopea kamojago-na ue wuhu'.
4Axaṭer tiswiɛin yețṣubbu-d yiwen n lmelk ɣer temda, yețḥerrik aman-nni ; win ara ikecmen d amezwaru ɣer temda m'ara ḥerrken waman ad yeḥlu si lehlak-is akken yebɣu yili.
4Apa' pontu-na ria mala'eka Pue' mana'u tumai hi wuhu' toe mpojago ue-na. Pai' hema to ri'ulu mehompo hi rala wuhu' nto'u ue-na mojago, mo'uri' -i ngkai haki' to natodohaka.))
5Yella dinna yiwen wergaz tmanya utlatin iseggasen nețța di lehlak.
5Ria hi ree hadua tomane, tolu mpulu' walu mpae-imi peda'.
6Sidna Ɛisa mi t-iwala yeḍleq, yeẓra belli aṭas aya segmi yuḍen, yenna-yas: Tebɣiḍ aț-țeḥluḍ ?
6Yesus mpohilo-i turu hi ree, pai' na'inca kamahae-nami peda'. Napekune' -i: "Dota-ko mo'uri'?"
7Amuḍin-nni yerra-yas-ed : A Sidi, ur sɛiɣ ara win ara yi gren ɣer temda m'ara ḥerken waman ; m'ara ɛeṛdeɣ ad kecmeɣ wayeḍ a yi-izwir.
7Na'uli' topeda' toei: "Pue', apa' uma-kuwo hema to mpokeni-a hilou rala wuhu' nto'u mojago ue-na. Ke lako' hilou-a-kuwo, to ntani' -na wo'o-mi to mpori'uluhi-a."
8Sidna Ɛisa yenna-yas : Ekker fell-ak, ddem tagertilt-ik telḥuḍ !
8Na'uli' Yesus mpo'uli' -ki: "Memata-moko, lulu-mi ali' -nu, pai' mako' -moko."
9Imiren kan argaz-nni yeḥla, yeddem tagertilt-is yebda tikli. Ayagi yedṛa deg wass n ssebt yellan d ass n westeɛfu.
9Kamo'uri' -nami tau toei, nalulu-mi ali' -na, pai' -i momako' -mi. Tohe'e jadi' hi Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi.
10Lecyux n wat Isṛail nnan-as i wergaz-nni yeḥlan : Ass-agi d ass n westeɛfu, d leḥṛam fell-ak aț-țebbibeḍ tagertilt-ik !
10Toe pai' topoparenta to Yahudi mpokamaro tauna to lako' mo'uri' toei, ra'uli' -ki: "Eo Sabat-hanale toe-e lau! Uma-ko ma'ala ngkeni ali' -nu."
11Nețța yerra-yasen : Win i yi-sseḥlan d nețța i yi-d yennan : « Ddem tagertilt-ik telḥuḍ. »
11Na'uli' tauna toei: "Apa' nahubui-a-kuwo tauna to mpaka'uri' -a we'i, na'uli' -ka: 'Lulu-mi ali' -nu pai' mako' -moko.'"
12Steqsan-t nnan-as : Anwa i k-d-yennan akka ?
12Rapekune' -i: "Hema-i to mpohubui-ko ngkeni ali' -nue?"
13Lameɛna argaz-nni yeḥlan ur yeẓri ara anwa-t, axaṭer Sidna Ɛisa yekcem ger lɣaci ițemdeḥḥasen dinna.
13Tapi' uma na'incai kahema-na to mpaka'uri' -i, apa' Yesus uma-pi ria hi ree, mpolia' hilou-imi hi olo' tauna to wori'.
14Taswiɛt kan, Sidna Ɛisa yemlal-it-id deg wefrag n lǧameɛ iqedsen yenna yas : Aql-ik teḥliḍ, sya d asawen xḍu i ddnub iwakken ur ideṛṛu ara yid-ek akteṛ n wannect-nni !
14Uma mahae ngkai ree, Yesus mpohirua' -ki tauna toei hi Tomi Alata'ala, pai' na'uli' -ki: "Mo'uri' -moko, neo' -pi-hawo mpobabehi jeko', bona neo' mpai' narumpa' -ko ba napa-napa to meliu kada'a-na."
15Argaz-nni iṛuḥ ad ixebbeṛ lecyux n wat Isṛail belli d Sidna Ɛisa i t-yesseḥlan.
15Ngkai ree, hilou-imi tauna toei mpohirua' -raka topoparenta to Yahudi, na'uli' -raka Kayesus-na to mpaka'uri' -i.
16Lecyux n wat Isṛail bdan accetki ɣef Sidna Ɛisa imi i gexdem ayagi deg wass n westeɛfu.
16Toe pai' topoparenta to Yahudi ntepu'u mpobalinai' Yesus, apa' mepaka'uri' -i-hana hi Eo Sabat.
17Sidna Ɛisa yenna yasen : Baba Ṛebbi ixeddem ar tura, nekk daɣen aql-i xeddmeɣ !
17Yesus mpo'uli' -raka: "Tuama-ku mobago duu' eo toi, pai' Aku' wo'o kana mobago."
18?ef wawal-agi lecyux-nni ufan-as-ed sebba nniḍen, țqelliben amek ara t-nɣen, mačči kan imi ur iqudeṛ ara ass n westeɛfu meɛna imi gerra Ṛebbi d Baba-s yerna yesseɛdel iman-is d Ṛebbi.
18Ngkai ree, rahuduwukui-mi topoparenta to Yahudi mpali' ohea-ra mpopatehi-i. Apa' uma wule' kampotiboki-na ada hi Eo Sabat, tapi' na'uli' wo'o-hana ka'Alata'ala-na Tuama-na; jadi', napopohibalia-hana woto-na hante Alata'ala.
19Sidna Ɛisa yerra-yasen : S tideț qqaṛeɣ-awen : Mmi-s n Ṛebbi ur ixeddem acemma s yiman is, ixeddem ala ayen yeẓra ixeddem-it Baba-s. Kra n wayen ixeddem Baba-s ixeddem-it Mmi-s daɣen.
19Toe pai' na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Makono mpu'u lolita-ku toi: Aku' Ana' Alata'ala, uma-a bisa mobago ntuku' konoa-ku moto. Muntu' to kuhilo ngkai Tuama-ku, toe-mi to kupobago. Napa-napa bago Tuama-ku, tetu wo'o-kuwo bago-ku.
20Axaṭer Baba-s iḥemmel Mmi-s, yesbeggin-as-d lecɣal-is meṛṛa. Ad as-yernu tazmert s wacu ara yexdem ayen yugaren kra n wayen teẓram ar ass-a, aț-țwehmem di lecɣal-is.
20Apa' Tuama-ku mpoka'ahi' -a, pai' napopohiloi-a hawe'ea to napobago. Kakupaka'uri' -na topeda' toe ngone ria, pai' kubabehi wo'o mpai' pobago to meliu kabohe-na ngkai toe, alaa-na konce mpu'u-mokoi mpai'.
21Akken Baba Ṛebbi yeskkaray-ed lmegtin ițțarra-yasen tudert, akken daɣen Mmi-s yețțak tudert i win yebɣa.
21Hewa Tuama-ku mpopemata tomate pai' mpowai' -ra katuwua', wae wo'o Aku' mpowai' katuwua' hi hema-hema to kupelihi.
22Baba Ṛebbi ur iḥekkem ɣef yiwen, lameɛna yerra lḥekma ger ifassen n Mmi-s
22Tuama-ku moto uma mpobotuhi kara-kara manusia'. Hawe'ea kuasa pompobotuhi natonu-mi hi Aku' Ana' -na.
23iwakken imdanen meṛṛa ad qadṛen Mmi-s akken țqadaṛen Baba-s. Win ur nqudeṛ ara Mmi-s ur iqudeṛ ara Baba-s i t-id iceggɛen.
23Nababehi toe, bona hawe'ea tauna mpobila' -a hewa pompobila' -ra Tuama-ku. Hema to uma mpobila' -a, uma wo'o-ra mpobila' Tuama-ku to mposuro-a.
24S tideț nniɣ-awen : « kra n win yesmeḥsisen i wawal-iw, yumnen s win i yi-d-iceggɛen yesɛa tudert n dayem yerna ulac fell-as lḥisab, lameɛna iɛedda yakan si lmut ɣer tudert.
24"Makono mpu'u lolita-ku toi: Hema to mpo'epe lolita-ku pai' -ra mepangala' hi Pue' Ala to mposuro-a, bate mporata-ra katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na. Uma-ra mpai' rahuku' sabana jeko' -ra. Tebahaka-ramo ngkai kamatea, mporata-ramo katuwua'.
25S tideț nniɣ-awen : « iteddu-d lweqt yerna yewweḍ-ed anda lmegtin ad slen i ṣṣut n Mmi-s n Ṛebbi, yerna wid akk ara s-yeslen ad idiren.
25Makono mpu'u lolita-ku toi: Rata mpai' tempo-na-- pai' toi-mi tempo-na-- tauna tomate mpo'epe libu' Ana' Alata'ala, pai' hira' to mpo'epe mporata katuwua' to bo'u.
26Akken yesɛa Baba Ṛebbi tudert deg yiman-is i gefka daɣen i Mmi-s ad yesɛu tudert deg yiman-is.
26Apa' hewa Tuama-ku mobaraka' mpowai' katuwua', wae wo'o nawai' -a baraka' mpowai' katuwua'.
27Yerra ger ifassen-is lḥekma imi d Mmi-s n bunadem i gella.
27Nawai' wo'o-a kuasa mpobotuhi kara-kara manusia', apa' Aku' Ana' Manusia'.
28Ur țțawhamet ara, axaṭer lweqt iteddu-d, wid akk yellan deg i?ekwan ad slen i ṣṣut n Mmi-s n bunadem,
28"Neo' nipokakonce lolita-ku toi, apa' rata mpai' tempo-na hawe'ea tauna to hi rala daeo' mpo'epe libu' -ku,
29imiren a d-kkren ; wid ixedmen lxiṛ a d-ḥyun ɣer tudert n dayem ma d wid ixedmen cceṛ a d-ḥyun iwakken ad țțuḥasben.
29pai' -ra memata ngkai daeo' -ra. To mpobabehi gau' to lompe' rapopemata bona mporata katuwua' to lompe'. To mpobabehi gau' to dada'a rapopemata bona rahuku'.
30Ur xeddmeɣ acemma s lebɣi-w lameɛna ḥekkmeɣ s lebɣi n Baba Ṛebbi. Lḥekma-inu d lḥeqq axaṭer ur țqellibeɣ ara ad xedmeɣ lebɣi-w, lameɛna lebɣi n win i yi-d-iceggɛen. »
30"Aku', uma-a bisa mpobabehi napa-napa ntuku' konoa-ku moto. Kubotuhi ntuku' to nahawai' -ka Alata'ala. Pobotuhi-ku monoa', apa' uma-a mpotuku' dota-ku moto, mpotuku' -a kadota-na Pue' Ala to mposuro-a.
31Ma yella d nekk kan i d icehden ɣef yiman-iw cchada-inu ur tețwaqbal ara.
31"Ane ke Aku' moto-wadi to mpo'uli' ka'Aku' -na suro Alata'ala, pai' uma ria tau ntani' -na to mposabii' -a, uma ni'incai ba makono lolita-ku ba uma-di.
32Lameɛna sɛiɣ inigi nniḍen, yerna cchada-ines tṣeḥḥa.
32Tapi' ria moto kahadua-na to mposabii' -a, pai' ku'inca kamakono-na posabi' -na toe.
33Tceggɛem ɣer Yeḥya testeqsam-t, nețța icehhed-ed ɣef tideț.
33Koi' mpohubui doo-ni hilou hi Yohanes Topeniu' wengi, pai' na'uli' -miraka posabi' -na. Napa to na'uli' toe, bate makono omea.
34Nekk ur țkileɣ ara ɣef cchada n wemdan, nniɣ-awen-d annect-agi akken aț-țețwasellkem.
34Aga kakoo-kono-na uma kuparaluu posabi' ngkai manusia'. Kupopokiwoii-koi lolita-na Yohanes toe-e, bona mporata-koi kalompea'.
35Yeḥya yusa-d ț-țaftilt yețfeǧǧiǧen ger yemdanen, ma d kunwi tebɣam aț-țferḥem taswiɛt kan di tafat-is.
35Yohanes toei hewa lampu to mehini pai' ngkeni kabajaa-na hi koi'. Pai' koi', goe' lia moto-koi mpo'epe lolita-na. Aga kagoe' -ni tetu hampai' -wadi.
36Tella fell-i cchada nniḍen yugaren tin n Yeḥya : d lecɣal i yi d-yefka Baba Ṛebbi a ten-xedmeɣ. Lecɣal-agi țcehhiden-d fell-i belli d Baba Ṛebbi i yi-d-iceggɛen.
36"Aga Aku', ria-ka-kuna sabi' to mpakanoto kahema-ku, pai' sabi' toei meliu ngkai posabi' -na Yohanes. Ane ninaa lompe' pobago-ku, toe-mile to mposabii' kahema-kue. Napa to kupobago hewa toe lau, pobago to nahawai' -ka Tuama-ku bona kuposipolea. Pobago-ku toi-mi to mpakanoto ka'Aku' -na suro Tuama-ku.
37Ula d Baba Ṛebbi i yi d-iceggɛen icehhed-ed fell-i, meɛna kunwi leɛmeṛ ur teslim i ṣṣut-is, ur teẓrim udem-is.
37Pai' meliu ngkai toe, Tuama-ku to mposuro-a, Hi'a moto-mi jadi' sabi' -ku mpo'uli' kahema-ku. Tapi' koi', ko'ia hangkania ni'epei libu' -na, ko'ia nihiloi lence-na.
38Awal-is ur yezdiɣ ara deg wulawen nwen imi ur tuminem ara s win i d-iceggeɛ.
38Lolita-na uma nitimamahi hi rala nono-ni, apa' uma-koi mepangala' hi Aku' to nasuro.
39Tețnadim di tektabin iqedsen tɣilem aț-țafem deg-sent tudert n dayem. Tiktabin-agi d nutenti i-d-icehden fell-i.
39Koi' mpewulihi' ihi' Buku Tomoroli', apa' ni'uli' mporata-koi katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-na ngkai Buku Tomoroli' toe. Hiaa' Buku Tomoroli' moto wo'o-mi to mpotompo'wiwi-a.
40Lameɛna kunwi tugim a d-tasem ɣuṛ-i aț-țesɛum tudert.
40Aga nau' wae, uma oa' -koi dota tumai hi Aku', bona mporata katuwua' to lompe' toe.
41Ur țqellibeɣ ara ad sɛuɣ cciɛa ɣer yemdanen,
41"Uma-a mpopebila' hi manusia'.
42?riɣ belli deg wulawen-nwen ur tḥemmlem ara Ṛebbi.
42Apa' ku'inca moto-koi, ka'uma-na ria ahi' -ni hi Alata'ala.
43Nekk usiɣ-ed s yisem n Baba Ṛebbi, kunwi ur iyi-teqbilem ara. Lemmer a d-yas wayeḍ a d-icehhed ɣef yiman-is a t-tqeblem !
43Katumai-ku toi, mpokeni-a hanga' -na Tuama-ku, aga uma-koi dota mpotarima-a. Ane ria to tumai mpokeni hanga' -ra moto-wadi, nitarima lau-ra.
44Amek ara tesɛum liman ma yella tețnadim aț-țemyeɛǧabem wway gar awen wala aț-țɛeǧbem kan i Ṛebbi ?
44Beiwa kamepangala' -ni hi Aku' -e, apa' doko' rabila' doo-wadi-koi, uma-koi mpali' pebila' to ngkai Alata'ala to Hadudua.
45?adret aț-țɣilem d nekk ara iccetkin fell-awen zdat Baba Ṛebbi ! D Musa ara iccetkin fell-awen, d Musa-nni ɣef i tețțeklem.
45Aga neo' ni'uli' wae, Aku' mpai' to mpakilu-koi hi Tuama-ku. Nabi Musa moto-mi to mpakilu-koi. Ni'uli' -koina ngkai petuku' -ni hi hawa' Musa pai' -koi mporata kalompea'.
46Lemmer ț-țideț tumnem s Musa tili tumnem yis-i, axaṭer yura-d fell-i di tira iqedsen.
46Tapi' ane bongko nipangala' mpu'u-i Musa, tantu nipangala' wo'o-a Aku' -e, apa' napa to na'uki' Musa, Aku' -mi kadungkua-na.
47Ma yella ur tuminem ara s wayen i d-yura, amek ara tamnem s wawal-iw ?
47Bangku' to na'uki' Musa uma nipangala', peliu-liu-nami ka'uma-na nipangala' lolita-ku."