1Di lweqt-nni, kra n yemdanen usan-d a s-ḥkun i Sidna Ɛisa ɣef kra n yergazen n tmurt n Jlili i genɣa Bilaṭus, d wamek issexleḍ dammen-nsen d idammen n iseflawen nsen.
1Nto'u toe wo'o-hawo, ria tauna mpololitai Yesus, mpololita ba hangkuja dua to Galilea to rapatehi ntuku' hawa' Pilatus bula-ra mpotonu pepue' -ra hi Pue' Ala.
2Sidna Ɛisa yenna-yasen : Tɣilem belli imezdaɣ-agi n Jlili ițțuɛetben akka d imednuben akteṛ n wiyaḍ ?
2Mpotompoi' lolita toe, na'uli' -mi Yesus: "Ba ni'uli' -koina wae, pai' hewa toe rahi kamate-ra to Galilea toera, apa' meliu jeko' -ra ngkai hawe'ea to Galilea to ntani' -na?
3Xaṭi, meɛna a wen-d-iniɣ : m'ur tbeddlem ara tikli aț-țemtem ula d kunwi.
3Uma-e' waetu! Ku'uli' -kokoi: ane uma-koi medea ngkai jeko' -ni, bate rahuku' wo'o-koiwo mpai' omea.
4Neɣ am tmenṭac-nni yergazen yemmuten mi d-yeɣli fell-asen ṣṣuṛ n Silwi, tɣilem d imednuben akteṛ n imezdaɣ nniḍen n temdint n Lquds ?
4Wae wo'o to hampulu' walu to mate nadungkahi tomi to molangko hi Siloam. Apa' oo-raka kamate-rae, meka' ba lue' ni'uli' melabi-rana sala' -ra ngkai hawe'ea to Yerusalem?
5Xaṭi, meɛna nniɣ-awen : m'ur tbeddlem ara tikli aț-țemtem ula d kunwi.
5Uma-e' waetu! Ku'uli' -kokoi: ane uma-koi medea ngkai jeko' -ni, bate rahuku' wo'o-koiwo mpai' omea."
6Yewwi-yasen-d lemtel-agi : Yiwen wergaz yesɛa taneqleț teẓẓa deg yiger n tẓurin. Yusa-d iwakken a d-ikkes tibexsisin lameɛna ur yufi ara.
6Oti toe, Yesus mpo'uli' -raka lolita rapa' toi. Na'uli': "Ria hadua tauna to mpohu'a kaju ara hi pampa-na. Hangkani hilou-imi mpongoa' -ngoa' ba ria wua' -na. Ntaa' uma-di ria hamehaa' -e.
7Yenna i uxeddam n yiger-nni : tlata n yiseggasen aya nekk țțaseɣ ed iwakken a d-kkseɣ lexṛif si tneqleț agi meɛna ur d-țțafeɣ ara, gzem-iț ihi ! Acuɣeṛ ara teṭṭef akal mbla nnfeɛ ?
7Toe pai' na'uli' mpo'uli' -ki tompodoo pampa-na: `Hilo, tolu mpae-mi ntora tumai-a mpehiloi kaju toei ba ria wua' -na, uma oa' ria. Toki lau-mi! Napa kalaua-na tuwu' hi rehe'i mpe'oti mara rudu' tana'.'
8Axeddam-nni yerra-yas : a Sidi, eǧǧ-iț aț-țernu aseggas-a ; aț-țneqceɣ, a s-rreɣ leɣbaṛ,
8"Na'uli' tompodoo pampa toei: `Pelele' -mi ulu tuwu' hampae toi-pi Maradika. Kukawahi-damo, pai' kutaui' tana' to morudu' ngkai mali-na.
9sya d asawen ma tefka-d lfakya eǧǧ-iț, m'ulac qeleɛ -iț.
9Meka' ba lue' mowua' -i-hawo mpai' mpae boko'. Ane uma oa' -i mowua', tatoki-imi.'"
10Sidna Ɛisa yesselmad deg yiwen n lǧameɛ deg wass n westeɛfu.
10Hangkani, Yesus metudui' hi tomi posampayaa nto'u Eo Sabat, eo pepuea' -ra to Yahudi.
11Tella dinna yiwet n tmeṭṭut ihelken tmenṭac yiseggasen aya ; d yiwen uṛuḥani i ț-ikerfen ur tezmir ara aț-țesbedd lqedd-is.
11Hi ree, ria hadua tobine, hampulu' walu mpae-imi peda', apa' napesuai' seta-i. Tobine toei bungku', uma nakulei' mokore monoa'.
12Mi ț-iwala Sidna Ɛisa, iluɛa-ț yenna-yas : A tameṭṭut, teḥliḍ seg wekraf-im.
12Kanahilo-na Yesus tobine toei, nakio' -i pai' na'uli' -ki: "Ina', mo'uri' -moko, uma-pi ria haki' to mpohoo' -ko."
13Issers ifassen-is fell-as , imiren kan tesbedd lqedd-is, teḥmed Sidi Ṛebbi.
13Oti toe najama tobine toei, kaliliu mokore monoa' -imi, pai' -i mpo'une' Alata'ala.
14Ccix-nni n lǧameɛ iɣaḍ-it lḥal imi i ț-isseḥla Sidna Ɛisa deg wass n westeɛfu, yenna i lɣaci : Llan sețța wussan i deg ilaq a nexdem ; aset-ed ihi deg ussan-nni iwakken a kkun-isseḥlu mačči deg wass n westeɛfu !
14Ngkai ree, kamoroe-nami pangkeni tomi posampayaa toei, apa' Yesus mpaka'uri' tauna hi Eo Sabat. Toe pai' na'uli' mpo'uli' -raka tauna to wori': "Ono eo, eo pobagoa-ta. Hi eo toe, ma'ala-koi tumai mpopepaka'uri', neo' hi Eo Sabat!"
15Sidna Ɛisa yerra-yas : Ay at sin wudmawen ! Anwa deg-wen ur d-nețserriḥ i wezger-ines neɣ i weɣyul-is iwakken a t-yawi a d-isew ɣas deg wass n westeɛfu ?
15Na'uli' Pue' Yesus: "He koi' to lompe' hi mali-na-wadi! Hi Eo Sabat, hema-ta to uma mpobahaka japi ba jara' -ta, takeni hilou hi mali gimpu pai' tapoponginu?
16I tmeṭṭut-agi yellan si dderya n Ibṛahim, i gekref Cciṭan tmenṭac n yiseggasen aya, eɛni ur ilaq ara a s-nekkes akraf ɣas akka d ass n westeɛfu ?
16Hiaa' hi rehe'i, ria hadua tobine muli Abraham, hampulu' walu mpae-imi nahoo' Magau' Anudaa'. Ha uma-hana ma'ala tabahaka-i ngkai pohoo' -na hi Eo Sabat?"
17Mi d-yenna imeslayen-agi, ixṣimen-is meṛṛa nneḥcamen ma d lɣaci feṛḥen s leɛǧayeb i gxeddem.
17Lolita-na Yesus tohe'e mpo'eai' bali' -na. Tapi' ane ntodea, goe' -ra-rana mpohilo hawe'ea anu mekoncehi to nababehi.
18Yenna daɣen : ?er wacu i tețțemcabi tgeldit n Ṛebbi ? ?er wacu ara ț-metleɣ ?
18Ngkai ree, na'uli' Yesus: "Ane Alata'ala jadi' Magau' hi dunia', beiwa kajadi' -na? Kajadi' -nale, hewa lolita rapa' tohe'i:
19Tețțemcabi ɣer uɛeqqa amecṭuḥ n zerriɛa n uxerḍel i geẓẓa yiwen wergaz di tebḥirt-is. Mi d-imɣi yuɣal d ttejṛa, ifṛax n igenni bnan leɛcuc deg ifurkawen-is.
19Ria hadua tauna ngala' unto' hawi, lou nahawu' hi pampa-na. Unto' toe tuwu' kaboo-bohea, duu' -na jadi' hangkaju kaju, pai' danci mpobabehi peta-ra hi ra'a-na."
20Yenna daɣen : ?er wacu i zemreɣ ad metleɣ tageldit n Ṛebbi ?
20Oti toe, na'uli' wo'o-mi: "Ane Alata'ala jadi' Magau' hi dunia', kajadi' -na hewa lolita rapa' tohe'i:
21Tețțemcabi ɣer ciṭṭuḥ yiɣes n temtunt i d-teddem tmeṭṭut, tger-it di tlata lkilat n uwren dɣa teǧǧa-t armi yuli meṛṛa.
21Hadua tobine mpo'ala' ragi hangkedi', nagalo hante lunu to wori'. Mahae-hae, woke' -mi omea."
22Deg webrid-is ɣer temdint n Lquds, Sidna Ɛisa ițɛedday ɣef temdinin ț-țudrin, isselmad.
22Rala pomakoa' -na hilou hi Yerusalem, Yesus mpotara ngata to bohe pai' ngata to kedi', mpotudui' tauna.
23Isteqsa-t yiwen yenna-yas : A Sidi, drus n yemdanen ara yețțuselken ?
23Ria hadua tauna mpekune' -i: "Pue', ba hangkedi' -wadi tauna to mporata katuwua' to lompe' duu' kahae-hae-nae?" Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka ntodea:
24Yenna-yasen : Qellbet amek ara tkecmem si tewwurt iḍeyqen ; a wen-d-iniɣ : aṭas ara yebɣun ad kecmen lameɛna ur țțizmiren ara.
24"Mporata katuwua' to lompe' -le, ma'ala rarapai' -ki tauna to mesua' ntara hi wobo' to jopi'. Pari-pari-koi mesua' ntara wobo' to jopi' toe. Apa' wori' -hana mpai' to mpali' ohea-ra mesua', aga uma-rapa ma'ala mesua'.
25M'ara d-yekker bab n wexxam ad isekkeṛ tawwurt, wid i d-yufa lḥal di beṛṛa a d-bdun asqeṛbeb ad qqaṛen : « A Sidi ! A Sidi ! Ldi-yaɣ tawwurt» ! Nețța a wen-d-yerr : ur kkun-ssineɣ ur ẓriɣ ansi i d-tekkam !?
25Apa' rata mpai' tempo-na, mokore-imi pue' tomi toe hilou mpo'unca wobo'. Ane rapa' -na mokore hi mali-na-pidi-koi nto'u toe, mpopebea wobo' -koi, ni'uli': `Pue', bea-kaka-kaiwo!' "Natompoi' -koi mpai': `Uma-koi ku'incai, ba to ngkaiapa-koi.'
26Kunwi ad as-tinim : « anaɣ nečča neswa yid-ek, teslemdeḍ deg yizenqan nneɣ ! »
26"Ni'uli' -ki: `Ei'! Ngkoni' pai' nginu-madakaie dohe-nue Pue'! Ria-moko metudui' hi rala ngata-kai!'
27Nețța a wen-d-yerr : Nniɣ-awen ur kkun-ssineɣ ara, beɛdet akkin fell-i a kunwi ixeddmen cceṛ !
27"Na'uli' -kokoi mpai': `Uma-koi ku'incai ba to ngkaiapa-koi. Palai-koi ngkai rei, koi' paka' to mo'ingku dada'a.'
28Dinna ara yilin yimeṭṭawen d nndama tameqqrant m'ara twalim Ibṛahim, Isḥaq, Yeɛqub akk-d lenbiya di tgelda n yigenwan, ma d kunwi aț-țeqqimem di beṛṛa.
28"Nto'u toe mpai', geo' pai' ntodohaka-mokoi, apa' nihilo Abraham, Ishak pai' Yakub hante hawe'ea nabi, mohura goe' -goe' -ra hi rala Kamagaua' Alata'ala, hiaa' koi' ra'uncahi hi mali-na.
29A d-asen si cceṛq d lɣeṛb, seg umalu d usammer, ad ṭṭfen imukan di tmeɣṛa n tgelda n igenwan.
29Wori' wo'o mpai' tauna to bela-ra to Yahudi to jadi' ntodea Alata'ala hi rala Kamagaua' -na. Tumai-ra ngkai tono' mata'eo pai' ngkai kasoloa pai' ngkai humalili' dunia', mohura goe' -goe' omea-ra mpai' mpokaralai posusaa' hi rala Kamagaua' Alata'ala.
30Imiren ad ilin ineggura ara yuɣalen d imezwura, am akken daɣen ara yilin imezwura ara yuɣalen d ineggura.
30Ka'omea-na mpai', wori' tauna to kedi' tuwu' -ra tempo toi jadi' bohe tuwu' -ra hi eo mpeno. Pai' wori' tauna to bohe tuwu' -ra tempo toi jadi' kedi' tuwu' -ra hi eo mpeno."
31Di teswiɛt-nni, kra n ifariziyen usan-d ɣer Sidna Ɛisa nnan-as : Ṛuḥ tixxeṛ syagi, atan Hiṛudus ițqellib a k-ineɣ.
31Nto'u toe wo'o, ria ba hangkuja dua to Parisi rata hi Yesus pai' mpo'uli' -ki: "Malai-moko ngkai rei, apa' Magau' Herodes doko' mpopatehi-ko."
32Yenna-yasen : Ṛuḥet init-as i wuccen-agi : ass-a d uzekka ad ssufɣeɣ leǧnun, ad sseḥluɣ imuḍan , ass wis tlata ad fakeɣ cceɣl-iw.
32Na'uli' Yesus mpo'uli' -raka: "Koi', uli' -ki tope'akalai tetui hewa tohe'i: Eo toe lau pai' mepulo, mobago-a-pidi, mpopalai seta pai' mpaka'uri' topeda'. Pai' hi eo katolu-na, kupohudu-mi pobago-ku.
33Lameɛna ilaq ad kemmleɣ tikli-inu ass-a, azekka d sellazekka, axaṭer ur s-ilaq ara i nnbi ad immet beṛṛa n temdint n Lquds.
33Aga eo toe mpai' lau, mepulo pai' romengi mpai', bate kana kaliliu-ama mpotoa' Yerusalem. Apa' uma-hawo masipato' hadua nabi rapatehi hi ngata ntani' -na, kana hi ngata Yerusalem.
34A tamdint n Lquds ! A tamdint n Lquds ineqqen lenbiya, iṛeǧǧmen wid i m-d-ițwaceggɛen s ɣuṛ Ṛebbi ! Acḥal d abrid i ɛerḍeɣ a d-jemɛeɣ arraw-im am tyaziṭ i d-ijemɛen ifṛax-is seddaw wafriwen-is, lameɛna ur tebɣim ara.
34"Ee to Yerusalem! to Yerusalem! Nipatehi-ra-koina nabi-nabi, pai' nipana' watu-ra-koina tauna to nasuro-kokoi Alata'ala. Wori' ngkani-mi kupehuka' ngkupui-koi, hewa hama'a manu' tina mpo'urui ana' -na hi une' pani' -na, aga uma-koi dota.
35Atan ihi, axxam-nwen ad ixlu yerna nniɣ-awen, ur iyi-tẓerrem ara alamma d asmi ara tinim : Ad ițțubarek win i d-yusan s yisem n Sidi Ṛebbi.
35Jadi', bona ni'inca: Tomi pepuea' -ni napalahii-kokoi mpai' Pue' Ala. Mpu'u ku'uli' -kokoi, uma-apa nihiloi, duu' -na rata tempo-na ni'uli': `Une' -imi to rata mpokeni hanga' Pue' Ala!'"