1Imekkasen n tebzert akk-d yir imdanen țțasen-d ɣer Sidna Ɛisa iwakken a s-slen.
1Rala-na ha'eo, wori' topesingara' paja' pai' tau ntani' -na to ra'uli' ntodea dada'a kehi-ra rata mpo'epe lolita Yesus.
2Ifariziyen d lɛulama n ccariɛa iɣaḍ-iten lḥal qqaṛen wway garasen : « argaz-agi yesṭerḥib s imednuben yerna yețɣimi yid-sen ɣer lmakla ».
2To Parisi pai' guru agama mporuge' -i, ra'uli': "Ii, tau toe-idi mai mpobale-raka topojeko', pai' ngkoni' dohe-rae."
3Dɣa Sidna Ɛisa yewwi-yasen-d lemtel-agi :
3Toe pai' Yesus mpololitai-ra hante lolita rapa' toi.
4Anwa deg-wen ma yesɛa meyya wulli tṛuḥ-as yiwet deg-sent, ur yețțaǧa ara di lexla țesɛa uțesɛin nniḍen akken ad iṛuḥ a d-inadi ɣef tin i s-iɛeṛqen alamma yufa-ț ?
4Na'uli': "Rapa' -na ria doo-ta to ria-ki bima-na ha'atu ma'a. Ane moronto hama'a, napa to nababehi? Bate napalahii bima-na to sio mpulu' sio hi papada, pai' -i hilou mpali' bima-na to moronto duu' -na narua'.
5M'ara ț-yaf, a ț-id-ibibb ɣef tuyat-is s lfeṛḥ.
5Ane narua' -pi, uma mowo kagoe' -na. Ngkai kagoe' -na napololopongko' bima-na toei, pai' nakeni nculii' hilou hi tomi-na.
6M'ara d-yaweḍ ɣer wexxam, ad issiwel i imdukkal-is d lǧiran-is, a sen-yini : feṛḥet yid-i, atan ufiɣ tixsi-nni i yi-iɛeṛqen.
6Oti toe, pai' -i mpokio' bale-na pai' tongki-na, na'uli' -raka: `Mai-mokoi goe' dohe-ku. Apa' bima-ku to moronto kurua' nculii' -imi.'
7S wakka nniɣ-awen : ad yili lfeṛḥ d ameqqran deg igenni ɣef yiwen umednub i d-yuɣalen ɣer webrid wala ɣef țesɛa uțesɛin nniḍen ur neɛṛiq ara.
7Wae wo'o, ane hadua topojeko' medea ngkai jeko' -na, meliu kagoe' -ra ihi' suruga mpokagoe' -i ngkai kagoe' -ra mpokagoe' sio mpulu' sio tauna to monoa' po'ingku-ra, to uma-ra-rana mingki' medea.
8Neɣ anta tameṭṭut ma tesɛa ɛecṛa n twiztin tṛuḥ-as yiwet, ur tceɛɛel ara taftilt, ur tberrez ara axxam akken aț-țqelleb fell-as alamma tufa-ț ?
8"Rapa' -na ria hadua tobine to ria-ki hampulu' mpepa' doi pera' -na. Ane moronto hampepa', napa to nababehi? Mposuwe palita-i pai' -i mpehaii tomi-na, pai' napali' hiapa-apa karontoa-na, duu' -na narua'.
9Mi ț-tufa aț-țessiwel i tmeddukal-is ț-țǧiratin-is a sent-tini : ufiɣ tawizeț-nni i yi-ṛuḥen ! Feṛḥemt yid-i !
9Wae kanarua' -na, nakio' -ramo bale-na pai' tongki-na, na'uli' -raka: `Mai-mokoi goe' dohe-ku. Apa' kurua' nculii' -mi doi-ku to moronto.'
10S wakka a wen-d-iniɣ : yețțili lfeṛḥ d ameqqran ɣer lmalayekkat ɣef yiwen umednub i d-yuɣalen ɣer webrid.
10Wae wo'o-ra mala'eka Alata'ala mpokagoe' hadua tauna topojeko' to medea ngkai jeko' -na."
11Yenna-yasen daɣen : Yiwen wergaz yesɛa sin warrac.
11Na'uli' tena Yesus: "Ria hadua tuama to ria-ki rodua ana' -na tomane.
12Ameẓyan deg-sen yenna i baba-s : a baba, efk-iyi-d amur i yi-d-iṣaḥen deg wayla-k. Dɣa baba-s yefka-yas amur-is.
12Tokahudu mpo'uli' -ki tuama-ra: `Mama, wai' ami' -ama-kuna bagia-ku ngkai rewa-nu.' Jadi', nabagi mpu'u-mi rewa-na hi ana' -na to rodua toera.
13Mi Ɛeddan kra n wussan, ikker ameẓyan-nni ijmeɛ-ed akk amur-is, izzenz-it, ibeddel tamurt, iṛuḥ ɣer yiwet n tmurt ibeɛden. Dinna yewwi-t zzhu, yesṛuḥ ayen akk yesɛa.
13"Ba hangkuja eo olo' -na ngkai ree, ana' -na tokahudu mpobalu' bagia-na, pai' -i hilou hi ngata to molaa. Hi ria-i mpo'oti mara doi-na hante kehi to uma tumotoa.
14Mi i gṣeṛṛef akk idrimen is, yeɣli-d laẓ d ameqqran di tmurt nni, ula d nețța yuɣal yelluẓ.
14Ka'oti doi-na omea, ria-mi oro' hi ngata toe, duu' -na mpe'ahii' -mi tuwu' -na.
15Yufa lxedma ɣer yiwen umezdaɣ n tmurt nni, iceggeɛ-it ad yeks taqeḍɛit n yilfan.
15Hilou-imi hi pue' ngata doko' ngkoni' gaji'. Pue' ngata toei mpohubui-i mpodoo wawu-na.
16Acḥal imenna ad yečč ulamma d axeṛṛub-nni i tețțen yilfan-nni, meɛna yiwen ur as-d-yefki.
16Ngkai kamo'oro' -na, mehina-imi-hawo doko' mpokoni' kano wawu. Hiaa' uma hema to mpowai' -i pongkoni'.
17Ihi yebda yețxemmim deg iman-is yenna : « acḥal n ixeddamen yellan ɣer baba ṛwan aɣṛum, nekk yenɣa-yi laẓ dagi.
17"Ka'omea-na, mokanono-imi, na'uli': `Topobago hi tomi tuama-kule, melabi lia pongkoni' -ra. Hiaa' aku' -mi-kuna hi rehe'i, neo' mate modupu' -ama.
18Ad kkreɣ kan ad uɣaleɣ ɣer baba, a s-iniɣ : a baba ɛuṣaɣ Ṛebbi erniɣ-k keččini ;
18Wae-pi, nculii' -ama hilou hi tuama-ku, ku'uli' -damo-ki: Mama, masala' -ama hi Pue' Ala pai' hi Mama wo'o.
19ur uklaleɣ ara ad iliɣ d mmi-k, ḥseb-iyi am yiwen seg ixeddamen-ik »
19Uma-apa natao nukio' ana' -nu Mama. Agina nuponcawa batua-nua-damo.'
20Ikker iṛuḥ ɣer baba-s. Akken qṛib ad yaweḍ ɣer wexxam, baba-s iɛqel-it-id si lebɛid, iɣaḍ-it, yuzzel-ed ɣuṛ-es. Yeṭṭef-it ger iɣallen-is isellem fell-as.
20Kame'ongko' -nami hilou hi tuama-na. "Molaa-i-pidi ngkai tomi-na, pehilo-mi tuama-na. Ngkai kama'ahi' -na, pokeno-nami hilou mpohirua' -ki ana' -na, nakupui pai' na'eki.
21Mmi-s yenna-yas : « a baba, ɛuṣaɣ Ṛebbi rniɣ-k keččini, ur uklaleɣ ara a yi-tḥesbeḍ d mmi-k ».
21Na'uli' -mi to ana': `Mama, masala' -ama hi Pue' Ala pai' hi Mama wo'o. Uma-apa natao nukio' ana' -nu....'
22Lameɛna baba-s ikker yenna i iqeddacen-is : « ɣiwlet awit-ed abeṛnus-nni n leḥrir selset-as-t, qnet-as taxatemt i uḍaḍ-is ternum-as isebbaḍen i iḍaṛṛen-is.
22"Aga tuama-na mpokio' topobago-na, pai' na'uli' -raka: `Pesahui, ala' pohea to lompe' lia, pai' heai-i. Uncoi' karawe-na hante hinci, pai' sapatui' wo'o-i.
23Awit-ed agenduz-nni yeṭṭuqten tezlum-t a t-nečč, a nexdem tameɣṛa ;
23Oti toe, hilou-koi mpohoko' ana' japi to morudu' pai' nisumale'. Ngkoni' -ta goe' -goe'!
24axaṭer mmi-nni i ḥesbeɣ yemmut yuɣal-ed idder, yella yeɛṛeq tura iban-ed ». Dɣa bdan tameɣṛa.
24Apa' ana' -ku tohe'ii, ma'ala-mi ta'uli' mate-imi, aga tuwu' nculii' -imi. Moronto-i, aga kurua' nculii' -imi.' Kamosusa' -rami.
25Mmi-s amenzu yella di lexla. Mi d-yuɣal, akken qṛib a d-yaweḍ ɣer wexxam, yesla i ccna d ccḍeḥ.
25"Nto'u toe, lingku' ana' -na to ulumua' hi bonea. Ponculi' -na ngkai bonea, mohu' -mi hi tomi, na'epe-hawo to molalowe pai' moni karamea.
26Yessawel i yiwen seg iqeddacen, isteqsa-t ɣef wayen yedṛan.
26Nakio' hadua topobago-ra, napompekunei' ba moapa-ra hi tomi.
27Aqeddac nni yenna-yas : « d gma-k i d-yuɣalen, baba-k ifṛeḥ aṭas imi i d-yuɣal di lehna, yezla-yas agenduz-nni yeṭṭuqten.
27Na'uli' topobago toei: `Tu'ai-nule, rata nculii' -imi-hawo! Tuama-nu mpehubui mposumale' ana' japi to morudu', apa' ana' -na to moronto narua' nculii' -mi hante kalompea' -na.'
28Mi gesla i yimeslayen-nni, yerfa yugi ad ikcem ɣer wexxam. Baba-s yeffeɣ a t-iḥellel iwakken ad ikcem,
28"Kamoroe-nami ana' to ulumua' toei, oja' -i mesua' hi rala tomi. Tuama-na hilou mpobawai-i mesua'.
29lameɛna nețța yenna-yas : « acḥal iseggasen nekk qeddceɣ fell-ak, ula d yiwen webrid ur ɛuṣaɣ awal-ik, leɛmeṛ ur iyi-tefkiḍ ula d yiwen yiɣid a t-zluɣ iwakken ad feṛḥeɣ d imdukkal-iw.
29Tapi' na'uli' to ana': `Mompae-mpae-ama mobago huduwuku-ku mpobago-koko Mama. Uma-kuna hangkania-a mposapuaka hawa' -nu. Hiaa' ntahawe' hama'a kebe' -kuwo, ko'ia-kuna ria nuwai' -a bona kubabehi-kuwo kagoea' hante bale-ku.
30ma d mmi-k-agi i gesṛuḥen ayen akk yesɛa ɣef yir tilawin, i nețța tezliḍ agenduz-nni yeṭṭuqten ! »
30Hiaa' ana' -nu tetui to mpe'oti hinyai' rewa-nu hante tobine to ele', wae kanculii' -na nusumale' lau-ki japi to morudu'!'
31Ikker baba-s yenna-yas : A mmi, kečč kull ass tețțiliḍ yid-i, ayen akk sɛiɣ d ayla-k.
31"Na'uli' tuama-na: `Ana', iko-le tida dohe-ku oa' -ko-kona. Ihi' tomi-kule, iko wo'o pue' -na.
32Lameɛna ilaq-aɣ a nefṛeḥ axaṭer gma-k i ḥesbeɣ yemmut atan yuɣal-ed idder, yella ijaḥ, tura iban-ed.
32Hiaa' toto-na lia-ta mosusa' goe' -goe', apa' tu'ai-nu to mate-imi-hana, tuwu' nculii' -imi. Moronto-imi, tapi' tarua' nculii' -imi-hawo.'"